UTJECAJ VRSTE TVRDOG DISKA NA VRIJEME IZVRŠAVANJA SKRIPTNIH ZADATAKA PRILIKOM OPTIMIZACIJE DIGITALNE GRAFIČKE PRIPREME

Sanja Brekalo, Klaudio Pap, Nevenka Breslauer

Sažetak

Implementiranjem novih mogućnosti u postojeće programe za stolno izdavaštvo moguće je optimizirati procese digitalne grafičke pripreme. Skriptni programi koji izvršavaju izradu prijeloma, pod određenim uvjetima, mogu ubrzati i automatizirati digitalnu grafičku pripremu te smanjiti broj pogrešaka kod formatiranja dokumenta. Skriptnim tehnologijama moguće je izraditi nove modele za rješavanje složenih zadataka grafičke pripreme kojima se unaprjeđuju postupci izrade digitalne grafičke pripreme. U radu je opisana optimizacija standardne pripreme digitalnih fotografija za tisak u programima Adobe InDesign i Photoshop. Novi izrađeni model za unapređenje procesa u grafičkoj pripremi vrednovan je naspram standardnih procesa uobičajene izrade pripreme te je određen nivo optimizacije mjerenjem vremena. U istraživanju osim prikazane uštede u vremenu izrade korištenjem skriptnih modela naspram standardnih procesa uspoređeno je i vrijeme izrade skriptnim modelima koji se odvijaju na različitim konfiguracijama računalnih sustava. Željelo se istražiti kakav je utjecaj tvrdih diskova na brzinu odvijanja skripti u navedenim programima i da li se upotrebom SSD diska postižu značajnije uštede u skriptnom vremenu izrade. Iz izvedenog istraživanja donijeti su zaključci o uštedama i prednostima koje se dobivaju upotrebom skriptnih tehnologija te uvjeti za optimalnu upotrebu u standardnim programima i metodama rada.

Ključne riječi: digitalna grafička priprema, skriptiranje, ExtendScript, optimizacija, SSD diskovi

INFLUENCE OF HARD DRIVE TYPE ON SCRIPT EXECUTION TIME IN DIGITAL PREPRESS OPTIMISATION

Sanja Brekalo, Klaudio Pap, Nevenka Breslauer

Abstract

Digital prepress processes can be optimised by implementing new features to existing programs for desktop publishing. Scripting programs that execute prepress tasks, under certain conditions, can accelerate and automate digital prepress processes and reduce the number of errors in formatted documents. With scripting technologies new models can be created to solve complex prepress tasks that improve digital prepress. The paper describes the optimization of the standard preparation of digital photographs for printing in Adobe InDesign and Photoshop programs. Optimisation of preparation time in graphic prepress with this new model is evaluated in comparison to standard prepress processes. This research was also conducted to explore the impact of computer configuration on script execution time. The aim was to investigate the influence of the type of hard drive on script execution time and whether the use of SSD hard drives can achieve significant time savings. From the performed research conclusions were made on the savings and benefits that are obtained by using scripting technologies and conditions for optimal use of scripting technologies in standard prepress programs.

Keywords: digital graphic prepress, scripting, ExtendScript, optimisation, SSD hard drive

1. Uvod

1. Introduction

Grafička se tehnologija razvija u hibridnu tehnologiju koja kombinira konvencionalni i digitalni tisak te inženjerstvo informacijskih tehnologija. Tiskarska kuća je idealno mjesto za generiranje spona između različitih tehnologija jer već posjeduje visokokvalitetne resurse potrebne za izradu istih [1].
Grafička priprema i tiskarske usluge već su neko vrijeme pod velikim pritiskom zbog prekapacitiranja, pada cijena i seljenja poslova u zemlje s niskim primanjima. Kako bi grafička poduzeća bila konkurentna, tiskare moraju uložiti u alate koji smanjuju troškove proizvodnje te stvaraju dodanu vrijednost za njihove klijente [2].
Temeljni je cilj promjena koje se događaju u grafičkoj pripremi, daljnja optimizacija radnih procesa te dodavanje novih mogućnosti u postojeće radne procese. Imperativ postaje smanjenje troškova, uz smanjenje radne snage, vremena izrade i broja pogrešaka.
Jedna od mogućnosti dodana u programe grafičke pripreme koja omogućuje smanjenje troškova izrade je i skriptiranje. Poznato je da se određeni zadatci grafičke pripreme mogu rješavati skriptnim tehnologijama. Skriptiranjem se mogu izrađivati kratke skripte koje odrađuju samo jedan zadatak, kompleksne skripte koje obavljaju višestruke zadatke, pa sve do onih koje automatiziraju gotovo cijeli izdavački proces [3].
Mnogi istraživači u polju automatiziranog prijeloma smatraju problematičnom činjenicu da su mnogi prijelomi izrađeni ručno od strane dizajnera [4] [5] [6] [7] što je dovelo do mnogih istraživanja u automatizaciji prijeloma informacija. Najčešće tehnike za izradu automatskih prijeloma su upotreba predložaka (engl. Templates) i izbornika koji su ugrađeni u program. Postoje i rješenja bazirana na skriptama i dodatcima (engl. Plug-ins) za standardne DTP programe.

Neke od prednosti automatske publikacije i prijeloma su:

  • povećanje proizvodnje smanjenjem vremena pripreme dokumenta [7];
  • smanjenje troška proizvodnje jer se više poslova može obaviti s manje radne snage;
  • potencijal za automatsku generaciju personaliziranih dokumenata uz mogućnost ispisa na digitalnim strojevima za tisak [6];
  • automatizirani poslovi mogu se odvijati u neradnim vremenima poduzeća [8].

Ovaj rad se bavi optimizacijom procesa grafičke pripreme upotrebom standardnih DTP programa i skriptiranja. Mjerenjima se također želi utvrditi da li će konfiguracija računala i korištenje SSD diskova značajnije utjecati na vrijeme izvršavanja skripti koje se provode u standardnim programima grafičke pripreme.
Skripte koje zamjenjuju dugotrajne zadatke grafičke pripreme često i same traju dulji vremenski period. Za skripte koje se kratko izvršavaju optimizacija gotovo da i nije potrebna, ali se, kako je utvrđeno istraživanjem, preporučuje za skripte čije izvršavanje traje dulji vremenski period. Istraživanjem [9] je dokazano da optimizacija samog skriptnog koda može utjecati na vrijeme izvršavanja skripti pa time i na vremenske uštede koje se postižu korištenjem skriptnih tehnologija. Ovim radom želi se utvrditi kako će upotreba novih hardverskih tehnologija utjecati na optimizaciju vremena izvršavanja skripti.
Cilj istraživanja bio je dokazati da se upotrebom SSD diskova i poboljšanih performansi računalnog sustava u izradi automatizirane pripreme postižu znatna unaprjeđenja u procesima grafičke pripreme povećanjem brzine izvršavanja potrebnih zadataka. U tu svrhu postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja:

  • Dodavanjem novih skriptnih modela u standardne programe grafičke pripreme moguće je optimalno rješavati zahtjevne zadatke koji su inače teški i dugotrajni za ostvarivanje;
  • Primjenom SSD diskova i poboljšanih performansi računalnog sustava pri izradi automatizirane pripreme korištenjem skriptnih tehnologija moguće je optimizirati vrijeme izrade grafičke pripreme.

2. Eksperimentalni dio

2. Experimental research

Cilj eksperimentalnog dijela je istražiti mogućnosti optimizacije u proizvodnom procesu grafičke pripreme primjenom skriptiranja. Pretpostavka je da će napisane skripte donijeti veće uštede vremena prilikom prijeloma publikacija koje su ovisne o radnjama koje skripta zamjenjuje te da će upotreba SSD diskova te poboljšanih performansi računalnog sustava dodatno optimizirati vrijeme izvođenja zadatka.
Za potrebe istraživanja korišteni su standardni alati u grafičkoj pripremi. Izabran je Adobe Design and Web Premium CS6 paket, a iz paketa su izabrani programi Adobe InDesign CS6 verzije 8.0.1. i Adobe Photoshop CS6. Od skriptnih tehnologija korišten je JavaScript. Kako bi se lakše pretraživao Adobe objektni model, metode i svojstva objekata te kako bi olakšali testiranje skripti [10] korišten je Adobe ExtendScript Toolkit CS6 verzije 3.8.0.12., DOM (Document Object Model) verzije 8.0 i ExtendScript verzije 4.2.12.
Karakteristike računala na kojemu su rađena vremenska mjerenja izrade pripreme na standardan način i skriptno na

HDD disku su sljedeće:

  • Operativni sustav: Windows 7 Professional, 64 bitni
  • Procesor: Intel Core ™ 2 Quad CPU Q8200, 2x2,33 GHz
  • RAM: 4,00 GB
  • HDD disk: Hitachi HDP725050GLA360 ATA, 500GB, 7200 RPM, 16MB Cache, SATA 3.0Gb/s 3.5.

Karakteristike računala na kojemu su rađena vremenska mjerenja skriptnog izvršavanja na SSD disku su sljedeće:

  • Operativni sustav: Windows 10 Home, 64 bitni
  • Procesor: AMD FX(tm)-6100 Six-Core Processor 3,30 GHz
  • RAM: 8,00 GB
  • SSD disk: Transcend 256GB MLC SATA III 6Gb/s 2.5-Inch Solid State Drive 370 (TS256GSSD370).

Ubrzanje grafičke pripreme mjereno je bilježenjem vremena. Rađena je usporedba standardnog i skriptnog vremena kako bi se odredila ušteda. Standardno vrijeme zadatka određeno je prosječnim vremenom 5 mjerenja s odabranim ispitanicima, a skriptno vrijeme određivanjem prosjeka vremena trajanja 5 izvođenja skripte. Mjerenja skriptnog vremena rađena su na obje konfiguracije računala.
Automatizacija procesa prikazana je brojem radnji koje je potrebno izvršiti standardnim načinom izvođenja zadatka prema broju koraka koji su potrebni pri izvođenju zadatka korištenjem skripte. Koraci su brojani kao pritisci tipki miša i tipkovnice programom „WhatPulse 2.3.1“ . Kod određivanja automatizacije uziman je prosječan broj pritisaka tipki miša i tipkovnice iz 5 mjerenja standardnog i skriptnog postupka i u postotku je iskazana automatizacija procesa.

Skripta za automatsku obradu fotografija

The script for the automatic processing of images

Pri izradi pripreme za tisak veliki se dio vremena troši na obradu i pripremu fotografija za tisak. Fotografije koje se koriste u prijelomu, ovisno o tehnici tiska, moraju zadovoljavati određene standarde. Ukoliko ne zadovolje barem minimalne standarde za reprodukciju, kvaliteta tiska bit će uvelike smanjena. Gotovo svaka slika dobivena od strane naručioca prije tiska prolazi kroz potrebna uređenja.
Zadatak skripte za automatsku obradu fotografija je unaprjeđenje procesa obrade fotografija za tisak. Nakon izrađenog prijeloma u programu Adobe InDesign pokreće se skripta koja uređuje slike kako bi ih pripremila za tisak. Skripta prolazi kroz sve poveznice na .jpg, .jpeg, .tif, .tiff i .png datoteke u dokumentu te uređuje slike sljedećim postavkama u Adobe Photoshop programu:

  • Ukoliko je potrebno, slika se proporcionalno povećava na effective ppi u InDesignu na otprilike 300 dpi u koracima od 110 % širine i visine slike s Resample Method postavljenom na Bicubic Smoother. Ovakav način preporučeno se primjenjuje pri povećavanju slike koja nije zadovoljavajuće rezolucije [11]. Uloga je grafičkog dizajnera da već pri izradi prijeloma odbacuje fotografije koje su premale kvalitete da bi se mogle zadovoljavajuće reproducirati.
  • Postavljenje zadanog CMYK profila boja (Coated FOGRA39 (ISO 12647-2:2004) ili 'Uncoated FOGRA99 (ISO 12647-2:2004)) s Relative Colorimetric Intent.
  • Podešavanje krivulja slike dodavanjem Curves sloja te snižavanje vrijednosti srednjih tonova slike kako bi se u tisku osigurao veći raspon boja zbog prirasta tonova u slici.
  • Osnovno podešavanje Shadows/Highlights opcije slike.
  • Podešavanje i primjenjivanje Reduce Noise filtra [12].
  • Kopiranje Background sloja, postavljanje Blending Mode na Overlay i postavljanje High Pass filtra za izoštravanje slike [12].

Nakon što je slika obrađena, sprema se kao .psd datoteka kako bi se kasnije mogla eventualno dodatno urediti i kako se kompresijom ne bi smanjivala kvalitetu slike. U programu Adobe InDesign potrebno je izmijeniti poveznicu na novonastalu datoteku.

Slika 1 prikazuje dijaloški okvir skripte za selekciju željenog profila koji će se primijeniti na slike a Slika 2 prikazuje dijagram tijeka izvršavanja skripte.

a
Slika 1 dijaloški okvir odabira profila boja za primjenu na fotografije
Izvor: Autori
Figure 1 dialog box for colour profile selection which will be used on pictures
Source: Authors

 

a
Slika 2 tijek izvođenja skripte za obradu fotografija
Izvor: Autori
Figure 2 the execution of the script for pictures processing
Source: Authors

 

Skripta koja uređuje slike u Adobe Photoshopu izrađena je pomoću dodatka ScriptListener koji olakšava skriptiranje [13]. Navedeni dodatak zapisuje svaki korak izrađen u programu Adobe Photoshop u tekstualnu datoteku u obliku skriptnog koda (izrađuju se 2 datoteke, jedna sadrži JavaScript, a druga VBScript kod) i na taj način olakšava konačnu izradu skripte. Naime, nije potrebno pisati kod, već ga je dovoljno kopirati iz nastalih datoteka.

2.2. Standardno izvođenje zadatka obrade fotografija

2.2. Standard execution of the image processing task

Standardno izvođenje zadatka korišteno pri mjerenjima u ovom radu ostvaruje se preko Batch opcije programa Adobe Photoshop. Navedenom opcijom izvršavaju se gotovo svi zadatci uređivanja slike osim povećavanja na željenu rezoluciju. Povećavanje slike ovisi o njezinoj veličini u programu Adobe InDesign (ovisno o effective ppi). Kako slike ponovnim spremanjem u JPEG format pri kompresiji gube podatke (eng. Generation Loss) [14], spremaju se kao PSD datoteke. Standardno izvršavanje zadatka uključuje sljedeće korake:

  • Odabir slika u Links paleti Adobe InDesigna koje su preniske rezolucije i otvaranje u Adobe Photoshop programu preko opcije Edit With à Adobe Photoshop CS6.
  • Povećavanje slika na zadovoljavajući eppi preko spremljene akcije koja se provodi više puta ovisno o veličini slike (povećanje slike u koracima od 110 %). Nakon zadovoljavajućeg povećavanja pokreće se akcija obrade slike. Naposljetku se slika sprema kao PSD datoteka.
  • Povezivanje PSD datoteka u Adobe InDesign programu preko Relink opcije.
  • Otvaranje svih slika koje su zadovoljavajuće rezolucije, ali u RGB prostoru boja, kako bi se provela Batch akcija obrade svih slika i spremanje u PSD formatu.
  • Mijenjanje poveznica u dokumentu s novonastalim PSD datotekama.

3. Rezultati

3. Results

Testiranje automatizacije i vremena izvršavanja rađeno je na dva dokumenta. Dokumenti se razlikuju u broju poveznica koje je potrebno obraditi. Tablica 1 opisuje obrađivane dokumente.

Tablica 1 opis dokumenata korištenih za testiranje
Table 1  description of documents used for testing


1. Brošura

Broj poveznica: 17

Broj JPEG slika: 13 RGB

Slike s effective ppi manjim od 300: 6 JPEG

Poveznice koje se ne obrađuju: 2 PDF, 2 PSD

2. Časopis

Broj poveznica: 108

Broj JPEG slika: 64 RGB + 1 c/b + 10 CMYK

Slike s effective ppi manjim od 300: 31 JPEG

Poveznice koje se ne obrađuju: 2 AI, 20 PDF, 11 PSD

Izvor: Autori
Source: Authors

Dobiveni rezultati pojedinačnih mjerenja prikazani su u Tablicama 2, 3 i 4 te na Slikama 3 i 4.

Tablica 2 Prosječna vremena skriptnog i standardnog izvođenja zadatka obrade fotografija
Table 2 The average time for standard and script execution of the image processing task


Zadatak

Broj promijenjenih linkova u dokumentu

Prosječno vrijeme standardnog izvršavanja (sekunde)

Prosječno vrijeme skriptnog izvršavanja (sekunde)

HDD

SSD

1. Brošura

13

544

56

45

2. Časopis

65

2.409

295

231

Izvor: Autori
Source: Authors

Tablica 3 Rezultati optimizacije vremena izvođenja zadatka obrade fotografija
Table 3 Results of time optimization for the image processing task


Zadatak

Ušteda vremena (sekunde) skriptnim izvršavanjem na HDD prema standardnom izvršenju

Ušteda vremena (sekunde) skriptnim izvršavanjem na SSD prema standardnom izvršenju

Ušteda vremena (postoci) HDD

Ušteda u vremena (postoci) SDD

Ušteda u vremenu - smanjenje upotrebom SDD diskova prema HDD diskovima

1. Brošura

488

499

90%

92%

80%

2. Časopis

2114

2178

88%

90%

78%

Prosjek:

79%

Izvor: Autori
Source: Authors

Tablica 4 Prosječni broj klikova i pritisaka tipkovnice skriptnog i strandardnog izvođenja zadatka obrade fotografija
Table 4 Average number of clicks and keystrokes for script and standard execution of the image processing task


Zadatak

Broj promijenjenih linkova u dokumentu

Prosječan broj klikova i pritiska tipkovnice standardno izvršavanje

Prosječan broj klikova i pritiska tipkovnice skriptno izvršavanje

Postotak smanjenja broja potrebnih koraka

HDD

SSD

1. Brošura

13

232

5

5

98%

2. Časopis

65

1.076

5

5

100%

Izvor: Autori
Source: Authors

 

a
Slika 3 prikaz uštede vremena skriptnim u usporedbi sa standardnim načinom izvođenja zadatka obrade fotografija
Izvor: Autori
Figure 3 script execution time savings compared to standard method of performing the task of processing photos
Source: Authors

a
Slika 4 prikaz dobivene automatizacije skriptnim u usporedbi sa standardnim načinom izvođenja zadatka obrade fotografija
Izvor: Autori
Figure 4 obtained automation with script execution compared to the standard method of performing the task of processing photos
Source: Authors

4. Diskusija

4. Discussion

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da se upotrebom skripti pri rješavanju zadataka digitalne grafičke pripreme može postići velika ušteda u vremenu. Ušteda vremena u opisanom zadatku prema standardnoj izradi iskazana u postotcima kreće se od 88 % do 92 %, a u prosjeku iznosi 90 %.
Iz izrađenih mjerenja može se zaključiti da ušteda vremena izrade digitalne grafičke pripreme skriptnim načinom ovisi o opsegu zadatka koji se izvršava, zadatku kojega skripta mijenja, korisniku skripte koji može biti uključen u izvršavanje procesa te načinu kako je skripta napisana.
Velikim povećanjem opsega dokumenta može se smanjiti brzina skriptnog izvršavanja zbog povećanog pristupa DOM-u što produžuje vrijeme izvršavanja što je i vidljivo u nešto nižem postotku optimizacije rada kod izvršenja zadatka koji je većeg opsega. Navedeno će ovisiti o veličini dokumenta i radnoj memoriji koju skripta ima na raspolaganju pri izvršavanju zadatka. Povećanjem veličine dokumenta koji se uređuje, uobičajeno se ukupna vremenska ušteda povećava, ali se ušteda vremena u postotcima prema standardnom izvršavanju smanjuje. Pri kraćim vremenima standardnog izvršavanja zadatka ukupna je vremenska ušteda manje značajna, ali u postotku i dalje izrazito visoka. Najznačajnija se vremenska ušteda može dobiti skriptnim izvođenjem dugotrajnih zadataka i zadataka koji zahtijevaju mnogo slijednih koraka.
Izrađenom skriptom dokazano je da je moguće pisati skripte koje će optimizirati procese rada u više programa grafičke pripreme, a koje uvelike skraćuju dugotrajna vremena izrade. Na skriptno izvođenje zadatka može utjecati i opseg dokumenta koji se uređuje. Kod standardnog rješavanja zadatka najveći je utjecaj korisnika i zadatka koji se izvršava.
Kod skriptnog je izvođenja zadatka utjecaj korisnika na vrijeme izvođenja malen. Na skriptno vrijeme izvršavanja utjecat će zadatci koji se izvode te način na koji je skripta napisana, kao i računalni sustav u kojemu se skripte izvršavaju. Iz izrađenih mjerenja može se zaključiti da konfiguracija računalnog sustava može uvelike utjecat na vrijeme skriptnog izvršavanja zadatka. Dobiveni rezultati na različitim konfiguracijama računalnih sustava pokazuju kako se vrijeme izvršavanja skripte može smanjiti za 20 % primjenom SSD diska i poboljšanih performansi sustava.
Dobivena automatizacija u testiranoj skripti izuzetno je velika i kreće se od 98 % do 100 %. Iz dobivenih rezultata je vidljivo da, suprotno od optimizacije vremena, povećanjem obima zadatka koji se izvršava dobivamo veću automatizaciju procesa skriptnim izvođenjem zadatka. Vidljivo je da porastom ukupne automatizacije procesa raste i ukupan postotak vremenske uštede te da skripta daje veći postotak automatizacije od postotka vremenske uštede.
Iz dobivenih je rezultata vidljivo da se velika automatizacija može postići kod zadataka gdje imamo velik broj koraka pri standardnom rješavanju zadatka, a pri skriptnom izvršavanju nema varijacija u broju koraka. Skripta je izrađena tako da odrađuje zadatak bez intervencija od strane korisnika. Kod standardnog izvršenja navedenih zadataka povećanjem opsega dokumenta povećava se i opseg zadataka koje korisnik mora obaviti. Prijelomi s više fotografija kod standardnog izvršavanja zahtijevaju više koraka.  
Broj potrebnih koraka kod standardnog izvođenja zadatka može ovisiti o dokumentu koji se prelama, načinu izvođenja zadatka i osobi koja zadatke izvršava. Ukoliko bi zadatke izvršavale osobe koje nisu stručnjaci grafičke pripreme standardnim izvršenjem zadatka, dobili bi mnogo lošije rezultate. Prednost je skriptnog izvršavanja zadatka da ne ovisi o znanjima i iskustvima korisnika.
Najbolje se automatiziraju procesi digitalne grafičke pripreme gdje se skriptnim tehnologijama mijenjaju kompleksni zadatci s mnogo koraka i zadatci koji nisu predviđeni za obavljanje u programu za koji se piše skripta.

5. Zaključak

5. Conclusion

Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka potvrđene su sve početno postavljene hipoteze te je zadovoljen cilj istraživanja. Izrađenom skriptom dokazano je da se korištenjem skriptnih jezika u procesima grafičke pripreme postižu znatna unaprjeđenja povećanjem brzine te smanjenjem potrebnog broja koraka za izvršenje zadatka. Dokazano je da je moguće dodavanjem novih skriptnih modela u standardne programe grafičke pripreme optimalno rješavati zahtjevne zadatke koji su inače teški i dugotrajni za ostvarivanje čime je i dokazana prva hipoteza.
Izrađenim testiranjima skripnog izvršenja zadatka pripreme slika za tisak na različitim konfiguracijama računalnih sustava dokazana je i druga hipoteza rada. Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da će se primjenom SSD diskova i poboljšanih performansi računalnog sustava pri izradi automatizirane pripreme korištenjem skriptnih tehnologija vrijeme izrade grafičke pripreme. SSD diskovi i poboljšane performanse računalnog sustava utjecat će na skraćivanje skriptnog vremena izvršavanja zadatka.

6. Literatura

6. Literature

[1]

Žiljak V.;  Pap K.; Agić D.; Žiljak I.; Modelling and simulation of integration of web system, digital and conventional printing; Proceedings of the 29th International Research Conference of IARIGAI, Lucerne, Switzerland, ISBN: 3-9520403-2-0, pp. 66-72, 2002.

[2]

Tuijn C.; Recent trends in print portals and Web2Print applications; Proceedings of SPIE - The International Society for Optical Engineering, ISBN 978-0-8194-7491-9, svez. 7241, 2009.

[3]

http://helpx.adobe.com/indesign/using/scripting.html; 17. 05. 2013., Adobe Systems Incorporated; Scripting in InDesign, Adobe Systems Incorporated, 

[4]

Purvis L.; Harrington S.; O’Sullivan B.; Freuder E.C.; Creating personalized documents: an optimization approach; ACM symposium on Document engineering, ISBN: 1-58113-724-9, pp. 68-77, 2003.

[5]

Lok S.; Feiner S.; A Survey of Automated Layout Techniques for Information Presentations, Proceedings of the Smart Graphics Symposium; Hawthorne, NY, USA, 2001. http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.9.8736&rep=rep1&type=pdf; 13.09.2013.

[6]

Goldenberg E.; Automatic layout of variable-content print dana / MSc Dissertation, School of Cognitive & Computing Sciences, University of Sussex, Brighton, UK, 2002. http://www.hpl.hp.com/techreports/2002/HPL-2002-286.pdf, 13.09.2013.

[7]

Grahn K. J.; Efficient production of uniform layout, Proceedings of the 1st international IARIGAI student conference on print and media technology; Chemnitz, Germany, ISBN: 3897001004, pp. 144-148, 2005.

[8]

Grahn K.J.; Catalogue Production Automation – Case Studies; Stocholm, Sweden: Master’s Thesis in Publishing Technology at the School of Computer Science and Engineering, Royal Institute of Technology, 2006.

[9]

Brekalo S.; Optimisation of automatic variable graphic layout and imposition; Tehnički vjesnik 23, 1, ISSN 1330-3651, pp. 91-98, 2016.

[10]

Adobe Systems Incorporated, Adobe® InDesign® CS6 Scripting Tutorial, Adobe Systems Incorporated, California, USA, 2012.

[11]

Andrews P.; Advanced Photoshop Elements 7 for Digital Photographers; Focal Press, Oxford, USA, ISBN: 978-0240521589, 2009.

[12]

Evening M.; Adobe Photoshop CS5 for Photographers; Focal Press, Elsevier Ltd, Oxford, UK, ISBN: 860-1405949349, 2010.

[13]

http://www.earthboundlight.com/phototips/photoshop-script-listener.html; 02.05.2015., Johnson B.

[14]

http://www.steves-digicams.com/knowledge-center/jpeg-images-counting-your-losses.html; Chaney M., JPEG images: counting your losses, 02.05.2015.

 

Korespondencija:
e-mail: sbrekalo@mev.hr
adresa: Sanja Brekalo, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Bana Josipa Jelačića 22a, 40000 Čakovec

http://www.whatpulse.org/

 


Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .