PRIMJENA PRAVILA GRAFIČKOG DIZAJNA NA PRIMJERU WWW.VELERI.HR

Maja Gligora Marković, Ivan Pogarčić, Sanja Spajić

1. Uvod

Danas se svakodnevno služimo internetom kako bi za što kraće vrijeme došli do željenih  informacija. Dobar dizajn omogućava nam da web sjedište koje pretražujemo svojom funkcionalnošću i odgovarajućim vizualnim dizajnom to osigura. „Dizajn bi se najlakše mogao definirati kao intelektualna i kreativna interdisciplinarna djelatnost koja funkcionira unutar društva koje ima potrebu materijalizirati mitove kako bi u sklopu kulturalnog sustava poticala posredovanje identiteta pojedinca u zajednici, ali i identifikaciju pojedinca sa zajednicom.“ (Vukić, 2009.) Postoje dvije načelne razine funkcioniranja dizajna, a ovisno o tome i dva tipa usluge koje pružaju dizajneri: industrijski dizajn (ili projekt dizajn) i grafički dizajn, odnosno stvaranje vizualnih komunikacija. (Vukić, 2009.) Grafički dizajn, koji ima za cilj prenijeti vizualnu poruku publici na jasan način, svojim pravilima pomaže u izgradnji efektivnih web sjedišta. Primjena elemenata, načela i zakonitosti grafičkog dizajna na kreiranje web sjedišta ukazuju na praktičnu važnost teorije grafičkog dizajna u ovom području primjene informacijsko komunikacijske tehnologije. Elementi grafičkog dizajna su: točka, linija, oblik, tekstura, prostor (Miklošić, 2013.). Načela grafičkog dizajna se koriste kako bi se organizirali ili pozicionirali pojedini elementi dizajna. Načela su temeljni koncepti koji sudjeluju u komunikaciji glavne teme kompozicije. Za uspješan dizajn, bitno je poznavati osnovne principe kompozicije grafičkih elemenata te njihova estetska načela koja određuju skladnost unutar samih oblika. U dobro sastavljenoj kompoziciji, dobivamo od raznih elemenata novu cjelinu koja izražava osnovnu ideju. Načela grafičkog dizajna koja su našla svoju primjenu u web dizajnu su: ravnoteža, harmonija, kontrast, dominacija, ritam, jedinstvo (Strgar Kurečić, 2001.) „Web dizajn je proces kreiranja i izgradnje, te unapređenja izgleda web sjedišta koji svojim mogućnostima zadovoljavaju potrebe klijenta i njegovih korisnika. To je proces koji kroz unaprijed definirane korake vodi prema izradi web sjedišta.“ (Celjak, 2012.) Veliki je broj faktora koji može utjecati da korisnici izraze zadovoljstvo jednim web sjedištem, a drugim ne, što potvrđuje istraživanje koje je proveo (Karlsson, 2007.) u kojem ističe tri čimbenika koji utječu na percepciju nekog web sjedišta i to: grafički dizajn, sadržaj i percipiranje uporabljivosti. Zadovoljstvo korištenja ovisi i o načinu na koji organiziramo i grupiramo vizualne elemente i kako ih percipiramo kao cjelinu. Osnovni princip Geštalt načela (primjena Geštalt psihologije) govori da je percepcija objekta determinirana cjelinom u kojoj se on nalazi o čemu u prilog govore i rezultati istraživanja na ovom području (Martinez & Monserrat, 2010.). Percepcija skladnosti skupa elemenata ovisi i o kulturnoj sredini kojoj pripadaju korisnici nekog web sjedišta (Knight, Gunawardena & Aydin, 2009; Faiola et al., 2011.)  Cilj istraživanja čiji su rezultati prikazani u ovom radu bila je analizirati vizualnu i funkcionalnu uspješnost primjene načela grafičkog dizajna na web sjedištu www.veleri.hr. putem mjerenja stavova i analize mišljenja od strane djelatnika i studenata Veleučilišta u Rijeci, a u vezi razine funkcionalnosti i vizualne atraktivnosti web sjedišta www.veleri.hr.  Dobiveni rezultati predstavljati će temelj za izvršavanje postupka redizajna navedenog web sjedišta ukoliko se to ukaže potrebnim.

2. Materijali i metoda istraživanja primjene pravila grafičkog dizajna na www.veleri.hr

U ovom poglavlju opisan je postupak kako je provedeno istraživanje, korišteni instrumenti te uzorak ispitanika koji je sudjelovao u istraživanju.

2.1. Postupak

Istraživanje je provedeno putem anketiranja korisnika web sjedišta www.veleri.hr (zaposlenika i studenata Veleučilišta u Rijeci) kako bi se prikupili podatci o mišljenju ispitanika u vezi uspješnosti primjene pravila grafičkog dizajna na web sjedištu Veleučilišta u Rijeci. Za potrebe prikupljanja tih podataka izrađena su dva instrumenta u obliku online upitnika, a korištena je Google usluga za izradu online upitnika (Google Docs Survey). Upitnik je studentima bio dostupan putem izbornika Studentski zbor na www.veleri.hr te putem Facebook društvene mreže, dok je djelatnicima bio dostavljen na račun e-pošte  putem službenog web imenika Veleučilišta u Rijeci. Uz dostavljenu poveznicu na online upitnik nalazilo se i nekoliko rečenica objašnjenja vezano uz istraživanje i njegovu svrhu. Iskorištena je prednost provedbe istraživanja putem interneta jer osigurava brzinu i ekonomičnost te jednostavnost slanja upitnika pripadnicima prigodnog uzorka ispitanika. Istraživanje je provedeno u periodu od mjeseca travnja do lipnja 2012.

2.2. Instrumenti

Pitanja u anketnim upitnicima sastavljena su prema prethodno analiziranim istraživanjima te načelima grafičkog dizajna koja su imala za cilj na što kvalitetniji način analizirati stavove i mišljenja ispitanika, a po uzoru na (Strgar Kurečić, 2001.) Posebna pozornost je bila usmjerena na opseg samih anketa kako bi se zadržala zainteresiranost ispitanika tijekom ispitivanja, te na oblik pitanja kako bi ista bila jasna i nedvosmislena. Anketni upitnik koji je bio namijenjen studentima Veleučilišta u Rijeci sadržavao je 25 pitanja, od kojih je 11 bilo vezano uz analizu demografske strukture ispitanika, dok su preostala pitanja bila potrebna za mjerenje stavova (11 pitanja zatvorenog tipa) i za analizu mišljenja (3 pitanja otvorenog tipa). Drugi anketni upitnik, namijenjen djelatnicima Veleučilišta u Rijeci je sadržavao 21 pitanje, od kojih je 7 bilo za potrebe prikupljanja demografskih podataka o ispitanicima, dok su preostala pitanja bila potrebna za mjerenje stavova (11 pitanja zatvorenog tipa) i za analizu mišljenja (3 pitanja otvorenog tipa). Pitanja zatvorenog tipa bila su u obliku tvrdnji u kojima su ispitanici pomoću Likert skale iznosili svoj stav u vezi s njima (1-uopće se ne slažem; 2- ne slažem se; 3-niti se slažem niti se ne slažem; 4-slažem se; 5-slažem se u potpunosti). Za potrebe analize prikupljenih podataka korištene su metode deskriptivne statistike te grafički prikaz podataka koji omogućava prikaz podataka na razumljiv način.

2.3. Uzorak ispitanika

Ukupno je anketirano 120 studenata i 21 djelatnik Veleučilišta u Rijeci. U oba anketna upitnika je prvi dio pitanja bio namijenjen istraživanju demografskih karakteristika ispitanika dok se drugi dio pitanja odnosio na samo istraživanje vezano uz mjerenje stavova vizualne i funkcionalne uspješnosti primjene grafičkog dizajna web sjedišta. U tablici 1. prikazana je socio-demografska struktura ispitanika studenata.

Tablica 1. Socio-demografska struktura ispitanika studenata

 

Opis

Broj ispitanika

Apsolutno

Relativno (u %)

Spol

 

 

Muški

44

37

Ženski

76

63

Starosna dob (u godinama)

 

 

18-25

102

85

26-35

9

7

36-45

6

5

46-55

3

3

56 >

0

0

Status

 

 

Redovni student (nezaposlen)

88

73

Izvanredni student (zaposlen)

19

16

Izvanredni student (nezaposlen)

13

11

Trenutna godina studija

 

 

1

36

30

2

24

20

3

47

39

4

9

8

5

4

3

Vrsta studija

 

 

Stručni

110

92

Specijalistički

10

8

Odjel

 

 

Poslovni

79

66

Telematika

7

6

Prometni

29

24

Sigurnost na radu

5

4

Poljoprivredni

0

0

Prosječno vrijeme u danu provedeno u kojem se koristi računalo

 

 

< 1 h 8 7

1 – 2 h

10

8

2 – 3 h

27

23

3 – 4 h

28

23

4 h >

47

39

Prosječno vrijeme u danu provedeno  koristeći internet

 

 

< 1 h

8

7

1 – 2 h

12

10

2 – 3 h

35

29

3 – 4 h

25

21

4 h >

40

33

Svrha u koju se najčešće koristi internet

 

 

Za posao

37

31

Za edukaciju

76

63

Za zabavu

85

71

Za komunikaciju

93

78

Posjećivanje web sjedišta pomoću mobilnog uređaja

 

 

Da

72

60

Ne

48

40

Računalo s kojeg se najčešće posjećuje web sjedište

 

 

Na fakultetu

12

10

Izvan fakulteta

108

90

Od ukupnog broja ispitanih studenata (120), većinu čine žene, ukupno 63%. Najveći broj ispitanih, njih 102 je u dobi između 18 – 25 godina (85%). Također je velika većina, njih 73%, redovni nezaposleni studenti, zatim slijede ispitanici 3. godine stručnih studija (39%), i to Poslovnog odjela (66%), dok nema niti jednog predstavnika studenata Poljoprivrednog odjela (0%). Većina studenata prosječno dnevno koristi računalo više od 4 sata (39%), te se također služi i internetom više od 4 sata (33%). Na pitanje u koju svrhu najčešće koriste internet (dana je mogućnost više odgovora), većina ispitanika ga koristi za komunikaciju (78%) i  zabavu (71%). Većina ispitanih studenata koristi i mobilni uređaj pri posjećivanju web sjedišta (60%), a računalo s kojeg najčešće posjećuje web sjedište je ono izvan fakulteta (90%).
Socio-demografska struktura ispitanika djelatnika Veleučilišta u Rijeci prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Socio-demografska struktura ispitanika djelatnika

 

Opis

Broj ispitanika

Apsolutno

Relativno (u %)

Spol

 

 

Muški

13

62

Ženski

8

38

Starosna dob (u godinama)

 

 

< 26

0

0

26-35

7

33

36-45

10

48

46-55

1

5

56-65

3

14

56 >

0

0

Stupanj obrazovanja

 

 

Osnovna škola

0

0

SSS

0

0

VŠS ili prvostupnik

2

10

VSS ili specijalist ili magistar struke

8

38

Mr. sc.

8

38

Dr. sc.

3

14

Prosječno vrijeme u danu provedeno  koristeći računalo

 

 

< 1 h

2

10

1 – 2 h

0

0

2 – 3 h

2

10

3 – 4 h

6

29

4 h >

11

52

Prosječno vrijeme u danu provedeno  u korištenju interneta

 

 

< 1 h

3

14

1 – 2 h

5

24

2 – 3 h

4

19

3 – 4 h

4

19

4 h >

5

24

Svrha u koju se koristi internet

 

 

Za posao

20

95

Za edukaciju

12

57

Za zabavu

4

19

Za komunikaciju

11

52

Računalo s kojeg se najčešće posjećuje web sjedište

 

 

Na fakultetu

9

43

Izvan fakulteta

12

57

Od ukupnog broja ispitanih djelatnika, većinu čine muškarci, ukupno 62%, starosne dobi između 36-45 godina (48%). Stupanj obrazovanja ispitanih djelatnika je većinski VSS ili specijalist ili magistar struke (38%)  te magistara znanosti (38%). Većina ispitanika djelatnika, prosječno u danu koristi računalo više od 4 sata (52%), a internet podjednako koriste i u rasponu između 1-2 h (24%), te više od 4 h (24%). Na pitanje u koju svrhu najčešće koriste internet (dana je mogućnost više odgovora), većina ga koristi za posao (95%). Računalo s kojeg ispitanici najčešće posjećuje web sjedište je ono izvan fakulteta (57%)

3. Rezultati istraživanja primjene pravila grafičkog dizajna na www.veleri.hr

3.1. Usporedba socio-demografskih karakteristika obiju skupina ispitanika

Na anketu namijenjenu studentima Veleučilišta u Rijeci većinom su odgovarale ženske osobe(63%), a na anketu namijenjenu djelatnicima Veleučilišta u Rijeci većinom muške osobe (62%). Životna dob ispitanika studenata je prema očekivanjima od 18 do 25 godina (85%) dok je ispitanika djelatnika  između 36 i 45 godina (48%). Najviše ispitanika studenata koji su sudjelovali u istraživanju su studenti Poslovnog odjela (66%), zatim Prometnog odjela (24%) i najmanje je studenata Poljoprivrednog odjela (0%) što je proporcionalnog ukupnom broju studenata na pojedinim odjelima. Na pitanje o prosječnom provedenom vremenu na računalu obje grupe ispitanika su slično odgovorile, te se kao najčešći odgovor pojavljuje “više od 4 h”. No na pitanje o provedenom vremenu na internetu studenti (više od 4 sata) ipak znatno više vremena provode on-line od djelatnika Veleučilišta (podjednaki je odgovor 1-2 sata i više od 4 sata). Također djelatnici češće posjećuju web sjedište Veleučilišta s računala na fakultetu (s radnog mjesta) dok studenti gotovo izričito posjećuju web sjedište s računala izvan fakulteta.

3.2. Usporedba izmjerenih stavova o primjeni pravila grafičkog dizajna na www.veleri.hr

U nastavku slijede rezultati prikupljeni od obje skupine ispitanika i to redoslijedom kako su pitanja bila postavljena u upitnicima.
Prva tvrdnja je glasila : Web sjedište je vizualno atraktivno. U grafikonu 1. Prikazani su rezultati ocjene djelatnika i studenata. Može se uočiti da su vizualnu atraktivnost web sjedišta studenti ocijenili zadovoljavajućom s prosječnom ocjenom 3 (41% ispitanika) te se 30% ispitanika odlučilo za ocjenu 4 pri ocjenjivanju tvrdnje. Djelatnici su malo slabije ocijenili vizualnu atraktivnost web sjedišta sa ocjenom 3 (48 %) i ocjenom 2 (28% ispitanika). Možemo zaključiti da iako se u oba slučaja, tj. u obje ankete većina ispitanika slaže u srednjoj vrijednosti na skali od “uopće se na slažem” do “slažem se u potpunosti“, djelatnici su ipak malo više težili kritičnijem osvrtu na web sjedište s gledišta njegove vizualne atraktivnosti te nisu pretjerano zadovoljni vizualnom atraktivnosti. 

a

Grafikon 1. Ocjena djelatnika i studenata vizualne atraktivnosti web sjedišta www.veleri.hr

Druga tvrdnja je glasila: Korištenje boja na web sjedištu je "oku ugodno". Većina ispitanika studenata je zadovoljna korištenjem boja na web sjedištu te ih smatra “oku ugodnima”. 43% ispitanika je korištenje boja na web sjedištu ocijenilo ocjenom 4, a 24 % ispitanika najvećom ocjenom, tj. u potpunosti se složilo s navedenom tvrdnjom te nemaju nikakvih zamjerki kod korištenja boja. Djelatnici su također većinski odgovorili s ocjenom 4 (48%), no veliki broj ih se odlučilo i za ocjenu 3 (38%).

Treća tvrdnja je glasila: Tekst na stranicama je čitljiv i razumljiv. I rezultati mjerenja stave spram ove tvrdnje su dosta slični. Naime, studenti su većinski slažu (44%), a njih 29% se u potpunosti slaže s tvrdnjom. I djelatnici su sličnog mišljenja i njih 62% se slaže, a 19% se slaže u potpunosti s tvrdnjom.

Četvrta tvrdnja je glasila: Svi dijelovi web sjedišta su jednostavni i pregledni bez suvišnih elemenata koji odvlače pažnju. Ispitanici studentia smatraju web sjedište jednostavnim i preglednim u većini slučajeva. Njih 48% ih je dalo ocjenu 4, a 23% ocjenu 5. Dok ispitanici djelatnici su nešto kritičniji, njih 43% je dalo ocjenu 4 i slaže se s tvrdnjom, dok je njih 29% dalo ocjenu 3.

Peta tvrdnja je glasila: Postignuta je vizualna hijerarhija elemenata (bitni elementi su naglašeniji od onih manje bitnih). I studenti i djelatnici su najčešće ovaj element podjednako ocijenili. Studenti s  ocjenom 5 njih  20% ,  s ocjenom 4 njih 33%, a s ocjenom 3 njih 31%, dok  je 10% djelatnika ocijenilo s ocjenom 5, s ocjenom 4 njih 37% i ocjenom 3 njih 43%.
Šesta tvrdnja je glasila: Vizualni dizajn je u potpunosti prilagođen sadržaju i namjeni web sjedišta. Iz grafikona 2. vidljivi su rezultati obiju skupina ispitanika.

a

Grafikon 2. Ocjena djelatnika i studenata o prilagođenosti vizualnog dizajna sadržaju i namjeni web sjedišta www.veleri.hr

Kao što možemo primijetiti prilagođenost vizualnog dizajna sadržaju i namjeni web sjedišta studenti su jako dobro ocijenili s većinskim ocjenama 4 (35%), 5( 24%). Djelatnici su se pri ocjenjivanju s jednakim postotkom odlučili na ocjene 3 i 4 (43%).
Sedma tvrdnja je glasila: Vizualni dizajn je dosljedan kroz sve stranice web sjedišta. Dosljednost vizualnog dizajna kroz sve stranice web sjedišta je većina ispitanika ocijenilo najvišim ocjenama i to 4 (34%) i 5 (31%) što pokazuje da su studenti izrazito zadovoljni dosljednosti vizualnog dizajna kroz web sjedište. Poput studenata, i djelatnici su se većinom složili s navedenom tvrdnjom te dali najviše ocjene, 4 (48%) i 5 (29%).
Osma tvrdnja je glasila: Snalaženje na stranicama web sjedišta  prilikom traženja podataka je izrazito lako.  Studenti su ovu kategoriju ocijenili srednjom ocjenom 3 (31%) iako je broj onih koji su dali ocjene 4 (26%) i 5 (26%) bili vrlo blizu. Djelatnici su manje zadovoljni snalaženjem na stranicama od studenata ispitanika. Većina ih je dala srednju ocjenu 3 (38%), no podjednakim postotkom (24%) su se odlučili za ocjene 4 i ocjenu 2.
Deveta tvrdnja glasila je: Navigacija između svih dijelova web sjedišta je funkcionalna. Student su ocjenom 4 i 5 (64%) ocijenili funkcionalnost navigacije, dok su djelatnici gotovo podjednako ocijenili ocjenama 4 i 5 (62%) istu karakteristiku web sjedišta.
Deseta tvrdnja je glasila: Kompozicija elemenata na početnoj stranici doprinosi bržem pronalasku traženih informacija. Kompozicija elemenata na početnoj stranici web sjedišta www.veleri.hr je od strane studenata ocijenjena većinom srednjom ocjenom 3 (32%) i ocjenom 4 (32%) dok su djelatnici se većinski složili s ocjenom 4 (61%) pri ocjenjivanju navedene tvrdnje.
Jedanaesta tvrdnja je glasila: Ocjenom od 1 do 5 ocijenite vaš opći dojam web sjedišta Veleučilišta u Rijeci. Većina ispitanika studenata je ocijenila web sjedište Veleučilišta u Rijeci ocjenama 4 (39%) i 3 (36%), a djelatnici su dali uglavnom isto ocjene 3 (48%) i 4 (38%).

3.3. Rezultati odgovora na pitanja otvorenog tipa

Pitanja koja su postavljena u obliku otvorenog tipa su:
1. Navedite što vam se najviše sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta,
2.  Navedite što vam se najmanje sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta.
3. Ukoliko smatrate da na stranicama web sjedišta Veleučilišta u Rijeci nešto nedostaje, navedite vaš komentar.
Analizom odgovora ispitanika studenata uočene su ponavljajući prijedlozi poboljšanja vizualnog, a time i funkcionalnog rješenja www.veleri.hr koji su predočeni u tablici 3. Pri čemu se pored odgovora nalazi broj ispitanika koji je to predložio.

Tablica 3. Popis komentara iz pitanja otvorenog tipa od strane ispitanika studenata

Što vam se najviše sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta?

Što vam se najmanje sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta?

Što  smatrate da nedostaje na stranicama web sjedišta?

  • izbor boja (31)
  • jednostavnost (15)
  • lako snalaženje (6)
  • preglednost (5)
  • organizacija elemenata na stranicama (3)
  • istaknutost najbitnijih informacija (3)
  • lakoća navigacije (2)
  • čitljivost
  • monotonost boja (13)
  • loša organiziranost informacija (najviše primjedbi na organizaciju obavijesti) (8)
  • zastarjeli izgled stranice (8)
  • korištenje Drupal template-a za izradu dizajna (4)
  • loša navigacija (2)
  • loša kompozicija
  • nepreglednost

 

  • veća istaknutost elemenata (3)
  • kreativnost
  • bolje osmišljena navigacija
  • pristupačnost slabovidnim osobama
  • ažurnost obnavljanja sadržaja
  • jasnija podjela općih sadržaja od sadržaja namijenjenih samo studentima

U tablici 4. Prikazani su analizirani komentari ispitanika djelatnika na pitanja otvorenog tipa pri čemu su brojem u zagradi istaknuti oni koji se ponavljaju.

Tablica 4. Popis komentara iz pitanja otvorenog tipa od strane ispitanika djelatnika

Što vam se najviše sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta?

Što vam se najmanje sviđa u vizualnom dizajnu web sjedišta?

Što  smatrate da nedostaje na stranicama web sjedišta?

 

  • jednostavnost (6)
  • izbor boja (4)
  • preglednost (4)
  • dostupnost informacija
  • dosljednost dizajna
  • lako snalaženje
  • funkcionalnost
  • čitljivost
  • brz izbornik

 

  • vizualna neatraktivnost (3)
  • zastarjeli dizajn (2)
  • premalo grafičkih elemenata (2)
  • otežano snalaženje
  • loša organizacija pojedinih sadržaja
  • loša navigacija
  • nedosljednost
  • statičnost stranice

 

  • nedostatak multimedijskih
    elemenata (slika, animacija, itd.) (3)
  • premalo hiperveza
  • bolja prilagođenost
  • boja i slika ciljanoj populaciji

4. Zaključak

Poznavanje i primjenjivanje osnovnih zakonitosti i pravila grafičkog dizajna, uvelike doprinosi izgradnji atraktivnijih i funkcionalnijih web sjedišta. Parametar funkcionalnost web sjedišta omogućava korisniku da na brz i jednostavan način dođe do željenih informacija, a atraktivnost samog vizualnog dizajna stvara određeni vizualni identitet web sjedišta što se reflektira na ukupan dojam o nekom web sjedištu o čemu u prilog govore i rezultati provedenog istraživanja o primjeni pravila grafičkog dizajna na web sjedištu www.veleri.hr. Mnoga pravila grafičkog dizajna možemo vrlo efikasno primijeniti i u dizajnu web sjedišta  poput Geštalt načela koja su povezana sa načinom na koji percipiramo prostor i elemente u njemu, grupacije tih elemenata i sl. Ta načela se ne mijenjaju i mogu se primijeniti neovisno o tome o kojoj vrsti medija se radi. Stoga ih treba svakako uzeti u obzir prilikom razmatranja uspješnosti primjene pravila grafičkog dizajna u kreiranju određenog web sjedišta. U empirijskom dijelu ovog rada provedeno je istraživanje u kojem su mjereni stavovi o primjeni pravila grafičkog dizajna na web sjedištu Veleučilišta u Rijeci. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika, studenti i djelatnici Veleučilišta u Rijeci kao pripadnici prigodnog uzorka (N=121). Podaci prikazani u rezultatima istraživanja prikupljeni su online upitnikom te je u oblikovanju tih rezultata korištena deskriptivna statistika i grafički prikaz. Istraživanjem se utvrdilo da su korisnici (ispitanici obiju skupina) u pravilu zadovoljni izvedbom i primjenom pravila grafičkog dizajna, no sugerirane su određene preinake kako bi se izgled i funkcionalnost web sjedišta podignuo na viši nivo. Mišljenja obje grupacije ispitanika (studenti i djelatnici) se podudaraju u većini odgovora na pitanja zatvorenog tipa. Pri ocjenjivanju određenih stavki estetskog i funkcionalnog dojma web sjedišta Veleučilišta u Rijeci ispitanici su se s većinom zadanih tvrdnji slagali te je najčešća ocjena dana od strane ispitanika bila  „4“. No često su se odlučivali i za ocjenu „3“ tj. bili neodlučni slažu li se ili ne s određenom tvrdnjom. U tome su nešto više bili zastupljeni rezultati kod ispitanika studenata što je i za očekivati jer su njihova znanja nešto skromnija pa su se možda teže mogli odlučiti, dok su djelatnici bili kritičniji u davanju odgovora u svih 11 pitanja zatvorenog tipa. Izuzetno dobar pokazatelj mišljenja ispitanika su odgovori na pitanja otvorenog tipa u kojima su mogli izraziti svoja mišljenja te konkretnim prijedlogom istaknuti ono što smatraju bitnim za tematiku. Tu možemo primijetiti kako su ispitanici najviše zadovoljni izborom boja i jednostavnosti web sjedišta, a najviše kritiziraju zastarjeli dizajn stranice te lošu organiziranost informacija i to od strane djelatnika Veleučilišta u Rijeci. Na pitanje što nedostaje stranicama web sjedišta ispitanici smatraju da nedostaje veća istaknutost elemenata  te multimedijski elementi. U konačnici se  može zaključiti da su pravila grafičkog dizajna relativno dobro ugrađena u web sjedište www.veleri.hr i da su ispitanici studenti ukupno zadovoljniji ovim web sjedištem od djelatnika. Kako su  studenti korisnici koji imaju prednost obzirom da se radi o web sjedištu visokoobrazovne ustanove to je onda i njihova procjena ipak malo važniji nego ona djelatnika Veleučilišta u Rijeci. Iz rezultata je vidljivo da ima još mjesta za poboljšanje pa se nadamo da će ovi rezultati biti poticaj onima koji su zaduženi za održavanje www.veleri.hr u njegovom unaprjeđenju po svakom pitanju.

Rreference

  • Vukić, F., Dizajn, Hrvatsko dizajnersko društvo, (2009.), http://dizajn.hr/#/117-dizajn/  (15.5.2012.)            
  • Miklošić, M. (2013.),Samostalno učenje grafičkog dizajna, http://dizajnsvakidan.com/samostalno-ucenje-grafickog-dizajna/#.UOVUaqyG6Cc (2.1.2013.)
  • Strgar Kurečić, M., (2001.),Heuristička pravila grafičkog dizajna za web, magistarski znanstveni rad, Sveučilište u Zagrebu,  Fakultet organizacije i informatike Varaždin,  Varaždin
  • Celjak, A., (2012.),Web dizajn, http://black.comuv.com/tekst8.html (17.05.2012.)
  • Karlsson M., (2007.), Expressions, emotions, and website design,  CoDesign,  Vol. 3,  Supplement 1, 2007, 75 – 89.
  • Martinez, L.M., Monserrat,J.:(2010.),Heuristic Evaluation of Optical and Optometry Franchise Websites, Revista, Latina de Comunicación Social, 65, pages 71 to 88.
  • Knight, E.,Gunawardena, C.N.,  Aydin,C.H.,( 2009.):Cultural interpretations of the visual meaning of icons and images used in North American web design, Educational Media International Vol. 46, No. 1, March 2009, 17–35
Faiola et al.,(2011.): The Aesthetic Dimensions of U.S. and South Korean Responses to Web Home Pages:A Cross-Cultural Comparison, INTL. JOURNAL OF HUMAN–COMPUTER INTERACTION, 27(2), 131–150.

 

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .