Kako Digital Right Movement šteti e-knjigama

M. Turčić, M. Janković

Sažetak

Digital Right Movement (DRM) je tehnologija namijenjena limitiranju korištenja digitalnog sadržaja nakon njihove prodaje. Ograničenja koja se koriste kod e-knjiga najčešće uključuju sprječavanje kopiranja, ispisivanja i dijeljenja, ali i nadgledanje korisničkog ponašanja, nemogućnost čitanja na drugom uređaju te upravljanje korisničkim sadržajem. Iako je DRM namijenen zaštiti sadržaja, ne spriječava piratstvo niti dijeljenje već prisiljava korisnike na određenu platformu. Iako se internet i računalo kao mediji zasnivaju na dijeljenju kopiranog materijala, gdje za svaki sadržaj postoji barem jedna kopija, DRM pokušava takav način podijele informacija ograničiti imitiranjem svojih fizičkih uzora publikacija. Dokazano je da ukidanje DRM kontrole povećava prodaju i čini kupce sretnijima. Sve dok je DRM prisutan, kupac nikada nije “pravi” vlasnik e-knjige, kao što je to slučaj kod kupovine fizičke knjige. Ukoliko su e-knjige budućnost, kako će funkcionirati knjižnice, obrazovne ustanove, nasljedstvo i korisnička prava ako se DRM ne ukine?
Ključne riječi: DRM, e-knjiga, digitalno izdavaštvo

How Digital Right Movement is harming e-books

Summary

Digital Right Movement (DRM) is a technology for creating limitations to the use of digital content after it has been sold. Standard e-book limitations include prevention from copying, printing and sharing, end user behavior monitoring, inability to read the content on different readers and user content management. Although DRM is meant for content protection, it does not prevent piracy nor sharing, but locks users to a certain platform. Internet and computers, as a medium, are based on the sharing of copied materials, since there’s at least one copy for every information. DRM is trying to limit that kind of sharing by imitating physical publication behavior. Examples have shown that consumers are both happier and more likely to buy a product that has no DRM. As long as DRM exists, consumers can’t “really” own a book they bought, unlike physical publications. If e-books are the future, how will libraries, educational institutions, heredity and user rights operate if DRM still exists?
Key words: DRM, e-book, digital publishing

1. Uvod

Zahvaljujući razvoju internet tehnologija velike kompanije za prodaju digitalnih sadržaja, uključujući i e-knjiga, razvile su tehnologije za zaštitu i kontrolu tih sadržaja. Digital Right Management je razvijen zbog spriječavanja piratsva. Problemi koji se pojavljuju kao posljedica korištenja DRM-a uključuju vlasništvo i manipulaciju sadržajem, ali i svojevrsnom prisilom na određene platforme i uređaje. Kako broj distributera digitalnih sadržaja raste, postavlja se potreba za konkretnim definiranjem prava kupaca, ne samo na lokalnim razinama pojedinih kompanija, već i na globalnoj razini e-izdavaštva. Pojedini slučajevi pokazuju nemoć kupaca zbog monopola koje trenutno vlada na tržištu. S tehničke strane, individualne politike se također provode, pa shodno tome, različite kompanije koriste različite tehnike zaštite.

2. Teoretski dio

Kopiranje je u prirodi računala i digitalnih uređaja općenito. Izraditi potpuno identičnu kopiju, bez gubitka kvalitete, traje svega nekoliko sekundi. Kako bi izdavači bili sigurni da će sadržaj koji prodaju biti čitan samo od strane kupca, pribjeglo se rješenju koje je te iste kupce oštetilo za sadržaj koji su kupili. Točnije, sadržaj koji je kupljen je samo licenciran, što će reći da kupljen proizvod niti nije u njihovom vlasništvu, već vlasništvu izdavača i usluge koja taj sadržaj u bilo kojem trenutku može ugasiti ili prestati podržavati. DRM enkriptira datoteke na način da ključ za enkriptiranu datoteku posjeduje samo kupac licence. Drugi način zaštite digitalnog sadržaja je postavljanje tzv. vodenog žiga, kako bi se spriječilo umnožavanje sadržaja.
Budući da postoji čitav niz proizvođača uređaja i softvera koji pokušavaju nametnuti svoj model i softver za čitanje digitalnih knjiga u vidu očvršćivanja svoje pozicije u toj branši, postoji i shodno tome niz različitih DRM modela. Različiti proizvođači nameću DRM na formate koje podržavaju, pa čak i na formate koji su u svojoj prirodi otvoreni ili izrađeni od zajednice koja zagovara otvorenost i standardizaciju formata (primjerce ePub). No iza svih zaštita stoji gotovo ista arhitektura:

a
Slika 1. Arhitektura DRM zaštite [6]

Okvir za izradu DRM sistema može se izdvojiti u 3 glavna područja. Intelektualno vlaništvo – izrada i dohvaćanje sadržaja: Kako urediti sadržaj kojim se može lako trgovati, što uključuje prava kod prvotne izrade materijala (ili proširenja odnosno izmijene materijala) od strane izdavača i autora. Izrada i dohvaćanje sadržaja se dakle prvenstveno bavi s procesom uređivanja i stvaranja sadržaja u vidu lakšeg trgovanja.
Uređivanje sadržaja: Kako urediti i omogućiti trgovinu sadržajem. Uključuje prikupljanje sadržaja od strane autora i implementaciju u sustav uređivanja sadržaja. Sustav mora osigurati informacije i prava za korištenje (poput broja korištenja, isplate, i sl.).
Korištenja sadržaja: Kako urediti korištenje sadržaja nakon što je njime već trgovano. Omogućuje ograničenja u korištenju trgovanog sadržaja na određenim desktop/softverskim platformama.
Kada je sadržaj stvoren, sistem mora biti siguran da su prava na sadržaj ispravna i odobrena od strane autora. Pri distribuciji i pohrani sadržaja, sistem mora imati pristup sadržaju i informacijama, te upravlja licencama i ponudama. Nakon što je sadržaj utržen, sistem mora nametnuti prava koja pripadaju sadržaju dajući mu pravo na pristup, korištenje i izmjenu. (Boucqueau J., 2007.)

2.1. DRM tehnike

DRM sistemi uključuju većinom sljedeće tehnike (Arsenova):
Enkripciju
Javne/osobne ključeve
Digitalne certifikate
Vodeni žig
Kontrole pristupa
Sigurnosne komunikacijske protokole
“Otisak prsta”
Specifikacijski jezik prava
Infrastrukturu povjerenja
Hashing

2.1.1. Enkripcija

DRM koristi kriptografski algoritam za enkripciju sadržaja kojem je potreban tajni ključ (obično u obliku skupa brojeva). Samo vlasnik ključa može sadržaj otvoriti i pročitati (u tom slučaju korisnik odnosno kupac). Algoritam čini datoteku nečitljivu svima osim krajnjem kupcu. Kako bi se enkriptirana datoteka mogla pročitati, koristi se proces dekripcije za koju je potreban poseban ključ.
No enkripcija je samo jedan u nizu zaštitnih oblika kojima se pokušava datoteka ograničiti. Ostale procedure uključuju čuvanje tajnog ključa, njegov sigurnosni transfer do korisnika koji je digitalni sadržaj kupio, vremensko ograničenje sadržaja (kojima se licenca može ograničiti na određen vremenski period) i naravno prevencija od krađe ili transfera ključa. Izdavači, odnosno tvorci softvera i uređaja, isporučuju tajni ključ korisniku zajedno s kupljenim sadržajem putem aplikacije ili protokola kojeg koriste.

2.1.2.  Javni/privatni ključevi

Koriste sustav 2 različita ključa, od kojih je jedan javni, a drugi privatni. Iako su oba ključa različita, oni su matematički spojeni. Jedan ključ se koristi za dekripciju a drugi za enkripciju, i ukoliko znamo jedan ključ možemo saznati i drugi. Ključ nam može osigurati čitanje poruka koje je poslao pošiljatelj, ili enkriptirati poruke koje samo pošiljatelj može pročitati. Asimetrična kriptografija je prilično snažna i može ponuditi funkcije poput digitalnih potpisa, te su jako popularne metode zaštite digitalnog sadržaja.

2.1.3. Digitalni certifikati

Korisnik mora dokazati svoj virtualni identitet na online tržištu uz pomoć digitalnog certifikata. Certifikat je poveznica između fizičke osobe i njezinog virtualnog identiteta. Izrađuje se također korištenjem kriptografske tehnike koja se spaja s identitetom osobe i njegovim kriptografskim ključem.

2.1.4. Vodeni žig

Podrazumijeva skriveno uključivanje sadržaja koje je nevidljivo ili teško vidljivo u samom sadržaju. U digitalnom smislu uključuje štampu na sliku, video ili zvuk. Ljudsko oko često takav sadržaj ne može primijetiti, a moguće ga je ukloniti samo kriptografskim ključem.

2.1.5. Kontrole pristupa

Ograničavaju pristup samo korisnicima kojima je pristup određenom sadržaju dozvoljen. Limitiranjem sadržaja omogućuje se pristup samo korisnicima s potrebnim dozvolama za čitanje odnosno otvaranje sadržaja.

2.1.6. Sigurnosni komunikacijski protokoli

Kriptografski protokoli koji se koriste za prijenos povjerljivih podataka (poput SSL ili TLS, koje često surećemo u online trgovinama i sigurnosnim sustavima online plaćanja) služe za sigurnosnu komunikaciju putem interneta. Protokoli omogućuju transfer informacija koje su zaštićene od zadiranja ili prisluškivanja. Standard za zaštitu internetskog protokola (IP) je IPsec, koji ekriptira i autentificira sve IP pakete.

2.1.7. “Otisak prsta”

Metoda kojom se svaka kopija isporučuje s osobnim podacima kupca. Ukoliko kupac ilegalno dijeli sadržaj, onda će se izvor sadržaja lako pronaći ukoliko je on u njemu zapisan. “Otisak prsta” je proširenje metode vodenog žiga i može biti vidljiv i nevidljiv.

2.1.8. Specifikacijski jezik prava

Predstavlja mehanizam za opis autora i izdavačkih prava. Ovaj skup podataka služi za opis DRM zaštite i drugih informacija.

2.1.9. Infrastruktura povjerenja

Tehnologije koje se koriste za isporuku paketa koji su zaštićeni. U sam proces je uključen transport, isporuka, otvaranje i prikaz paketa.

2.1.10. Hashing

Takozvana jednosmjerna hash funkcija uzima sadržaj bilo koje vrste i proizvodi određenu poruku ili kôd. U slučaju promjene strukture sadržaja, poruka se također mijenja. U slučaju da korisnik sumnja u pravilnost sadržaja koji kupuje na internetu, moguće je provjeriti krajnju poruku i ukoliko se ona ne podudara s prvotnom poruku, velika je vjerojatnost da je originalan sadržaj prethodno izmijenjen.

a
Slika 2. Prikaz vodenog žiga. (Arsenova E.)

3. Diskusija

Ubrzanim razvitkom tehnologija internet je postao glavno mjesto kupovine i dijeljenja digitalnih sadržaja. Za razliku od analognih medija, digitalni sadržaji se mogu kopirati i dijeliti beskonačno mnogo puta bez da izgube na originalnoj kvaliteti. Iz tog razloga, bilo je potrebno osmisliti način kako zaštiti prava autora, izdavača i distributera tih sadržaja. Digital Right Management (DRM) je alat kojim se pokušava omogućiti zaštita tih prava poput uvjeta korištenja.
Svaka velika kompanija (poput Adobe, Apple, Microsoft, Amazon) je razvila vlastiti DRM model. Uz pomoć ove tehnologije, distributeri kontroliraju cijenu sadržaja, frekvenciju kojom se sadržaju može pristupiti te prava spremanja, ispisa, prijenosa, dijeljenja i modificiranja.
Ovi sadržaji mogu biti audio i video materijali, e-knjige, dokumenti, časopisi, softver i računalne igre.
Korporativna potreba za DRM-om je potaknuta piratsvom. Do 2008. E-knjige su činile 1% prodaje. Godine 2009. počinje rast koji danas iznosi i do 40% tržišta, a sam Amazon drži 80% ukupne prodaje e-knjiga. Amazon je prisilio mnoge manje izdavače da prodaju putem njih, prisiljavajući spuštanje cijena, te time omogućio sebi pružanje manjih cijena i povećanje monopola. (Kingsley-Huges, 2012.)
DRM postoji isključivo za kontrolu kako kupci pristupaju kupljenim sadržajima. Posljedica jest da se DRM može koristiti za zaključavanje korisničkog sadržaja na jednu platformu ili servis, čega kupci često nisu niti svjesni.
DRM je sjajan način kako prisliti vlastite kupce da ostanu vjerni određenoj platformi. Nakon što ste jednom kupili Kindle, neće vam više biti logično kupovati knjige bilo gdje drugdje nego na Amazonu. A sigurno nećete kupovati novi uređaj samo zato da biste opet bili ovisni o još jednom izdavaču. Ne samo da DRM nije smanjio količinu piratsva već je otjerao kupce od manjih izdavača prema Amazonu. Jedini način kako se približiti Amazonu jest da najprije svi manji izdavači ukinu DRM kako bi kupci shvatili tu prednost ne bivanja ovisnika.
DRM ne korsiti samo Amazon, već i Apple, koji je na neki način i gori od Amazona, budući da njihove e-knjige možete čitati isključivo na iOS uređajima. (Stross, 2011.)
Apple je odustao od svoje DRM sheme za glazbu još 2009. godine. Tor Books, prvi veliki izdavač znanstvene fantastike 2012. odustao od korištenja DRM-a, isto kao i O Reilley Media, Carina Press i Baen Books. (Srivastava R.i Sharma B., 2012.)
Postoji sve više e-izdavača poput Amazon, Barnes & Noble, Kobo, Apple iBooks, Google Play, ali i profesionalnih znanstvenih izdavača poput Ovid, JSTOR, Project Muse ili Safari Books koji distribuiraju e-knjige. Razlog Amazonovog uspjeha je u tome što je naprosto bio među prvima koji je uspio potpisati ugovore sa izdavačima i koji je na tržište izbacio vlastiti e-čitač. Ovaj poslovni pristup je iskopirao od Apple-a koji već godinama na ovaj način uspješno funkcionira s iTunes softverom i iPod uređajima. Amazon ima Kindle store, Kindle library i Kindle kao uređaj. Barnes & Noble nastavlja tradiciju kopiranja, a čak i Apple uvodi iBooks, ali nisu se uspjeli približiti Amazonovom uspjehu na ovom području. Jedino što usporava Amazonov rast je pojava tableta poput iPada, Microsoft Surface i Androida. No zato su razvili aplikacije za te druge uređaje.

3.1. Ukidanje DRM-a

DRM je izgovor za spriječavanje nelegalnog dijeljenja digitalnog sadržaja. Oni koji putem torrenta nelegalno preuzimaju knjige ionako nisu kupci, jer njihova namjera nikada niti nije bila kupiti knjigu. Ali postoje milijuni ljudi koji su spremni platiti naknade za e-knjige, koje se na ovaj način kažnjava minimizirajući njihova prava nakon što te knjige i kupe.
Uklanjanjem DRM-a, prodaja bi se ubrzala. Svaki kupac želi kupnjom određenog proizvoda biti vlasnik istog, što nije slučaj kod kupovine e-knjiga putem velikih izdavača. Uklanjanje DRM-a dopušta korisnicima da svoje kupljene knjige spreme ili eksportiraju na mjesta izvan dosega Amazona i platformske ograničenosti, na sigurno mjesto. I jednom kada kupac zna što je kupio i da taj proizvod zaista posjeduje, osjećat će se samopuzdano da takve kupovine i nastavi. Zašto bi itko trošio novac na sadržaje koji mogu nestati nestankom uređaja? (Clarke M., 2012.)
Sa svih strana dopiru apeli da se DRM ukine dok DRM učvršćuje fiksnu poziciju Amazona na tronu distribucije digitalnih sadržaja jer na taj način još više fiksira postojeće korisnike za njihove Kindle uređaje (odnosno aplikacije), ali i uništava manje nezavisne izdavače i distributere. Iako je prvotna namjena DRM-a da spriječi piratstvo, odnosno nezakonito dijeljenje digitalnih materijala, koje naravno uključujuju i e-knjige, ta funkcija naprosto nije izvršena. Bilo tko, s minimalno komjuterskog znanja, uz pomoć besplatnog softvera Calibre, može ukloniti (i uklanja) DRM iz e-knjiga, ne samo u svrhu dijeljenja s nepoznatim ljudima putem interneta, već i sa samim sobom na više različitih uređaja.
Za one manje spretne, postoje aplikacije i alati kojima se može knjiga kupljena na jednoj platformi importirati na nekoliko različitih platformi (primjerice knjiga iz Apple iTunes trgovine u Google Play). Ali to zaista nije sloboda koju kupac očekuje kada kupi knjigu. I zato sve više ljudi skida DRM jer naprosto vjeruje da zaslužuje tu slobodu, kao i s bilo kojom fizičkom knjigom.
Ukoliko ste kupac Amazona, nećete osjetiti mnogo problema. Amazon, čak i ukoliko ne posjedujete njihov Kindle čitač, ima aplikacije koje su podržane na svim platformama, koje vam omogućavaju čitanje Amazonovih knjiga na iOS i na Androidu. Međutim, što ako neki uređaj nije podržan, ili prestane biti podržan? Da li to znači da korisnik više nema pravo čitanja vlastite knjige? Situacija sa iBooks je time gora jer Apple-ova aplikacija sigurno nikada neće biti dostupna na Android uređajima. Ovo je prava namjera i posljedica korištenja DRM-a. Prisiljavanje korisnika na vlastitu platformu.
Kupovinom e-knjige korisnik ne kupuje knjigu samu, već licencu na dani sadržaj. Samim time, cijene bi trebale biti drastično manje. (Hazard Owen, 2012)
U analognom svijetu knjiga, nakon što kupac kupi knjigu, tu knjigu može posuditi, dati ili preprodati. Nakon što to učini, više nije u posjedu te iste knjige. Ako knjižnica ima 5 istih knjiga, može ih posuditi 5 različitih ljudi. U digitalnom svijetu e-knjiga, cijela ova situacija se mijenja. Tehnologija nam omogućava umnožavanje digitalnog sadržaja bez gubitka kvalitete. Nekontrolirano dijeljenje ovakvih sadržaja postaje opasnost za autore, umjetnike, muzičare I autore svih vrsta. Određene limitacije su logično potrebne. Međutim korištenje DRM-a daje prevelika prava izdavačima, odnosno distributerima. Daje im prava brisanja sadržaja koje su korisnici kupili. Takav slučaj se dogodio 2009., kada je Amazon ironično i bez upozorenja obrisao knjige Životinjska farma i 1984 autora Georgea Orwella sa svih uređaja svojih korisnika, jer ih je prodavao bez potrebnih prava. Godine 2011. obrisane su 43 e-knjige jednoj Norvežanki bez objašnjenja, no na koncu su ti naslovi vraćeni, a Amazon nikada nije pokušao objasniti zašto.
Vjerojatno najvažnija posljedica DRM-a, koja je i ranije spomenuta, je prisila kupca na korištenje određneog uređaja ili aplikacije. Ovo pruža moć prodavačima i nad izdavačima i nad kupcima. Ovo ponašanje dovelo je čak I do namještanja cijena od strane Apple-a za što su bili kažnjeni na sudu.
Činjenica jest da su digitalni sadržaji manje pouzdani i manje stalni od analognih. Vama kao kupcu e-knjiga ništa i nitko ne garantira sigurnost ili stalnost vaše kupovine. Propadanjem neke firme možete ostati bez kompletne knjižnice. Amazon vam omogućava čuvanje vaših knjiga na njihovim serverima, u cloudu. Koliko dugo traje ova usluga, nitko nezna, kao ni da li će Amazon ikada tu uslugu naplaćivati s obzirom na količinu kupljenih naslova.
Uz pomoć besplatnog programa Calibre i aplikacije za skidanje DRM-a moguće je ukloniti DRM i čak konvertirati u bilo koji drugi željeni format poput EPUB-a ili PDF. Legalno gledajući, u Americi, korisnici ne kupuju knjigu već ju samo iznajmljuju.
Kupac mora imati pravo na reformatiranje kupljenog sadržaja i spremanje tog sadržaja na vlastite tvrde diskove. Isto tako mora biti nelegalno dijeljenje kopija u svrhu distribucije. Pogotovo se javlja problem knjižnica gdje se mora omogućiti iznajmljivanje e-knjiga, što je sada praktički nemoguće. Za sada su prave žrtve autori, kupci i izdavači. (Hiltzik, 2012.)

4. Zaključak

Digital Rights Movement je kreiran u svrhu spriječavanja nelegalnog distribuiranja digitalnih sadržaja. Nastala je potreba za standardizacijom reguliranja prava potrošača zbog monopola i apsolutne kontrole koje veliki distributeri provode. Tehnološki korisnici uvijek pronađu načine zaobilaženja pravila, ali od velike je važnosti postići legalne i službene načine distribucije kako bi se zadovoljila prava autora, izdavača i krajnjih korisnika.

Literatura

Kingsley-Huges A., www.zdnet.com/blog/hardware,  2012, Why e-book DRM will die, and why this will make no difference to Amazon and Apple, raspoloživo na: http://www.zdnet.com/blog/hardware/why-e-book-drm-will-die-and-why-this-will-make-no-difference-to-amazon-and-apple/19766
Stross C., www.antipope.org/charlie/blog-static, 2011, Cutting their own throats, rasploživo na: http://www.antipope.org/charlie/blog-static/2011/11/cutting-their-own-throats.html
Srivastava R., Sharma B., Digital Right Management, PubliCon 2012 Digital Publishing, 2012, FICCI, Federation House, Tansen Marg, New Delhi, str 45-57, raspoloživo na: http://www.ficci.com/spdocument/20177/Selected%20Papers%20for%20PubliCon%202012.pdf#page=50
Clarke M., scholarlykitchen.sspnet.org, 2012, Why E-book Distribution Is Completely and Utterly Broken (and How to Fix It), raspoloživo na: http://scholarlykitchen.sspnet.org/2012/11/02/why-e-book-distribution-is-completely-and-utterly-broken-and-how-to-fix-it/
Hazard Owen L., paidcontent.org, 2012, “Why I break DRM on e-books”: A publishing exec speaks out, raspoloživo na: http://paidcontent.org/2012/04/24/breaking-drm-publishing-exec/
Hiltzik M., www.latimes.com/business/, 2012, E-book restrictions leave 'buyers' with few rights, raspoloživo na: http://www.latimes.com/business/la-fi-hiltzik-20121223,0,1032270.column
Boucqueau J., Digital Rights Management, 3rd IEEE International Workshop on Digital Rights Management Impact on Consumer Communications, 2007, Las Vegas, Nevada, USA, raspoloživo na: http://www.ieee.org/portal/site/emergingtech/techindex.jsp?techId=67
Arsenova E., Technical Aspects of digital rights management, raspoloživo na: http://wob.iai.uni-bonn.de/Wob/images/01212504.pdf
Ianenella R., Digital Rights Management (DRM) Architectures, D-Lib Magazine, 2001, Vol 7 No 6, ISSN 1082-9873, raspoloživo na: http://www.dlib.org/dlib/june01/iannella/06iannella.html
Stamp M., Digital Rights Management: The Technology Behind the Hype, Journal of Electronic Commerce Research, Vol 4, No. 3, 2003, ISSN 1526-6133, raspoloživo na: http://www.csulb.edu/journals/jecr/p_i.htm

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .