PAPIRNATE NOVINE I e-NOVINE U 21. STOLJEĆU

Olivia -Silvana Prlić, Andriana Lacković, i Filip Lončar

1. Sažetak

U zadnjih nekoliko godina razvoj tehnologije uvelike je utjecao i na novine u Hrvatskoj. Stanje novina u Hrvatskoj se najbolje pokazalo 2012. godine kada je prestalo izlaziti tiskano izdanje vrlo poznatog Vjesnika, a 31.12.2012. prestalo je izlaziti i tiskano izdanje svjetski poznatoga Newsweeka. Unatoč tome trendu, ima dosta dnevnih novina koje i dalje izlaze. U Hrvatskoj se 2012. pojavio novi dnevni list naziva 21. Stoljeće kao pokazatelj da moderni trend tiskanih novina nije isključivo negativan. Ovaj rad istražuje kakvo je stanje novina u Hrvatskoj, ima li nade za opstanak tiskanih novina i časopisa ili je budućnost u online izdanjima. Rad se bavi analizom istraživanja tržišta i trenutnih trendova među publikom koja čita novine u tiskanom i online izdanju, kao i tematikom što je sve dovelo novine u lošu poziciju u kojoj se trenutno nalaze.

1 Summary

Over the last few years, the development of technology immensely affected the newspaper in Croatia. The effect of it became evident in the year 2012. when the publishment of a prominent newspaper Vjesnik’s printed edition was terminated as well as the printed edition of world renowned Newsweek. Despite the trend, there is a number of daily newspapers still in circulation. In the year 2012., a daily newspaper appeared in Croatia bearing a title ’21th century’ which shows that the modern trend of newspaper is not exclusively negative. This study concentrates on the current state of newspapers in Croatia as well on a printed newspapers prospect of survival or whether the future is solely in online newspapers. The study analyses markets researches and modern trends among the public who reads newspapers in their printed and online editions. It also engages the theme about the causes for such a unenviable position of today’s newspaper.

2. Uvod

Ovaj rad i izlaganje koncentrirani su na analizu trenutačnog stanja novina u Hrvatskoj, prvenstveno među mladima. Također je okrenut istraživanju odnosa između tradicionalnih papirnatih novina i velikim potencijalom elektroničkih novina zbog mnogih prednosti. Utjecaji modernih tehnologija imaju najveći (gotovo i jedini pravi) uzrok nezaustavljivog rasta popularnosti elektroničkih novina. Sve ostalo su, praktički, samo posljedice suživota s modernim tehnologijama koje svojom rastućom popularnošću direktno guraju papirnate novine na margine. Realna je mogućnost da zbog brzog razvijanja novih tehnologija papirnatim novinama u budućnosti prijeti potpuni nestanak, no u bližoj budućnosti izgledno je da će ipak opstati sa vrlo malim udjelom u cjelokupnom broju svakodnevnih čitatelja.
U prvom dijelu rada je teoretska analiza papirnatih i elektroničkih novina i njihovog trenutnog stanja u Hrvatskoj. U drugom dijelu je njihova usporedba te objašnjavanje mana i prednosti različitih oblika novina. U trećem dijelu su rezultati i analiza istraživanja čitanosti različitih oblika novina među mladom populacijom.

3. Trenutno stanje papirnatih novina u Hrvatskoj

Trenutno stanje papirnatih novina u Hrvatskoj je u dubokoj krizi – u posljednje tri godine izgubljeno je više od 300 (Pavelić, 2012.) radnih mjesta (što čini gotovo 10% od cjelokupne industrije papirnatih novina). Državne novine 'Vjesnik' ugašene su kao rezultat sve manjeg broja redovitih čitatelja i štednje u državnom proračunu zbog globalne ekonomske krize kojoj se ne nazire kraj. Mnoge novinske redakcije i izdavačke kuće otpuštaju svoje novinare kao posljedicu politike štednje. Sve je manji broj pretplatnika na papirnate novine što također za posljedicu ima ili prebacivanje novina u elektronički oblik ili njihovo potpuno gašenje.
Međutim, neovisno o ekonomskoj krizi i teškoćama koje ona nosi, pravi problemi papirnatih novina nalaze se u činjenici da sve teže uspijevaju držati korak sa elektroničkim novinama i njihovim ključnim prednostima.
Ipak, događaj poput pokretanja novih dnevnih papirnatih novina '21. stoljeće' primjer je da trenutna situacija (još) nije potpuno beznadna, no budućnost papirnatih novina je neovisno o tome pod velikim upitnikom.

4. Usporedba papirnatih novina s e-novinama

4.1 Statičnost

Jedan od očitih nedostataka papirnatih novina je taj da su same po sebi statične – jednom kada se sadržaj otisne, on takav i ostaje bez mogućnosti izmjene i nadopune neovisno o mogućim netočnostima u sadržaju ili nedostatku objašnjenja nekog njegovog određenog dijela.
Upravo je ovaj nedostatak jedna od najvećih prednosti elektroničkih novina koje svoj sadržaj mogu mijenjati i nadopunjavati u realnom vremenu. Još jedna moćna prednost koju posjeduju elektroničke novine u ovom segmentu su zasigurno mogućnosti koje im pružaju sami čitatelji – komentiranjem sadržaja, postavljanjem i širenjem putem društvenih mreža, foruma i drugih portala samo im povećavaju popularnost u odnosu na papirnate novine.

4.2 Brzina

Brzina je još jedan faktor koji je neupitno na strani elektroničkih novina. Jednostavno ne postoji način na koji bi papirnate novine mogle do čitatelja stizati makar približnom brzinom kojom to čine elektroničke. Elektroničke novine su doslovce jedan klik udaljen od svojih čitatelja, dok papirnate moraju prolaziti kroz 'dugotrajan' proces od tiskare do čitatelja preko prodajnih mjesta. To slikovito znači da novinar koji radi na elektroničkom izdanju novina može svoj članak objaviti, prepraviti i podijeliti s mnoštvom čitatelja koji će ga komentirati i širiti dok će papirnate novine njegovog konkurenta tek stići na prodajno mjesto. Još jedna činjenica je da i najpopularnije dnevne papirnate novine izlaze gotovo isključivo jednom dnevno. S druge strane, sve popularnije elektroničke novine pišu vijesti tokom cijelog dana i trenutno ih objavljuju. Na taj način su daleko aktualnije od papirnatih novina koje se najčešće na dan distribucije zapravo sastoje od jučerašnjih novosti.
Papirnate novine se sve češće svojim čitateljima (pretplatnicima) dostavljaju na kućnu adresu te na taj način sigurno zadržavaju određen postotak čitatelja. Međutim, elektroničke novine koriste sličan princip putem pretplate na svoj sadržaj i nova izdanja putem elektroničke pošte, RSS-a1 ili društvenih mreža. I opet, na taj način elektroničke novine na mnogo brži način dolaze do svojih čitatelja koji su ponovno jednim klikom udaljeni od najnovijih vijesti.

4.3. Cijena

Troškovi pokretanja, izdavanja i održavanja papirnatih novina su osjetno veći nego za elektroničke. Papirnate novine se moraju bazirati na određenoj cijeni kako bi mogle pokriti troškove potrebne za njihovo pisanje, uređivanje, tiskanje i dostavu. Izrada elektroničkih novina također nije besplatna, ali zahtjeva mnogo manje financijskih sredstava nego u slučaju s papirnatim novinama. Automatska posljedica toga je da su papirnate novine skuplje od elektroničkih koje su u najčešće zapravo – besplatne.

4.4. Referenciranje i povezivanje

Elektroničke novine na jednostavan način mogu referencirati sadržaj svog članka na njegov izvor ili slične članke. Na taj način čitatelji mogu nakon čitanja članka nastaviti čitati o istoj ili sličnoj temi bez poteškoća koje imaju čitatelji papirnatih novina koji se jedino mogu osloniti na to da će autor članka u sadržaju spomenuti neki dodatni izvor ili ga na neki način priložiti.
Papirnate novine raspoređuju svoje članke po rubrikama i osnovnim temama kako bi čitatelju pružile ono što on želi čitati, međutim opet elektroničke novine imaju prednost time što svoj sadržaj mogu na brži i reprezentativniji način predstaviti čitateljima. Primjerice, dok papirnate novine članke slične teme stavljaju jedan do drugog s ciljem da vam ih sve prezentiraju na jednom mjestu, ograničene su prostorom odnosno veličinom papira. Elektroničke novine nemaju takvih ograničenja, već su grupirane na način da vas samo jedan klik dijeli od članka slične teme i sadržaja, bez ikakvih ograničenja kakve imaju papirnate novine

5. Eksperimentalni dio

Zbog svega navedenog u prethodnom dijelu, u ovom radu se istražuje kakvo je trenutno stanje papirnatih novina u Hrvatskoj, prvenstveno među mladima koji će u budućnosti biti glavni potrošači. Jedan dio istraživanja je provedeno online anketom pomoću Google Docs-a čiji su rezultati kasnije preseljeni u MS Excel gdje su analizirani. Ispitanici ankete su prikupljani preko Facebooka s ciljanom skupinom prvenstveno među studentima i mladim nedavno zaposlenim ljudima. Ovaj način prikupljanja podataka za istraživanje je odabran zato jer je najveći postotak naše ciljane skupine aktivan upravo na Facebooku (Nicole B. Ellison, 2007) pa je to bio najpogodniji način pronalaženja sudionika ankete. Drugi dio istraživanja proveden je klasičnim anketiranjem (ispunjavanje ankete na papiru) studenata druge godine informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu.
Pitanja ankete su formirana tako da se uz pomoću nje može saznati koliko često ispitanici čitaju papirnate i elektroničke novine te koje oblike novina bi najradije čitali povezano uz njihovu dob, spol obrazovanje i zaposlenje. Potpuni sadržaj ankete se nalazi u nižem tekstu:

 

Anketa - papirnate novine i e-novine
Anketa je anonimna i njeni rezultati će se koristiti za istraživanje trendova u novinskoj industriji u sklopu projekta na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Molimo Vas da nam pomognete i iskreno odgovorite na pitanja.

1. Dob: ________

2. Spol: ________

3.Stručna sprema:
a) NK (I. niža stručna sprema)
b) PK, NSS (II. niža stručna sprema)
c) KV (III. srednja stručna sprema)
d) KV, SSS (IV. srednja stručna sprema, 3-godišnja škola)
e) VK (V. srednja stručna sprema – 4-godišnja škola)
f) VŠS (VI/1. i VI/2. viša stručna sprema ili specijalist)
g) VSS (VII/1. visoka stručna sprema / magistar struke)
h) magistar (VII/2. magistar znanosti)
i) doktor (VIII. doktor znanosti)

4. Zanimanje: ____________________________

5. U kojoj ste instituciji trenutno zaposleni? ____________________________

6. Gdje čitate novine?
a) knjižnica
b) kafić
c) tramvaj
d) kod kuće
e) negdje drugdje ____________________

7.Koliko često čitate papirnate novine?
a) svaki dan
b) više puta tjedno
c) jednom tjedno
d) više puta mjesečno
e) jednom mjesečno
f) rjeđe
g) nikada

8. Koliko često čitate internet portale s novostima?
a) svaki dan
b) više puta tjedno
c) jednom tjedno
d) više puta mjesečno
e) jednom mjesečno
f) rjeđe
g) nikada

9. Da li ste pretplaćeni na neke dnevne novine ili časopise i koje?
a) Ne
b) Da _________

10. Poredajte po redu koji oblik novina bi najradije čitali uz pomoć skale od 0 do 3 (gdje 3 znači da bi taj oblik najradije čitali)
a) internet portale s novostima ___
b) online novine koje se plaćaju ___
c) besplatne papirnate novine ___
d) papirnate novine koje se plaćaju ___

11. O kojim temama najviše volite čitati u novinama? (moguće je zaokružiti više odgovora)
a) Hrvatska
b) svijet
c) crna kronika
d) slavne osobe
e) politika
f) sport
g) karijera
h) zanimljivosti
i) znanost
j) tehnologija
k) glazba
l) križaljke
m) hrana
n) zdravlje
o) moda
p) interijeri
r) automobili

6. Rezultati

6.1 Demografija anketiranih

U online anketi je sve skupa sudjelovalo 49 ispitanika od čega je jedan proglašen nevažećim jer nije ispravno popunio anketu. Najveći broj ispitanika preko online ankete (71%) je bio u dobnoj skupini od 23 do 30 godina od čega je 44% osoba bilo muškog spola, a 56% ženskog spola. 33% ispitanika bili su studenti, 38% zaposleni i 29% nezaposleni. Prema stručnoj spremi, najveći postotak ispitanika bio je sa višom stručnom spremom, njih 43,75%, zatim 33,33% sa srednjom stručnom spremom, 20,83% sa visokom stručnom spremom i 2,08% sa završenim magisterijem. U drugom dijelu istraživanja, anketiranju studenata Tehničkog veleučilišta sudjelovalo je 30 studenata druge godine stručnog preddiplomskog studija informatike te je 80% studenata bilo u dobi od 20 do 21 godina i 93% muškog spola.

6.2 Usporedba čitanja papirnatih novina i internet portala s novostima

Kad je riječ o usporedbi učestalosti čitanja papirnatih novina i internet portala s novostima, kao što je i ranije bilo pretpostavljeno, zbog brojnih prednosti internet portala s novostima, rezultati online ankete su pokazali da ljudi puno češće čitaju internet portale s novostima. 45,83% ispitanika čita internet portale s novostima svaki dan naspram 8,33% ispitanika koji čitaju papirnate novine svaki dan. Nadalje, čak 83,33% ispitanika čita internet portale s novostima barem jednom tjedno dok je kod papirnatih novina to puno manjih 50%. Velika je razlika i u broju ispitanika koji rijetko ili nikada čitaju papirnate novine (25%) i internet portale s novostima (6%). Detaljan prikaz rezultata ankete vezano uz učestalost čitanja internet portala s novostima i papirnatih novina možete vidjeti na Slika 1.

a

Slika 1 - omjer učestalosti čitanja papirnatih i internet portala s novostima

Rezultati ankete provedene nad studentima informatike su bili nešto drugačiji pa tako 53,33% ispitanika čita internet portale s novostima svaki dan naspram 0% ispitanika koji čitaju papirnate novine svaki dan. 86,67% ispitanika studenata čita internet portale s novostima barem jednom tjedno dok je kod papirnatih novina to 33,33%. Velika je razlika i u broju ispitanika koji rijetko ili nikada čitaju papirnate novine (36,67%) i internet portale s novostima (10%). Detaljan prikaz rezultata ankete vezano uz učestalost čitanja internet portala s novostima i papirnatih novina možete vidjeti na Slika 2.


a

Slika 2 - omjer učestalosti čitanja papirnatih novina i internet portala s novostima kod studenata informatike

Kod pitanja koju vrstu novina bi najradije čitali trebalo je uz pomoć skale od 0 do 3 odabrati koju vrstu novina bi najradije čitali gdje je 3 bila oznaka za vrstu koju bi najradije čitali. Anketirani su se najviše odlučili za internet portale s novostima, njih čak 73%, nakon njih su slijedile besplatne papirnate novine sa 25%, pa papirnate novine koje se plaćaju sa 8% i na kraju online novine koje se plaćaju sa 2%. Potrebno je osvrnuti se i na vrste novina koje najradije ne bi čitali, a to su online novine koje se plaćaju sa 69%, zatim papirnate novine koje se plaćaju sa 38%, besplatne papirnate novine sa 17% i internet portali sa novostima sa 2% ispitanika koji su ih stavili na posljednje mjesto (Slika 3).

a

Slika 3 - koju vrstu novina bi najradije čitali

100% studenata informatike se kod pitanja koju vrstu novina bi najradije čitali odlučilo za internet portale s novostima. Nakon njih su slijedile besplatne papirnate novine sa 43,33%, zatim papirnate novine koje se plaćaju sa 16,67% i na kraju online novine koje se plaćaju sa 13,33%. Najveći postotak (73,33%) studenata informatike najradije ne bi čitali online novine koje se plaćaju, zatim papirnate novine koje se plaćaju sa 40%, besplatne papirnate novine sa 10% i internet portali sa novostima s 0% (Slika 4).

a

Slika 4 - koju vrstu novina bi najradije čitali (studenti)

6.3 Rezultati ostalih pitanja

Od svih ispitanika online ankete samo njih 6% je pretplaćeno na neke papirnate novine što znači da većina njih mora ići do kioska ili prodavaonica da bi kupili tiskane novine.
Na pitanje gdje najčešće čitate novine 50% ispitanika online ankete odgovorilo je da ih čitaju kod kuće što je prikazano na Slika 5.

 

a

Slika 5 - gdje najčešće čitate novine

I za kraj prikaz rezultata na Slika 6 prikazuje što su ispitanici online ankete odgovorili na zadnje pitanje koje je pitalo koje teme najviše vole čitati u novinama, najomiljeniji su redom zanimljivosti, znanost, tehnologija, svijet, hrvatska i zdravlje.

a

Slika 6 - o kojim temama volite čitati u novinam

7. Diskusija

Većina rezultata ovog istraživanja je ispalo kao što je i očekivano. Zbog veće dinamičnosti, jednostavnosti korištenja, lakog pristupa od kuće, uvijek svježih vijesti i besplatne cijene anketirani puno češće čitaju internet portale s novostima nego papirnate novine. 
Budući da je samo 6% ispitanika pretplaćeno na neke papirnate novine, većina njih mora ići do kioska ili prodavaonica da bi ih kupili. S obzirom na to da 50% ispitanika čita novine kod kuće gdje imaju internet, češće čitaju internet portale s novostima koji imaju i prednost da su besplatni te objavljuju vijesti čim se nešto desi. Papirnate novine u Hrvatskoj ipak nisu posve izumrle i još uvijek ima dosta osoba koje ih čitaju barem povremeno, 66,67% ljudi ih čita više puta mjesečno ili češće. Iz ovog istraživanja se može jasno vidjeti da zbog vrlo dostupnih besplatnih internet portala s novostima danas ima mnogo manje osoba koje ih čitaju svaki dan nego 2005. kada je papirnate dnevne novine čitalo redovito ili povremeno 80% Hrvata (agencija Hendal, 2005.) ili 1997. kada ih je redovito ili povremeno čitalo 82,4% Hrvata (od čega redovito 43,3%) (Renko, Marić, & Previšić, 1997.).
Rezultati ankete su pokazali da će se trend smanjenja čitanosti papirnatih novina nastaviti i u budućnosti - 73% njih bi najradije čitalo internet portale s novostima, a samo 8% papirnate novine koje se plaćaju.
Kod mlađih ispitanika (studenti informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu) je još manji postotak čitanja papirnatih novina, a na pitanju koju vrstu novina bi najradije čitali svi su odabrali internet portale sa novostima. U svijetu vladaju slični trendovi pa je tako nedavno istraživanje provedeno na španjolskom sveučilištu Jaume pokazalo da 28,8% mladih čita papirnate novine svaki dan. (Tokić, 2012.)
Besplatne papirnate novine ne stoje puno bolje od onih koje se plaćaju što je iznenađujući rezultat i pokazuje nam da ljudima kod novina nije važan faktor samo cijena. Da bi pročitali besplatne novine također trebaju izaći iz kuće, otići do mjesta gdje se dijele i uzeti ih, a ne idu im na ruku niti mnogobrojne reklame i premalo sadržaja.
Najveći udio anketiranih (69%) je odgovorio da su im na posljednjem mjestu novina koje bi najradije čitali online novine koje se plaćaju, a ranije spominjano istraživanje provedeno na sveučilištu u Španjolskoj pokazalo je da će u slučaju da se počne naplaćivati njihov omiljeni internet portal s novostima čak 76,3% mladih početi čitati novosti sa drugih, besplatnih internet portala  (Tokić, 2012.). Sve to je pokazatelj da će u budućnosti novinama najvjerojatnije jedini izvor zarade biti reklame na webu. Možemo samo pretpostavljati da će jednog dana, kada dođe do prezasićenja reklamama na besplatnim internet portalima s novostima, online novine koje se plaćaju postati popularnije nego danas.

8. Zaključak

Elektroničke novine su trenutno po većini faktora superiornije od papirnatih koje se na njih moraju čim prije više fokusirati kako bi mogle zadržati kakav-takav korak i promijeniti trenutni negativni trend. Realno je za očekivati da će se elektroničke novine razvijati paralelno s razvojem tehnologija te da će kao rezultat toga biti još superiornije za prosječnog čitatelja. Razvojem novih tableta, smartphoneova i drugih srodnih uređaja, elektroničke novine postat će još pristupačnije te optimiziranije za čitatelje koji će na još brže i kvalitetnije načine moći dolaziti do vijesti koje ih zanimaju.
Ipak, papirnate novine također mogu poduzeti određene korake kako bi se u skorijoj budućnosti razvile u novine koje će svojim sadržajem, prezentacijom i dostupnošću uspjeti zadržati barem već postojeće čitatelje.
Prva stvar na koju bi se valjalo fokusirati je veće ulaganje u kvalitetnu dostavu novina do korisnika i to više puta dnevno. Na taj način bi se manje zahtjevni korisnici (oni koji nemaju potrebu čitati vijesti manje od svakih 3-4 sata) mogli potpuno zadovoljiti što se tiče brzine kojom su im novosti dostupne.
Dobra praksa bila bi da se svaki članak povezuje sa konkretnim izvorom, sličnim člancima i referencama o mjestima gdje bi se o temi članka moglo pročitati više. Također, popularnost papirnatih novina mogla bi se podići na način da se jednostavno pišu kvalitetni članci koji nisu prerađene verzije preuzetih novosti preuzetih s nekog drugog mjesta. S obzirom na to da elektroničke novine omogućuju čitateljima pregledavanje točno onih novosti koje ih zanimaju i papirnate novine bi trebale razmotriti ideju da svojim čitateljima donose ciljane personalizirane novosti.
Neovisno o tome što urednici papirnatih novina odluče poduzeti u vezi očuvanja identiteta i mjesta novina u suvremenom svijetu, izgledno je da će s vremenom one u potpunosti biti izgurane sa scene od strane tehnološki naprednijih elektroničkih novina. Sve češća je praksa da se papirnate novine prebacuju isključivo na elektronički oblik funkcioniranja ili da u potpunosti nestaju.
Međutim, istraživanja pokazuju da još uvijek postoji određen postotak čitatelja koji preferiraju papirnate novine naspram elektroničkih. To je jedan od jamaca da do potpunog nestajanja papirnatih novina neće doći još izvjesno vrijeme, barem dok starije generacije čitatelja ne prihvate elektroničke novine kao jedini oblik novina (što mlađe generacije čitatelja gotovo u potpunosti već čine).
Također, ako papirnate novine u skorijoj budućnosti primjene neke od navedenih metoda (ili neku bolje) te ako se pritom orijentiraju na pisanje kvalitetnih članaka, onda će produljiti vrijeme 'života' papirnatih novina. Bilo kako bilo, izgleda da je budućnost novina gotovo isključivo u elektroničkom obliku.

9. Popis kratica

1 RSS (Really Simple Syndication) - pomoću posebnih programa ili dodataka omogućava čitanje naslova i sažetke vijesti, blogova i sličnog

Popis literature

Pavelić, B. (22.11.2012.). New Daily Newspaper Makes Debut in Croatia. Balkan Insight: http://www.balkaninsight.com/en/article/new-daily-appears-in-croatia
Nicole B. Ellison, C. S. (2007). The Benefits of Facebook “Friends:” Social Capital and College Students’ Use of Online Social Network Sites. Journal of Computer-Mediated Communication , 1143–1168.
Agencija Hendal (23.06.2005.). Dnevne novine čita 80 posto Hrvata . Retrieved from Poslovni forum: http://www.poslovniforum.hr/about02/sd32.asp
Renko, N., Marić, G., & Previšić, J. (1997.). Analiza tržišta novina u Hrvatskoj. Ekonomski pregled , 915-933.
Tokić, I. (31.12.2012.). Mladi sve manje čitaju novine. Retrieved from Znanost: http://znanost.geek.hr/clanak/mladi-sve-manje-citaju-novine/
Stenström, E. (25.06.2009), Why people skip newspapers and read news on the web instead
http://friendlybit.com/modern-web/why-people-skip-newspapers-and-read-news-on-the-web-instead/

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .