OPTIMIZACIJA PROCESA PRIJELOMA PUBLIKACIJA KORIŠTENJEM SKRIPTIRANJA

S. Brekalo, Ž. Knok, N. Breslauer

1. Sažetak
Današnja tehnologija je tako napredna da zamjenjuje čovjeka u mnogim segmentima. Koristimo ju gotovo svakodnevno bilo u privatnom ili poslovnom životu. Ne korištenje računalnih tehnologija u grafičkoj pripremi danas je nezamislivo. Već iz samog povijesnog razvoja grafičke pripreme možemo vidjeti koliki je utjecaj na ubrzanje i optimizaciju procesa pripreme imala tehnologija koja se razvijala. Konstantnim dodavanjem novih mogućnosti ubrzavao se i proces pripreme. Smanjenje troškova i vremena izrade postaje imperativ u svim granama industrije pa tako i u grafičkoj, pogotovo u ovim vremenima krize.
Danas imamo DTP programe koji se svakodnevno koriste u grafičkoj industriji u prijelomu publikacija koji odgovaraju na navedene potrebe. Takve aplikacije donose prednosti u smislu ubrzavanja procesa, automatizacije i smanjenja pogrešaka. Jedna od prednosti je upravo i skriptiranje. Izradom skripte koja izvršava izradu prijeloma u određenim slučajevima smanjujemo vrijeme rada, automatiziramo proces i smanjujemo pogreške u formatiranju dokumenta.
Ovaj rad se bavi upravo optimizacijom procesa prijeloma publikacija korištenjem skriptiranja, te prednostima i nedostacima ovakvih tehnika.
Ključne riječi: InDesign, skriptiranje, JavaScript, DTP, stilovi, GREP

2. Uvod

U 1985. godini Aldus, tvrtka koju je kasnije kupio Adobe, izdala je prvi DTP software koji se zvao PageMaker. On je omogućio dizajnerima prijelom stranica u WYSIWYG modu umjesto pisanja naredbi u fotoslogu. Ovaj alat je uskoro zamijenjen programom QuarkXpress od tvrtke Quark. U današnje vrijeme, standardom za grafičku pripremu postaje InDesign tvrtke Adobe koji je polako izazivao i naposljetku počeo preuzimati Quark-ovu dominaciju u DTP industriji. Danas tržišna zastupljenost i korištenje nije poznata iz razloga jer InDesign često dolazi u Adobe Suite paketima zajedno s ostalim programima koji se koriste za grafičku pripremu, pa je teško odrediti njegovo stvarno korištenje. [David P. Bianco, 2011.]
Posao izrade dizajna i publikacija se konstantno mijenja. Promijene koje se danas dešavaju nisu toliko dramatične kao one koje su se dogodile sredinom 1980-ih godina ali opet dovode poboljšanja i optimizaciju u radne procese.

Neke od promjena koje se i danas događaju s aspekta optimizacije proizvodnih procesa uključuju;
  • razvoj računala koja konstantno postaju sve brža i jača, omogućavajući izvođenje intenzivnijih procedura
  • razvoj digitalnih komercijalnih tiskarskih strojeva koji omogućuju cjenovno i vremenski prihvatljiv tisak manjih naklada, iako ponekad pod cijenu manje kvalitete
  • elektronsko odobrenje tiskanog materijala (u PDF formatu) koji ubrzava cijeli proizvodni proces naročito kod jednobojnih poslova, kod višebojnih korištenje Color Management-a
  • konstantan razvoj DTP programa izlaskom novih inačica.

Skriptiranje u DTP programima nije novost. Već su ranije verzije programa imale mogućnost pisanja skripti. Problem je u tome da ih većina grafičkih dizajnera i korisnika DTP programa ignorira i ne iskorištava prednosti automatizacije koje one daju.
Neke od razloga ovakve situacije možemo pronaći i u tome da je preduvjet za pisanje skripti poznavanje jednog od podržanih skriptnih jezika i poznavanje objektnog modela u programu kako bi se mogle pisati skripte. To može biti problem za grafičkog dizajnera koji ne posjeduje osnovna znanja programiranja. Također, razlog može biti i nedovoljno poznavanje samog programa i njegovih mogućnosti.
U ovom radu pokušat će se vidjeti koje prednosti donosi skriptiranje i u kojim situacijama je isplativa investicija, te koje koristi donosi njegova upotreba.

3. Teoretski dio

Skriptiranje je najmoćnija mogućnost u DTP programima. Ni jedna druga mogućnost ne može toliko uštedjeti vrijeme, rad i novac kao što to može skriptiranje.
Skriptiranje je odličan alat za izvođenje različitih zadataka. Skripta može biti nešto jednostavno kao automatizirani česti postupci ili kompleksno kao cijelo nova mogućnost u programu. Skripte možemo kreirati sami ili možemo izvoditi skripte koje su kreirali drugi. [dostupno na: http://help.adobe.com/en_US/indesign/cs/using/WS0836C26E-79F9-4c8f-8150-C36260164A87a.html]
Kako bi iskoristili prednosti skriptiranja potrebno je odabrati DTP program koji podržava pisanje i izvršavanje skripti. Adobe InDesign je program u kojem je takva mogućnost na raspolaganju.

3.1. Adobe InDesign skriptiranje

Adobe InDesign kao DTP program omogućava izradu stranica za tisak i e-izdanja. Između brojnih mogućnosti koje nudi omogućeno je i izvođenje skripti.
U njemu možemo koristiti skripte koje omogućuju;

  • formatiranje i prijelom teksta,
  • unošenje, pretraživanje i izmjenu teksta,
  • crtanje objekta na stranicama,
  • ispisivanje ili izvoženje dokumenta u neki od formata grafičke pripreme, najčešće PDF,
  • ubacivanje slika,
  • skripte preko kojih izrađujemo nove mogućnosti u postojećim izbornicima ili izrađujemo nove izbornike,
  • kreiranje i prikazivanje dijaloških okvira i panela,
  • izvođenje skripte ovisno o korisnikovoj selekciji,
  • čitanje i zapisivanje u tekstualne datoteke,
  • obrađivanje XML podataka,
  • razmjenjivanje podatka s drugim aplikacijama.

U načelu, sve što se u programu može napraviti s korisničkim sučeljem može se napraviti i sa skriptom. Čak postoje neke mogućnosti koje se mogu napraviti samo skriptiranjem. Mogu se izrađivati kratke skripte koje odrađuju samo jedan zadatak, kompleksne skripte koje obavljaju višestruke zadatke, pa sve do onih koje automatiziraju cijeli izdavački proces.
Postoje neke postavke programa koje nije moguće mijenjati preko skripti a obično se tiču korisničkog sučelja kao npr.;

  • postavljanje radnog okruženja (eng. workspace)
  • definiranje prečaca tipki (eng. shortcuts)
  • dodavanje novih tipova objekata u InDesign dokument
  • dodavanje novih osnovnih mogućnosti u program kao npr. novi algoritam za kompoziciju teksta (eng. text-composition engine) i sl.

Za navedene mogućnosti potrebno je koristiti InDesign Software Development Kit (SDK), koji omogućuje pisanje kompleksnih dodataka (eng. plug-ins) korištenjem C++. [Adobe Systems Incorporated, 2012.]

3.2. Slučajevi u kojim skriptiranje donosi uštede

Skriptiranje se najčešće koristi kod poslova kao što su sljedeći;

  • automatizacija dugotrajnih, ponavljajućih zadataka
  • automatizacija mnoštva malenih zadataka koji se pojavljuju svaki dan
  • prilagodba InDesign-a da odgovara našim radnim navikama i poslovima
  • ostvarivanje kreativnih efekata koje bi bilo teško ili nemoguće ostvariti ostalim sredstvima.
    [Adobe Systems Incorporated, 2012.]

3.3. Adobe InDesign skriptni jezici

Jezik koji se koristi pri skriptiranju ovisi o skriptnom sistemu operativnog sustava na kojem se izvršava skripta. AppleScript se koristi za Mac OS, VBScript za Windows, a JavaScript za bilo koji od navedenih operativnih sustava. Iako se ti skriptni jezici razlikuju, način na koji rade s InDesign-om su veoma slični, pa je prevođenje jedne skripte u drugu veoma jednostavno.

3.4. Adobe InDesign i JavaScript

JavaScript je najpopularniji skriptni jezik na internetu kojeg podržavaju svi poznatiji preglednici i stoga dosta popularan kod izrade web sadržaja. Cilj kreiranja JavaScript jezika bio je dodati interaktivnost HTML stranicama.
Skriptni jezici su programski jezici manjih mogućnosti, koji se sastoje od izvršnog računalnog koda. JavaScript je interpreter, što znači da se skripta izvršava odmah, naredbu po naredbu, bez prethodnog prevođenja (compiliranja) cijelog programa i kreiranja izvršne datoteke. On je javno raspoloživ skriptni jezik te nije potrebna licenca za korištenje.
InDesign JavaScript podrška bazirana je na Adobe implementaciji JavaScript-a poznatom kao ExtendScript. Interpreter za ExtendScript odgovara trenutačnim ECMA 262 standardima za JavaScript i podržane su sve jezične značajke JavaScript-a 1.5. [Adobe Systems Incorporated, 2012.]

3.5. Adobe InDesign i objektni model

Objektni model je kolekcija objekata i klasa preko kojih program može ispitivati i rukovati nekim servisom ili sustavom. Objektni model InDesgn-a je kolekcija objekata koji reprezentiraju sam program, njegove komponente, dokument, stranice dokumenta i elemente na stranicama. Tako npr. dokument sadrži stranice, koje sadrže dijelove stranice (tekstualni okviri, vektorski oblici i dr.). Tekstualni okviri sadrže tekstualne znakove, riječi, odlomke, usidrene okvire, tablice, grafičke okvire i sl. Grafički okviri sadrže slike, EPS ili PDF datoteke... Nabrojene stavke su objekti koji tvore InDesign publikaciju i sa njima radimo kada pišemo skripte. Objekti su u publikaciji posloženi u specifičnom poretku: okviri su na stranicama, koje su u dokumentu, koji je unutar InDesign aplikacijskog objekta. Kada se govori o objektnom modelu ili hijerarhiji govori se o toj strukturi.
Objekti imaju svojstva (eng. attributes) koja imaju određene vrijednosti. Npr. svojstva tekstualnog objekta uključuju korišteni font, njegovu veličinu, razmak između redaka i dr. Objekti također imaju metode tj. akcije koje objekt može odraditi. Npr. objekt dokumenta ima metode za njegov ispis, izvoženje ili spremanje.
Razumijevanje objektnog modela je ključ pronalaženja objekta s kojim se želi raditi. Najbolji vodič za skriptiranje u InDesignu je poznavanje samog programa, što olakšava rad s objektima.
Kako bi bilo olakšano pronalaženje naziva objekata, njihovih metoda i svojstava uz InDesign dolazi aplikacija Adobe ExtendScript Toolkit. Aplikacija služi za pisanje i testiranje skripti te za istraživanje objektnog modela. [Adobe Systems Incorporated, 2012.]

4. Eksperimentalni dio

Cilj eksperimentalnog dijela je istražiti segmente optimizacije u proizvodnom procesu grafičke pripreme koju donosi korištenje skripti. Pretpostavka je da će napisana skripta donijeti veliku uštedu u vremenu prilikom prijeloma publikacije, koja je ovisna o radnjama koje skripta zamjenjuje. Manja ušteda se očekuje kod radnji koje vremenski kraće traju.
Za istraživanje odabran je program Adobe InDesign CS6 kao DTP program za prijelom. Korištene su skripte pisane u JavaScript-u.
Karakteristike računala na kojem su rađena vremenska mjerenja za usporedbu su sljedeće:

  • Operativni sustav: Windows 7 Professional, 64 bitni
  • Procesor: Intel Core ™ 2 Quad CPU Q8200, 2x2,33 GHz
  • RAM: 4,00 GB

Za mjerenje su odabrane 3 skripte koje imaju različite značajke. Svaka od skripti odabrana je da se podudara s najčešće korištenim poslovima za koje se koristi skriptiranje. Korištene skripte bile su sljedeće:

  • Skripta za uređivanje tablica
  • Skripta za zamjenu svakodnevnih zadataka- brisanje neželjenih bjelina
  • Skripta za zamjenu svakodnevnih zadataka- zadržavanje uvezenih znakovnih stilova

4.1. Skripta za uređivanje tablica

Odabrana je izrada upravo ove skripte iz razloga što će se koristiti u stvarnom procesu grafičke pripreme. Snimanjem poslovnog procesa u poduzeću Graphprint d.o.o. primijećen je velik utrošak vremena pri grafičkoj pripremi Službenog glasnika Međimurske županije. Publikacija izlazi jednom ili dva puta mjesečno pa prema svojoj periodičnosti spada u zadatke koji se učestalo ponavljaju. Većina vremena prijeloma trošena je na uređivanje i oblikovanje tablica proračuna u tom glasniku.
Tablice proračuna dolaze u digitalnom obliku kao Excel tablica. Potrebno ih je urediti prije samog prijeloma u tom programu. Uređivanje obuhvaća postupke premještanja vrijednosti u odgovarajuće stupce, brisanje praznih redova i stupaca, brisanje datuma, brojeva stranica i vremena. Na Slici 1. Vidi se tablica koja se dobiva za prijelom.

a

Slika 1. Tablica proračuna prije obrade

Nakon obrade u Excelu tablice proračuna ubacuje se u InDesign gdje su potrebna određena formatiranja na uvezenu tabelu. Uvezena tabela prikazana je na Slici 2. Formatiranje uključuje: poravnavanje širine stupaca za svaki stupac zasebno prema unaprijed definiranim vrijednostima ovisno o broju stupaca koje imamo, postavljanje stila tabele, postavljanje stila ćelija, postavljanje znakovnog stila, smanjivanje visine redaka na najmanju potrebnu visinu, isključivanje lomljenja riječi na određenim stupcima, brisanje prijeloma redaka unutar ćelija i zamjena s razmaknicama (korištenjem Find/Change opcije), postavljanje razmaka teksta u ćelijama od rubova ćelija, postavljanje početnog retka u kojem se upisuje „u kunama“, pretvaranje prva 2 retka u naslovne ćelije koje se ponavljaju na svakoj stranici (eng. header rows), postavljanje stilova na prvi i drugi redak. Nakon što su odrađene početne radnje potrebno je odraditi najduži dio posla; postavljanje posebnog stila na retke koji u početnoj ćeliji imaju jednu, dvije ili tri brojke, ćelije koje sadrže naziv programa, razdjela ili glave proračuna, te postavljanje stila na retke koji sadrže ukupne vrijednosti. Na sve od navedenog postavlja se poseban stil.

a

Slika 2. Uvezena tabela u InDesignu

Također je potrebno napomenuti da se svaki proračun sastoji od 5 posebnih tablica koje se nešto drugačije uređuju ovisno o njihovom sadržaju i broju stupaca. Na Slici 3. Prikazan je izgled prelomljenih tablica.

a

Slika 3. Uređene tablice proračuna

U tijeku prijeloma također je potrebno spajati ćelije kako bi se prikazao sav tekst. Zbog navedenog formatiranja, prijelom je ovakvih tablica dugotrajan te je velika mogućnost pogreške zbog čestih izmjena stilova i ponavljajućih radnji u primjeni odgovarajućeg stila.
Za prijelom pomoću skripti izrađeno je nekoliko skripti koje se uzastopce primjenjuju ovisno o potrebi (jer se Excel datoteke razlikuju). Korištene skripte prikazane su na Slici 4. a na Slici 5. djelomični pregled jedne od skripti u alatu ExtendScript Toolkit CS6.

a 

Slika 4. Korištene skripte

a

Slika 5. Dio skripte u alatu ExtendScript Toolkit CS6

Kako bi se napravio prijelom pomoću skripti jedino uređivanje koje je potrebno napraviti u Excel-u je poravnanje samo novčanih vrijednost u isti stupac ukoliko je to potrebno. Nakon toga svih se pet tablica pojedinačno ubacuje u program i primjenjuju se odgovarajuće skripte. Jedino što korisnik mora napraviti prije primjene skripte je da provjeri da li svaki stupac ima odgovarajući naziv u prvoj ćeliji stupca. Skripta upozorava ako neki naziv nedostaje. Nakon prijeloma potrebno je provjeriti da li tablice zahtijevaju dodatno podešavanje, ako je potrebno i za to su napisane posebne skripte. Cijelo formatiranje, slaganje, spajanje ćelija i premještanje teksta uključeno je u navedene skripte.

4.2. Skripta za zamjenu svakodnevnih zadataka- brisanje neželjenih bjelina

Ova skripta odabrana je kako bi se skratili svakodnevni poslovi prijeloma teksta u InDesignu. Većina klijenata dostavlja knjige i časopise za prijelom kao Word dokument. Tekst koji se dostavi često ima pogreške koje je potrebno ispraviti prije prijeloma. Napisana skripta služi za uklanjanje sljedećeg, u navedenom redoslijedu; traženje svih dvostrukih razmaknica i zamjena s jednom razmaknicom, traženje svih prijeloma retka koje slijedi jedna razmaknica i zamjena s jednim prijelomom retka, traženje svih razmaknica koje slijedi jedan prijelom retka i zamjena s prijelomom retka, traženje svih višestrukih uvlaka (eng. tab) i zamjena s jednom uvlakom, traženje svih prijeloma retka koje slijedi jedna uvlaka i zamjena s jednim prijelomom retka, traženje svih uvlaka koje slijedi prijelom retka i zamjena s jednim prijelomom retka, traženje svih višestrukih prijeloma redaka i zamjena s jednim prijelomom retka, zamjena svih crtica koje slijedi razmak u crtica uvlaka, micanje razmaka nakon otvorene zagrade i prije zatvorene zagrade, micanje razmaka ispred sljedećih znakova: dvotočka, točka zarez, točka, zarez, postotak.
Svi navedeni postupci standardno su se obavljali jedan po jedan preko Find/Change i GREP opcija, spremljenih kao predložak u programu. Ukupno je nabrojeno 15 koraka koji su rađeni u navedenom redoslijedu, sa svakim dokumentom koji se je prelamao.

4.3. Skripta za zamjenu svakodnevnih zadataka- zadržavanje uvezenih znakovnih stilova

Često gotove knjige dolaze lektorirane i spremne za prijelom kao Word dokument. U tom dokumentu postavljeni su znakovni stilovi koje je potrebno zadržati i u gotovom prijelomu. Napisana skripta odrađuje sljedeće; traži sva pojavljivanja pismovnih rezova bold, italic, bold italic, superscript, subscript, small caps, all caps, strike through i underline, ukoliko ih pronađe kreira taj znakovni stil u paleti Character Styles i primjenjuje ga na odabrani tekst. Tako izrađene promjene ne dozvoljavaju da se znakovni stilovi izgube nakon primjene stilova odlomaka (eng. Paragraph Styles) što je čest slučaj ako znakovni stilovi nisu primijenjeni. Tada je potrebno ručno postavljati znakovne stilove prema ispisu.
Procedura bez upotrebe skripte bila je najprije postaviti potrebne stilove u Character Styles paletu. Preko Find/Change predložaka pronaći navedena formatiranja i postaviti potreban znakovni stil.

5. Rezultati

5.1. Rezultati mjerenja vremena skripte za uređivanje tablica

Rađeno je 5 mjerenja na 5 različitih proračuna (proračuni su različitog broja redaka) i mjerenja vremena prikazana su u Tablici 1. za slučajeve kad su se podešavanja radila sa skriptom i bez nje.

Tablica 1. Usporedba vremena prijeloma s i bez korištenja skripte za uređivanje tablica

 

Excel – ukupan broj redaka proračuna

Ukupno vrijeme utrošeno za izradu prijeloma proračuna
(u sekundama)

Ukupno vrijeme utrošeno korištenjem skripti
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u postotku)

Proračun 1

1481

9684

955

8729

90%

Proračun 2

720

7020

772

6248

89%

Proračun 3

356

4746

685

4061

85%

Proračun 4

949

7356

860

6496

88%

Proračun 5

846

6961

733

6228

89%

5.1. Rezultati mjerenja vremena skripte koja briše neželjene bjeline

Rađeno je 5 mjerenja na 5 različitih dokumenata i mjerenja vremena prikazana su u Tablici 2. za slučajeve kad su se podešavanja radila sa skriptom i bez nje.

Tablica 2. Usporedba vremena prijeloma s i bez korištenja skripte za brisanje neželjenih bjelina

 

Word – ukupan broj znakova dokumenta

Ukupno vrijeme utrošeno za izradu prijeloma
(u sekundama)

Ukupno vrijeme utrošeno korištenjem skripti
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u postotku)

Knjiga 1

358939

119

7

112

94%

Knjiga 2

327251

128

9

119

93%

Knjiga 3

163048

116

4

112

96%

Knjiga 4

104232

133

9

124

93%

Knjiga 5

263856

122

7

115

94%

5.1. Rezultati mjerenja vremena skripte za zadržavanje uvezenih znakovnih stilova

Rađeno je 5 mjerenja na 5 različitih dokumenata i mjerenja vremena prikazana su u Tablici 3. za slučajeve kad su se podešavanja radila sa skriptom i bez nje.

Tablica 2. Usporedba vremena prijeloma s i bez korištenja skripte za zadržavanje uvezenih znakovnih stilova

 

Word – ukupan broj znakova dokumenta

Ukupno vrijeme utrošeno za izradu prijeloma
(u sekundama)

Ukupno vrijeme utrošeno korištenjem skripti
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u sekundama)

Ušteda vremena
(u postotku)

Knjiga 1

358939

162

19

143

88%

Knjiga 2

327251

155

30

125

81%

Knjiga 3

163048

142

23

119

84%

Knjiga 4

104232

156

20

136

87%

Knjiga 5

263856

178

25

153

86%

6. Diskusija

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je korištenjem skriptiranja postignuta izrazito velika ušteda u vremenu (od 81-96%) čak i kod postupaka koji kraće traju. Naravno da je pri kraćim vremenima ta ušteda manje značajna, ali u postotku i dalje izrazito velika.
Ukupna ušteda pri prijelomu tablica je značajna i vrlo lako se može pretvoriti u izračun koji daje znatnu uštedu u resursima i novcu u nekom poduzeću, ukoliko se skripte optimalno i u pravim slučajevima koriste. Tako je za taj jedan glasnik ušteda u vremenu bila skoro 9 sati. Ako bi uzeli okvirno, što je sad ovdje samo pretpostavka, da je to prosječna ušteda po jednom glasniku (neki glasnici imaju manje tablica proračuna a neki mnogo više) okvirno bi mogli izračunati da na 20 glasnika koliko ih prosječno izlazi godišnje, imamo uštedu oko 22 radna dana jednog zaposlenika, što nikako nije zanemarivo.
Nikako se ne smije zanemariti ni vrijeme potrebno za pisanje skripte. To će vrijeme u početku dok se ne upoznaju svi objekti i način pisanja skripti, dok se ne stekne određeno iskustvo, biti čak izrazito dugo. Pretpostavka i dalje ostaje da će se investicija uskoro isplatiti ukoliko se pišu skripte za poslove pobrojane pod točkom 3.2. Slučajevi u kojim skriptiranje donosi uštede.
Kod vremenski kraćih skripti ukupno vrijeme uštede nije toliko impresivno kao u prethodnom slučaju. Ukupna ušteda ostalih skripti bila je oko10-ak minuta. Ipak možemo reći da te skripte donose poboljšanja u proizvodnom procesu, ali iz drugog razloga. Taj razlog je smanjena mogućnost pogreške, naročito kod dugotrajnih ponavljajućih radnji kod kojih je vjerojatnost pogreške dosta velika. Ukoliko su skripte dobro testirane, vjerojatnost pogreške gotovo da ne postoji. Vrijeme koje je potrebno za pisanje skripte ovdje možemo zanemariti jer se ovakve općenite skripte mogu vrlo lako pronaći na internetu i vrlo jednostavno koristiti u programu. Gotove skripte mogu se naći na brojnim web lokacijama za vrlo različite zadatke u programu.

7. Zaključak

Pri upotrebi skripti potrebno je obratiti pažnju na vrijeme potrebno za izradu, testiranje i korištenje skripte u usporedbi s vremenom koji bi inače utrošili na prijelom. Iz ovakve usporedbe može se zaključiti da je skriptiranje isplativo jedino u slučajevima kada imamo poslove koji se više puta ponavljaju ili kada skripte možemo više puta koristiti za različite zadatke.
Navedeno ne vrijedi ukoliko koristimo gotove, provjerene skripte drugih korisnika, tada je se dobiva ušteda bez trošenja vremena na izradu i testiranje skripti.
Trošak uvođenja metoda skriptiranja čestih radnji je i vrijeme koje je potrebno utrošiti na edukaciju, što ovisi o samom programeru/grafičkom dizajneru, njegovom predznanju iz tog područja, poznavanju DTP programa i objektnog modela. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da se investicija na kraju može itekako dugoročno isplatiti.
Vremenske uštede prikazane u ovom radu upućuju na to da je skriptiranje dugoročno vrlo isplativa investicija, ali i ovisna o samom korisniku i njegovoj upotrebi ovog alata.

8. Literatura

Adobe Systems Incorporated, „Adobe® InDesign® CS6 Scripting Guide: JavaScript“,  Adobe Systems Incorporated, California, USA, 2012.
Adobe Systems Incorporated, „Adobe® InDesign® CS6 Scripting Tutorial“,  Adobe Systems Incorporated, California, USA, 2012.
David P. Bianco, Quark Inc., 2011., answers.com, dostupno na: http://www.answers.com/topic/quark-inc
Adobe Systems Incorporated, Scripting in InDesign, Adobe Systems Incorporated, dostupno na: http://help.adobe.com/en_US/indesign/cs/using/WS0836C26E-79F9-4c8f-8150-C36260164A87a.html

DTP- engl.  Desktop Publishing- kreacija tiskanih materijala korištenjem programa za prijelom i računala

WYSIWYG- engl. what you see is what you get - što vidiš to ćeš i dobiti

GREP su regularni izrazi koji se koriste za pretraživanje teksta. To su izrazi koji su kriptični ali izuzetno moćni u zadavanju uzoraka koji se traže u tekstu.

 

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .