UTJECAJ ARHITEKTURE INFORMACIJSKIH SUSTAVA NA UKUPNU CIJENU INFORMACIJSKOG SUSTAVA SLUČAJ UPORABE: CLOUD COMPUTING

Nenad Petrovic, Elvis Kukuljan, Ivan Pogarčić

Sažetak

U ovom radu prikazana je razlika u cijeni u korištenju vlastitih resursa naspram resursa iznajmljenih  oblaku, kao i početni trošak nabave vlastite opreme. Pri tome postaje jasno da ukoliko se slaže novi sustav ima ekonomskog smisla krenuti iz oblaka, dok će klasične tvrtke, iako im se financijski u početku ne isplati, morati migrirati u oblak kako bi ostale konkurentne, posebno u utrci s tzv. start-up-ovima čije je prirodno okruženje oblak. No, nije sve u početnoj cijeni nabavke opreme, već veliki trošak predstavlja i održavanje i nadogradnja postojećih informatičkih kapaciteta, koje u oblaku za korisnika nisu bitne već se briga prepušta pružatelju usluga. Također su prikazane i prednosti oblaka kao platforme koje bi mogle donijeti i nove korisnike, koji su do sada koristili neke druge platforme, kao i lakša distribucija proizvoda. Korištene su tehno-ekonomske analize kako bi se predstavila metodologija izračuna troška posjedovanja vlastite opreme naspram najma usluga, kao i vrste platforma koje se nude. Prikazane su se sve tri vrste platforme u oblaku (PaaS, XaaS i IaaS), te su prikazane i njihove prednosti i nedostatci  s aspekta korisnika kao i s aspekta pružatelja usluga, te i samih razvijatelja aplikacija. Na kraju se nalazi i kratka usporedba cijena dvaju poznatih i prihvaćenih pružatelja usluga u oblaku.

Ključne riječi: cloud, arhitektura, cijena, usluga

IMPACT OF ARCHITECTURE OF INFORMATION SYSTEMS IN TOTAL PRICE INFORMATION SYSTEM CASE: CLOUD COMPUTING

Nenad Petrovic, Elvis Kukuljan, Ivan Pogarčić

Abstract

In this document it is shown the difference in the price of using own IT resources compared to using those resources in the cloud, as well as the initial cost of buying the equipment. This shows us that if you are starting a new company and need an IT system, economically it makes sense to start from the cloud. While the well established companies will probably have financial losses while they migrate to the cloud, whilst they need to do it to keep up with its competitors, especially the start-up companies, whose natural environment should be the cloud. It is noteworthy that, for classic IT systems, costs keep mounting through time, ad example for equipment upgrade, IT staff etc., which for the cloud don't occur, as this costs are left to the provider to deal with. The cloud has been explained with it pro's and con's, for the aspects of user, provider and as a developer. It is being showed through the techno-economic analytics the costs of owning an IT system, as well as through using the cloud. The three types of cloud services have been shown (PaaS, XaaS, IaaS), as well as their advantages and disadvantages. In the end there are prices shown from two well established cloud services providers.

Keywords: cloud, architecture, price, service

1. UVOD

Moderne tvtrke u 21. stoljeću nezamislive su bez potpore informacijskog sustava. Informacijski sustavi današnjice su kompleksni proizvodi koji su veoma bitni i informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i dokumentiranja. Postoje mnogi načini za kategoriziranje informacijskih sustava, ali mi ćemo se dotaknuti možda najjednostavnije usporedbe, one po složenosti.
Prema složenosti postoje:

  • jednostavni –za ispunjavanje jednog zadatka
  • složeni – različito područje primjene, veći broj datoteka, zajednički sustav kodiranja, dobivanje složenih izvještaja
  • inteligentni – kod kojih uz ustaljene procese postoji i veći broj inteligentnih procedura i procesa koje automatski izvodi.

Večina novih informacijskih sustava su ili inteligentni ili kombinacija inteligentnih i složenih; naime, još uvijek ima i starijih informacijskih sistema koji su bili projektirani za starije, u procesnom smislu manje sposobne informatičke sustave te su kao takvi pri razvoju morali biti postignuti određeni kompromisi kako cijelokupna cijena informatičkog/informacijskog sustava ne bi bila prevelika.
Ono što Cloud computing čini, je da visoke zahtjeve inteligentinih informacijskih sustava snižava na način da smanjuje potrebnu inicijalnu investiciju (obično veoma visoku), na razinu cijene najma potrebnih resursa, te na taj način omogućava i malim tvrtkama sa inovativnim kadrom razvijanje softvera za kakav jednostavno ne bi imali potrebne resurse za razvoj i testiranje, omogućavajući lakši ulazak novih konkurenata u ovaj segment.
Pravac istraživanja je zato usmjeren na trošak izgradnje vlastitog informatičko/informacijskog sustava te usporedbi troška u slučaju da se tvrtka odluči za rješenje u oblaku. Bitno je imati na umu da je sadašnja vrijednost novca veća od novca u budućnosti tako da je ova stavka uzeta u obzir kod izračuna troška, te značajno utječe na ukupan trošak informacijskog sustava za koji se tvrtka odluči. Bitna je i interoperabilnost, kao i mogućnost prenošenja sustava kod drugog pružatelja usluga, te su sve to stavke koje se moraju uzeti u obzir kod odlučivanja i projektiranja informacijskih sustava.

2. INFORMACIJSKI SUSTAV

Informacijski sustav u strogoj definiciji je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje, i isporučuje potrebne informacije na način da su dostupne svim članovima neke organizacije koji se njima žele koristiti te imaju odgovarajuću autorizaciju.
U okviru svakog informacijskog sustava razlikuju se 4 aktivnosti: prikupljanje podataka, obrada, memoriranje i dostavljanje krajnjim korisnicima.
Komponente klasičnog informacijskog sustava čine: Hardware, Software, Netware, Lifeware, Dataware i Orgware, gdje su Orgware organizacijski postupci, metode i načini povezivanja i usklađivanja prethodnih komponenti u cjelinu.
Informacijski sustav poduzeća treba zadovoljiti 2 funkcije: funkcija informiranja i funkcija dokumentiranja.

3. RAČUNARSTVO U OBLAKU KAO STRUKTURA

Računarstvo u oblaku se razvija kao model za potporu „sve kao usluga“ (engl. everything-as-a-service, XaaS). Virtualizirani fizički resursi, virtualizirana infrastruktura, kao i platforme i poslovne aplikacije osigurane su i koriste se kao usluge u oblaku. Sustavi koji koriste model XaaS zahtijevaju razumijevanje i korištenje brojnih razvojnih tehnologija, kao i već postojeće usluge na tržištu računarstva u oblaku.

3.1 Usluge zasnovane na korištenju vlastitih računalnih resursa

Korisnici koji se služe tradicionalnim pristupom zadovoljavaju sve svoje potrebe za aplikacijama i računalnim resursima koristeći resurse u svom vlasništvu. Služe se aplikacijama koje se izvršavaju izravno na njihovim računalnim kapacitetima.

3.2 Usluge zasnovane na računarstvu u oblaku

Nasuprot tradicionalnom pristupu u kojem su svi resursi u vlasništvu korisnika, koncept zasnovan na računarstvu u oblaku uvodi modele korištenja resursa koji nisu u vlasništvu korisnika. Korisnici mogu pristupati informacijama kod pružatelja usluga pa stoga mogu koristiti i aplikacije kod tog pružatelja usluga; aplikacije u oblaku tj. aplikacije SaaS. Korisnici mogu razviti ili kupiti i koristiti aplikacije koje se izvršavaju na platformi u oblaku kod nekog pružatelja usluga. I konačno, mogu koristiti cijelu virtualiziranu infrastrukturu.

3.3 Tehničke prednosti računalnih oblaka

Pod tehničkim prednostima računarstva u oblaku smatraju se sve one koje su strogo informatičke, računalne i komunikacijske naravi.

  • Vlastito informatičko osoblje se može usredotočiti na ICT inovacije
  • Softverska rješenja se instaliraju i puštaju u upotrebu brzo i jednostavno.
  • Olakšano je raspršenje podatkovnih spremišta i softverskih rješenja na razne geografske i virtualne lokacije, što poboljšava informatičku sigurnost te se lakše braniti od DDoS napada
  • Poticanje razvoja softvera temeljenog na industrijskim standardima te posljedično povećanje interoperabilnosti među softverskim rješenjima raznih proizvođača.

3.4 Prednosti računalstva u cloudu sa ekonomskog stajališta

Računalni oblaci su, zapravo, sredstvo kojim se računalni resursi mogu ponuditi korisnicima u obliku javne komunalne usluge, sasvim nalik ponudi struje ili druge javne infrastrukture. Ovdje nailazimo na dvije glavne ekonomske stavke: elastičnost i optimalna nabava računalnih resursa.
Elastičnost znači da se korištenje računalnih resursa može precizno podešavati angažmanom pojedinačnih računala. Naime, većina računala obično imaju ukupno iskorištenje između 5% i 20%. Istovremeno, usluge koje ta računala pružaju mogu biti (a najčešće i jesu) takva da imaju peak (eng. vršna) opterećenja. Pri nabavi vlastitog hardvera ta se opterećenja moraju uzeti u obzir. Zbog toga se kupac dovodi u situaciju da je u običnim razdobljima, bez vršnih opterećenja, kupljeni hardver neiskorišten, što bitno povećava troškove pogona izražene cijenom efektivnog sata rada računala.

3.5 Software kao usluga – saas

SaaS omogućava korištenje aplikacija u oblaku. Proizvođač rješenja izrađuje aplikaciju, upravlja samom aplikacijom i okruženjem koje je podržava, a korisnicima je čini dostupnom putem mreže. Većina ljudi danas aktivno koristi neku od usluga SaaS. Najvažnija razlika softvera u modelu SaaS je to što se softver ne kupuje, već se plaća njegovo korištenje. To omogućuje da plaćamo softver onoliko koliko ga stvarno koristimo te da u svakom trenutku prilagođavamo broj korisnika sustava i opseg funkcija prema našim potrebama ili jednostavno otkažemo uslugu kada za njom nema potrebe.
Kod usluga SaaS jednu kopiju usluge koristi više korisnika.

3.5.1 Prednosti i nedostaci iz perspektive korisnika usluge SaaS

Prednosti:
U mnogim tvrtkama kraće vrijeme do početka korištenja i sposobnost uvođenja nove usluge bez potrebe za lokalnom instalacijom jest velika prednost. Iz razloga što se usluge SaaS izvršavaju u oblaku, sve što tvrtke trebaju učiniti jest dati zaposlenicima web-preglednik. Većina usluge SaaS je temeljena na modelu naplate prema količini korištenja, takozvani: model „plati koliko koristiš“ (engl. pay-as-you-go).
To također znači da se tvrtke suočavaju s manjim financijskim opterećenjem, jer u početku ne trebaju izdvojiti puno novca, a zatim se nadati da će softver imati stvarnu vrijednost. Umjesto toga korisnik može testirati softver i utvrditi da li ima istinsku poslovnu vrijednost prije nego tvrtka uloži sredstva u njegovo korištenje. Gotovo sve usluge SaaS imaju opciju besplatnog korištenja, tzv. „probni period“ (engl. try-before-you-buy). Tvrtke mogu potrošiti manje novca na poslužitelje i osoblje u IT odjelu, te iskoristi ušteđeni novac u druge svrhe.
I konačno, još jedna velika prednost usluga SaaS jest jednostavnija nadogradnja i ažuriranje, koji su ubrzani i prepušteni pružatelju usluge.
Nedostaci:
Jedan od najvećih rizika usluga SaaS jest povjerenje u pružatelja usluge SaaS. Korisnici usluga SaaS moraju vjerovati pružatelju da će biti dostupan i što je još važnije je siguran. Tvrtke su naviknule kontrolirati sigurnost, imati nadzor nad svakim poslužiteljem, usmjeriteljem ili bilo kojim drugim uređajem
Drugi problem koji može biti čak i veći za neke tvrtke jest da korištenje usluga SaaS može podići pravna i regulatorna pitanja. Mnoge države, pa tako i Hrvatska, ima zakone koji zabranjuju pohranu podataka izvan državnih granica. U SAD-u to i nije toliki problem jer pružatelji usluga uglavnom imaju podatkovne centre unutar SAD-a, ali u Europi jest realan scenarij u kojem jedan pružatelj usluga ima podatkovne centre rasprostranjene u više država. I kao rezultat, korisnici usluga SaaS u Europi ili zapravo bilo gdje drugdje u svijetu koriste resurse podatkovnog centra koji nije nužno u njihovoj državi.
Za neke tipove podataka to može biti protivno zakonu, a ovisno o industriji moguće je da postoje i regulatorne norme, npr. u zdravstvu, financijama i vojnoj industriji.
Integracija aplikacija u oblaku s postojećim aplikacijama unutar tvrtke može biti zahtjevna.

3.5.2 Prednosti i nedostaci iz perspektive pružatelja usluge - SaaS

Prednosti:
Velika prednost za postojeće pružatelje usluga i tvrtke koje se bave razvojem usluga, npr. tvrtke poput Microsofta koji prodaje mnogo tradicionalnog softvera, jest potencijalni doseg do novih klijenata na širem tržištu. SaaS usluga može učiniti aplikacije lakšima za prodaju, a moguće je i dosegnuti klijente kojima je preskupo prodavati aplikacije na tradicionalna način, npr. klijente koji su dosta udaljeni ili s kojima ranije nije ostvarena suradnja.
U tradicionalnom procesu prodaje bilo je potrebno savjetovati se s IT odjelom o zahtjevima nove aplikacije unutar vlastitog podatkovnog centra. Tako je moguće da iako korisnici žele aplikaciju, IT odjel može ugroziti prodaju, npr. nova aplikacija zahtjeva sustav za upravljanje bazom podataka Oracle, a tvrtka već koristi SQL Server. Takve stvari mogu zaustaviti prodaju. Dakle, za pružatelje usluge i tvrtke koje razvijaju usluge mogućnost premošćivanja IT odjela prilikom prodaje usluge SaaS je velika prednost.
Usluge SaaS mogu također smanjiti troškove podrške i održavanja jer postoji jedna usluga koju koristi više korisnika. Samim tim postoji jedna kopija koju treba održavati i ažurirati.
Nedostaci:
Jedna od novosti s kojom se pružatelji usluga susreću jest da korisnici sada imaju priliku procijeniti istinsku vrijednost aplikacije prije nego ju odluče kupiti. Također je činjenica da model naplate, prema broju korisnika i vremenu korištenja, donosi zaradu sporije nego što to čini tradicionalni način prodaje licenci.
Većina tvrtki zarađuju mnogo novca praveći prilagodbe svojih aplikacija prema zahtjevima klijenata. U slučaju kada više korisnika koristi istu aplikaciju teže je napraviti individualne prilagodbe, a i one su često funkcionalno i dizajnerski ograničene u usporedbi s prilagodbama koje je moguće napraviti s tradicionalnim aplikacijama.
I konačno, prijelaz u poslovanje temeljeno na uslugama u oblaku zahtjeva velike poslovne promjene za pružatelje usluga i razvijatelje softvera. Način naplate, prodaje i podrške se mijenja. Velike tvrtke koje su već dugo na tržištu bi mogle imate teškoća s promjenama koje su potrebne da bi u potpunosti prešle na model poslovanja u oblaku. Manje tvrtke ne bi trebale imati velikih problema s tim promjenama, a svjedoci smo osnivanja i novih tvrtki, tzv. start-upova, koje svoje poslovanje od početka grade na modelu poslovanja u oblaku.

3.6 Platforma u oblaku

Platforma u oblaku je oblik računarstva koji je najpogodniji za tvrtke i osobe koje se bave razvojem softvera. Omogućuje izradu i izvršavanje aplikacija, pohranu podataka i pristup mreži. Pristup virtualnom stroju ili prostoru za pohranu podataka najčešće je moguće putem preglednika. Moguće je zatražiti resurse na određeno vremensko razdoblje i vratiti ih kada više nisu potrebni.
U slučaju kada je potrebno više resursa u kratkom vremenskom razdoblju u oblaku je moguće rezervirati dovoljan broj virtualnih strojeva za povećan broj zahtjeva u tom razdoblju, te ih nakon toga ugasiti i prestati plaćati za njih.
Jedna od velikih prednosti platformi u oblaku je i kraće potrebno vrijeme od zahtjeva do početka korištenja. Umjesto nekoliko dana ili tjedana čekanja na novi fizički poslužitelj ili virtualni stroj u svom vlastitom podatkovnom centru, može se koristiti javna platforma u oblaku i dobiti novi virtualni stroj ili drugi resursi u vrlo kratkom razdoblju.
Dodatno se smanjuje i financijski rizik jer nisu potrebna visoka inicijalna ulaganja. Smanjuje se i potreba za vlastitim računalnim resursima jer se više posla odvija u javnom oblaku. Nadogradnja i ažuriranje sustava nije u nadležnosti tvrtke, već se odgovornost seli na pružatelja usluge.
Platforme u oblaku se prirodno uklapaju u start-up projekte, jer omogućavaju jednostavan pristup računalnim resursima u suvremenom podatkovnom centru svakome.

3.6.1 Platforma kao usluga – PaaS

Iako PaaS ima mnogo definicija, najlakše je o toj usluzi misliti kao o računalnoj platformi koja osim računalnih resursa također uključuje i skup mogućnosti / alata za razvoj, testiranje i implementaciju softvera, kao i među-sloj (engl. middleware). Ključna karakteristika usluge PaaS jest stvaranje i poticanje zajedničkog sustava u kojem su svi uključeni odani toj platformi za budući razvoj aplikacija.
Uzmimo razvijatelja softvera koji želi razviti aplikaciju u oblaku koristeći uslugu PaaS. U ovom scenariju razvijatelj aplikacije ima pred sobom postojeću platformu koja zna izvršavati aplikacije. Razvijatelj ju nije stvorio, platforma već postoji. Koraci koje treba poduzeti su: stvoriti bazu podataka, tablice i popuniti bazu podacima, učitati svoju aplikaciju i pokrenuti ju. Sve ostalo platforma radi bez upliva razvijatelja.
Glavna razlika između PaaS i IaaS jest razina kontrole nad sustavom dostupna korisniku usluge. IaaS pruža potpunu kontrolu, dok PaaS obično ne pruža nikakvu kontrolu ili pruža tek ugovorenu kontrolu.

3.6.2 Prednosti i nedostaci usluge PaaS

Prednosti:
Razvoj aplikacija koristeći uslugu PaaS je brži. Razvijateljima softvera ostaje manje posla koje moraju samostalno napraviti. Vrijeme potrebno za realizaciju aplikacije je kraće.
Razvoj aplikacija koristeći PaaS je jeftiniji, jer je manja potreba za administracijom okružja.
Razvoj aplikacija koristeći PaaS je manje riskantan. Razlog tomu je što je više posla prepušteno platformi. Tako ostaje manje prostora da razvijatelj softvera napravi pogrešku, što čini razvoj i izvršavanje aplikacija pouzdanijim i sigurnijim.
Nedostaci:
Dok je IaaS zapravo samo virtualni stroj u oblaku, PaaS je nastala zajedno s oblakom i s njime je usko povezana te je stoga potrebno vrijeme prilagodbe za korištenje ove usluge. Često je PaaS izmijenjena verzija okružja koje tvrtka koristi u vlastitom poslovanju. Drugim riječima, okružje PaaS nije toliko slično okružjima pojedinih tvrtki u mjeri u kojoj je okružje IaaS.
PaaS pruža manje ovlasti korisniku. Po principu prema kojem funkcionira, PaaS nosi sa sobom određena ograničenja, npr. unaprijed je određena i definirana platforma s kojom korisnik radi. Tako se stvari pojednostavljuju i ubrzavaju korištenje, no s druge korisnikov pristup je manji.
Bitno pitanje je kolika je opasnost da jednom kada tvrtka počne koristiti PaaS određenog pružatelja usluge, mora ostati kod tog pružatelja usluge jer je migracija razvijenih sustava preskupa ili uopće nije moguća. Također, kako okružje pružatelja usluge PaaS najčešće nije jednako okružju tvrtke, pitanje je u kojoj je mjeri moguće prenijeti postojeće aplikacije iz okružja tvrtke u okružje usluge PaaS.
I konačno, iz svega navedenog možemo zaključiti da je PaaS jednostavno primjenjiva u manje slučajeva u usporedbi s IaaS. PaaS je odlično rješenje u slučajevima za koje je određeno okružje namijenjeno, no nije prikladna za široku upotrebu poput IaaS.

3.7 Infrastruktura kao usluga - IaaS

IaaS jest isporuka računalnog hardvera, npr. poslužitelja kao usluge. IaaS će vjerojatno uključivati i isporuku operativnih sustava i virtualizacijske tehnologije za upravljanje resursima kao uslugom.
Korištenjem IaaS korisnici iznajmljuju računalne resurse, umjesto kupnje i instalacije tih resursa u vlastitom podatkovnom centru.
Uzmimo primjer razvijatelja softvera koji želi razviti aplikaciju u oblaku koristeći IaaS. Korisnik može odabrati bilo koji OS sa bazom podataka i iz slike stvoriti virtualni stroj, npr. za bazu podataka koju će aplikacija koristiti. Nakon toga će odabrati novu sliku VM i stvoriti virtualne strojeve na kojima će se izvršavati aplikacija. Virualni strojevi će vjerojatno sadržavati neku vrstu web-poslužitelja, npr. Apache ili Microsoft IIS, i stvoriti će više njih iz razloga jer je tako dizajnirana aplikacija, da bi pritom uspješnije uravnotežio opterećenje, tj. učinio aplikaciju skalabilnom. Nakon toga stvara bazu podataka i tablice te ih popunjava podacima, a potom instalira aplikaciju na virtualne strojeve i vjerojatno konfigurira raspoređivač opterećenja  koji će usmjeravati promet prema različitim instancama virtualnih strojeva. Nakon toga aplikacija je spremna prihvaćati upite korisnika.
Preostaje još jedan detalj, a to je administracija okružja za koji je također razvijatelj zadužen, npr. dostupna je osvježena VM slika sa posljednim nadogradnjama. Osvježavanje instanci virtualnih strojeva jest zadaća razvijatelja softvera koji je stvorio te virtualne strojeve.

ANALIZE TROŠKOVA RAZLIČITIH KONCEPTA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

4.1 Tehno-ekonomska analiza usluga iz oblaka

Postupkom modeliranja troškova određuju se svi relativni troškovi u modelu. Troškovi se u poslovnom modeliranju dijele na kapitalne troškove (engl. Capital Expenditure, CAPEX) i operativne troškove (engl. Operating Expenditure, OPEX). CAPEX i OPEX zajedno čine ukupni trošak vlasništva (engl. Total Cost of Ownership, TCO).
TCO = CAPEX + OPEX
Postoje dva pristupa za pronalaženje prikladnepodjele troškova: Top –down pristup i Bottom –up pristup.
Top-down pristup polazi od pregleda ukupnog troška koji je formuliran i specificiran, ali ne ulazi u detalje. Svaki dio troška je potom analiziran do sitnijih detalja. Ovaj pristup počinje s velikom slikom te se ona razbija u manje dijelove.
Kada bi se koristio top-down pristup za analizu troškova izgradnje podatkovnog centra, tada bi se najprije ukupni troškovi rastavili na manje dijelove, odnosno na troškove ulaganja i godišnje troškove održavanja. Ti troškovi bi se zatim detaljnije analizirali i odredile bi se komponente koje utječu na određene troškove. Na troškove ulaganja utječe broj i cijena poslužitelja, a na troškove održavanja utječu troškovi električne energije i osoblja. Zatim bi se ti troškovi dalje rastavljali sve dok se ne bi došlo do svih elemenata koji utječu na troškove izgradnje podatkovnog centra.
U bottom-up pristupu slažu se komponente te tako dolazi do cijelog sustava. Svaki osnovni element se prvo razrađuje do detalja. Ti elementi se kasnije kombiniraju tako da formiraju podsustave koji su povezani na više nivoa, sve do najvišeg nivoa, odnosno dok se ne formira TCO.
Ako se bottom-up pristup primijeni za analizu troškova izgradnje podatkovnog centra, tada bi se prvo odredile sve komponente koje utječu na troškove te bi se potom te komponente spajale dok se ne bi formirao ukupni trošak.
Kapitalni troškovi (CAPEX) su troškovi koji nastaju ulaganjem pružatelja usluge u nabavu opreme i izgradnju mrežne infrastrukture.
Telekomunikacijska industrija je industrija koja može zahtijevati značajna kapitalna ulaganja. Operator koji ulaže u mrežnu imovinu snosi troškove ulaganja i očekuje da će ta imovina ostvariti prihod tijekom njezinog vijeka trajanja. Tijekom vijeka trajanja imovine doći će do amortizacije njene vrijednosti čiji je uzroko starenje imovine. Stavke kao što su poslužitelji i postrojenja se amortiziraju u roku od tri godine s oko 5% troškova.
Amortizacijom se može dobiti parametar amortizacijske stope (engl. amortization rate parameter, ARP) koji se može primijeniti na troškove razvoja (poslužitelj, postrojenja itd.) i operativne troškove (napajanje, hlađenje itd.).
Operativni troškovi (OPEX) su troškovi koji nastaju redovnim poslovanje pružatelja usluge.
Životni ciklus usluge najčešće se sastoji od sljedećih faza: planiranje, instalacija, održavanje, rušenje.
Postoji više metoda kojima se može provoditi tehno-ekonomska analiza usluga.
Metoda Mactor (Matrix of Alliances and Conflicts: Tactics, Objectives and Recommendations) je metoda u koju je uključeno više sudionika.
Dozvoljava dubinsku analizu pojedine razine i u isto vrijeme daje potrebne podatke, algoritme i strukture da se izvedu više apstraktne implikacije i preporuke za industrije i kompanije.
Potrebni ulazni podaci su položaji sudionika u određenim pitanjima, pitanja koja su važna za sudionike i međusobni utjecaj sudionika. Rezultati Mactor analize su: predviđanje važnosti dominantnih sudionika, otkrivanje snage pojedinog sudionika, otkrivanje spremnosti sudionika da sudjeluju u ključnim pitanjima i razvijanje taktike i preporuke za moguće saveze i konflikte.
Mactor analiza sastoji se od šest osnovnih koraka:

  • Identifikacija sudionika i njihovih ciljeva
  • Identifikacija strateških područja i ciljeva na tržištu
  • Procjena položaja sudionika prema strateškim područjima i ciljevima
  • Procjena ravnoteže snage među sudionicima
  • Procjena usklađivanja i razilaženja sudionika
  • Razvoj implikacija i preporuka

Metoda zasnovana na dinamici sustava (engl. system dynamics, SD) temelji se na analizi usluge tokom vremena. Putem ove metode prati se kretanje korisnika, cijene i konkurencije na tržištu. Pružatelj usluge procjenjuje kojom cijenom usluge bi ostvario određeni profit s obzirom na konkurenciju.
Novi pružatelji usluga uglavnom su usmjereni na usluge koje imaju više mogućnosti i nižu cijenu jer se jedino tako mogu probiti na tržištu. Međutim, istodobno sniženje cijena i povećanje mogućnosti određene usluge može negativano utjecati na učinkovitost tvrtke. Korištenjem ove metode može se dosta dobro predvidjeti ponašanje usluge, kretanje korisnika i profit tvrtke temeljen na određenoj usluzi.
Analiza pravog izbora (engl. real option, RO) temelji se na tome da korisnik mora odabrati jedan od više projekata za svoje poslovanje. Za svaki projekt se računa neto sadašnja vrijednost (engl. net present value, NPV) s istim ulaznim podacima, te se potom odabire projekt koji se po ovoj analizi čini najisplativijim.

4.2 Troškovi kupnje vlastitih resursa

Kako bi se vidjelo isplati li se zaista više najam usluga ili kupnja vlastitih računalnih resursa, potrebno je napraviti i model po kojem bi se izračunali troškovi kupnje resursa te usporediti sa troškovima najma. Na troškove kupnje vlastitih računalnih resursa utječu brojni parametri kojih nema pri korištenju oblaka.Parametri o kojima ovisi cijena kupnje vlastitih resursa su:

  • Broj poslužitelja
  • Cijena poslužitelja
  • Količina RAMa
  • Cijena RAMa
  • Troškovi napajanja
  • Troškovi hlađenja
  • Troškovi osoblja

Početna podjela troškova je na troškove ulaganja (CAPEX) – C0 i godišnje troškove (OPEX) – Ct
Početni troškovi ovise o broju poslužitelja – S s c jezgara, njihovoj cijeni – Cs/c  te početnoj memoriji – M i cijeni memorije po GB – CGB.
C0 = S x  Cs/c  + M x CGB
Godišnji operativni troškovi Cop –  ovise o troškovima napajanja – CE, hlađenja – CHL, troškovima osoblja – CLJ, dodatnim godišnjim troškovima (rasvjeta i sl.) – CD i troškovima obnove infrastrukture – COB:
Cop = CE + CHL + CLJ + CD + COB
Infrastrukturu treba s vremenom obnavljati i nadograđivati. Troškovi obnove infrastrukture ovise o postotku obnovljene infrastrukture godišnje – o:
COB = o x C0
Ukupni godišnji troškovi osim o gore navedenim operativnim troškovima - Cop ovise i o dodatnoj godišnjoj kupnji poslužitelja i memorije. Ako se svake godine infrastruktura nadograđuje sa novim poslužiteljima, tada se povećava i godišnja potrošnja energije. U tom slučaju, ukupni godišnji troškovi u godini mogu se izraziti kao:
Ct = Cop + (Y-1) x [c x S x Cs/c + m x M x CGB + s x (CE + CHL)]
Ako se uzme u obzir i iskoristivost resursa – η, dobije se realna cijena godišnjih troškova:
CRE = Ct/ η

4.3 Procjena cijene cpu vremena

Današnje ustanove ili tvrtke mogu ispuniti svoje potrebe za informatičkom infrastrukturom na dva načina: kupnjom servera ili najmom potrebnih računala.
Drugi način uključuje, naravno, najam CPU vremena (uz pripadni RAM i drugo). Drugim riječima, najmom potrebnih računala uvijek se unajmljuje i neko CPU vrijeme, pri čemu je kod nekih poslužitelja to vrijeme i jedini resurs koji se može unajmiti (npr. Google AppEngineu)  dok se kod drugih, primjerice Amazona, CPU sat unajmljuje kroz najam virtualnog računala.
Ovdje je prikazano što te cijene znače (prema radu Walkera, 2009.).
U svim dugoročnim financijskim projekcijama valja voditi računa da se vrijednost uloženog ili potrošenog novca mijenja tijekom vremena.
Svaki primitak (za prodavatelja) ili izdatak (za kupca ili korisnika) vrijedi više danas, nego taj isti iznos u budućnosti. I obrnuto: svaki budući primitak ili izdatak (future value – FV) ima manju sadašnju vrijednost (present value PV) nego da je primljen ili isplaćen danas.
Slijedom toga, formula PV= FV/(1+k)t  predstavlja izračun sadašnje vrijednosti PVza iznos FV, koji će biti primljen u budućnosti nakon Tgodina, pri čemu je kvrijednost kapitala ili godišnja kamatna stopa.
Ako se u poslovanju tijekom svake od T (T=1,2,... Y)budućih godina može ostvariti neto primitak (to jest ukupni prihod umanjen za ukupne troškove), onda se neto sadašnja vrijednost svih primitaka (net present value - NPV) tijekom Y godina izračunava prema izrazu:

NPV

Uključuje se i relativno umanjenje CPU performansi kroz vrijeme, izvedeno temeljem Mooreovog zakona prema kojem se performanse CPU-a udvostručuju svake dvije godine. Iz toga slijedi da će performanse CPU-a koji je nabavljen danas biti dvostruko slabije od CPU-a koji bi se mogao nabaviti za dvije godine. To znači da se sadašnje performanse PCnekog Tgodina starog CPU kapaciteta mogu iskazati kao umanjene performanse budućeg CPU kapaciteta FCtako da je svake dvije godine upola manji. Ta se zakonitost relativnog zastarijevanja može iskazati izrazom

Uzme li se da se ukupni iskoristivi CPU kapacitet TC ostvaruje korištenjem skupine CPU-ova (cluster), onda se ukupno iskoristivi CPU kapacitet TC može izračunati kao umnožak ukupnog broja korištenih CPU jedinica TCPU, očekivanog broja Hradnih sati godišnje i koeficijenta iskoristivosti servera ηprema izrazu:
TC=TCPU x H x η
Pod skupinom CPU-ova misli se na procesore u računalima unutar velike serverske farme kao što je oblačni podatkovni centar.
Ako se račun relativnog zastarijevanja CPU kapaciteta primijeni na ukupno iskoristivi CPU kapacitet TCprema formuli TC=TCPU x H x η, može se izračunati neto sadašnji raspoloživi CPU kapacitet skupine CPU-ova NPCkoji će se ostvariti tijekom Ygodina operativnog korištenja te skupine:
NPC = TC x           iz čega slijedi         NPC = TC x
Stvarni trošak CPU sata Rmože se računati tako da se neto sadašnja vrijednost podijeli s neto sadašnjim raspoloživim CPU kapacitetom:
R = NPV/NPC
Stvarni trošak CPU sata za slučaj kupnje iznosi:
R =
Stoga će raspoloživi CPU kapacitet tijekom Y godina biti:
NPC=Y x TC
Stvarni trošak CPU sata za slučaj najma:
RN =

5. CIJENE POSTOJEĆIH CLOUD RJEŠENJA

5.1 Google Cloud computing - usporedbe cijena
Google nudi tablicu sa usporednim cijenama za najam računala u cloudu, u ovisnosti prema potrebama korisnika. Tablica slijedi:

Tablica 1: Standard - uobičajeni radni stroj, s balansiranim brojem CPUa i RAM


Naziv stroja

Broj CPUa

RAM

Najniža cijena po satu u USD pri punom opterećenju

Uobičajena cijena po satu u USD

Puna cijena po satu u USD

n1-standard-1

1

3.75GB

$0.039

$0.042

$0.055

n1-standard-2

2

7.5GB

$0.078

$0.084

$0.110

n1-standard-4

4

15GB

$0.156

$0.168

$0.220

n1-standard-8

8

30GB

$0.312

$0.336

$0.440

n1-standard-16

16

60GB

$0.624

$0.672

$0.880

n1-standard-32

32

120GB

$1.248

$1.344

$1.760

Izvor: Google Cloud (2015)
Tablica 2: High Memory - strojevi u kojima je potrebno relativno više RAMa u odnosu na CPU


Naziv stroja

Broj CPUa

RAM

Najniža cijena po satu u USD pri punom opterećenju

Uobičajena cijena po satu u USD

Puna cijena po satu u USD

n1-highmem-2

2

13GB

$0.097

$0.106

$0.139

n1-highmem-4

4

26GB

$0.194

$0.212

$0.278

n1-highmem-8

8

52GB

$0.388

$0.424

$0.556

n1-highmem-16

16

104GB

$0.776

$0.848

$1.112

n1-highmem-32

32

208GB

$1.552

$1.696

$2.224

Izvor: Google Cloud (2015)
Tablica 3: High CPU - strojevi koji zahtjevaju više CPU snage u odnosu na RAM


Naziv stroja

Broj CPUa

RAM

Najniža cijena po satu u USD pri punom opterećenju

Uobičajena cijena po satu u USD

Puna cijena po satu u USD

n1-highcpu-2

2

1.80GB

$0.059

$0.064

$0.084

n1-highcpu-4

4

3.60GB

$0.118

$0.128

$0.168

n1-highcpu-8

8

7.20GB

$0.236

$0.256

$0.336

n1-highcpu-16

16

14.40GB

$0.472

$0.512

$0.672

n1-highcpu-32

32

28.80GB

$0.944

$1.024

$1.344

Izvor: Google Cloud (2015)
Tablica 4: Shared Core - strojevi koji ne zahtjevaju puno resursa ali moraju ostati dostupni kroz duge vremenske periode


Naziv stroja

Broj CPUa

RAM

Najniža cijena po satu u USD pri punom opterećenju

Uobičajena cijena po satu u USD

Puna cijena po satu u USD

f1-micro

1

0.60GB

$0.0056

$0.006

$0.007

g1-small

1

1.70GB

$0.019

$0.021

$0.023

Izvor: Google Cloud (2015)
5.2 Cijene Amazon EC2 cloud usluge
Navedena tablica prikazuje cijene korištenja cloud resursa u "on-demand" načinu rada, odnosno po potrebi, za Windows radne stanice. Bitno je naglasiti da cijena ovisi, između ostaloga, i o korištenom operativnom sistemu.
Tablica 5: Strojevi generalne namjene - trenutna generacija


Naziv stroja

Broj CPU

Broj ECU

RAM

Smještaj (GB)

Cijena po h/$

t2.micro

1

Variable

1

EBS Only

$0.018

t2.small

1

Variable

2

EBS Only

$0.036

t2.medium

2

Variable

4

EBS Only

$0.072

t2.large

2

Variable

8

EBS Only

$0.134

m4.large

2

6.5

8

EBS Only

$0.252

m4.xlarge

4

13

16

EBS Only

$0.504

m4.2xlarge

8

26

32

EBS Only

$1.008

m4.4xlarge

16

53.5

64

EBS Only

$2.016

m4.10xlarge

40

124.5

160

EBS Only

$5.04

m3.medium

1

3

3.75

1 x 4 SSD

$0.13

m3.large

2

6.5

7.5

1 x 32 SSD

$0.259

m3.xlarge

4

13

15

2 x 40 SSD

$0.518

m3.2xlarge

8

26

30

2 x 80 SSD

$1.036

Izvor: Amazon (2015)
Tablica 6: Strojevi optimizirani za obradu podataka - trenutna generacija


Naziv stroja

Broj CPU

Broj ECU

RAM

Smještaj (GB)

Cijena po h/$

c4.large

2

8

3.75

EBS Only

$0.193

c4.xlarge

4

16

7.5

EBS Only

$0.386

c4.2xlarge

8

31

15

EBS Only

$0.773

c4.4xlarge

16

62

30

EBS Only

$1.546

c4.8xlarge

36

132

60

EBS Only

$3.091

c3.large

2

7

3.75

2 x 16 SSD

$0.188

c3.xlarge

4

14

7.5

2 x 40 SSD

$0.376

c3.2xlarge

8

28

15

2 x 80 SSD

$0.752

c3.4xlarge

16

55

30

2 x 160 SSD

$1.504

c3.8xlarge

32

108

60

2 x 320 SSD

$3.008

Izvor: Amazon (2015)
Tablica 7: GPU Instance - trenutna generacija


Naziv stroja

Broj CPU

Broj ECU

RAM

Smještaj (GB)

Cijena po h/$

g2.2xlarge

8

26

15

60 SSD

$0.767

g2.8xlarge

32

104

60

2 x 120 SSD

$2.878

Izvor: Amazon (2015)
Tablica 8: Strojevi optimizirani za radnu memoriju - trenutna generacija


Naziv stroja

Broj CPU

Broj ECU

RAM

Smještaj (GB)

Cijena po h/$

r3.large

2

6.5

15

1 x 32 SSD

$0.3

r3.xlarge

4

13

30.5

1 x 80 SSD

$0.6

r3.2xlarge

8

26

61

1 x 160 SSD

$1.08

r3.4xlarge

16

52

122

1 x 320 SSD

$1.944

r3.8xlarge

32

104

244

2 x 320 SSD

$3.5

Izvor: Amazon (2015)
Tablica 9: Strojevi optimizirani za smjštajni kapacitet - trenutna generacija


Naziv stroja

Broj CPU

Broj ECU

RAM

Smještaj (GB)

Cijena po h/$

i2.xlarge

4

14

30.5

1 x 800 SSD

$0.973

i2.2xlarge

8

27

61

2 x 800 SSD

$1.946

i2.4xlarge

16

53

122

4 x 800 SSD

$3.891

i2.8xlarge

32

104

244

8 x 800 SSD

$7.782

d2.xlarge

4

14

30.5

3 x 2000 HDD

$0.821

d2.2xlarge

8

28

61

6 x 2000 HDD

$1.601

d2.4xlarge

16

56

122

12 x 2000 HDD

$3.062

d2.8xlarge

36

116

244

24 x 2000 HDD

$6.198

Izvor: Amazon (2015)

6. LITERATURA

KEPES B., Understanding the cloud computing stack: SaaS , PaaS, IaaS, (2011),Rackspace white paper, Diversity Limited
https://www.rackspace.com/knowledge_center/sites/default/files/whitepaper_pdf/Understanding-the-Cloud-Computing-Stack.pdf (11.12.2015.)

HURWITZ J., BLOOR R., KAUFMAN M., HALPER F., Cloud Computing For Dummies, (2010), Indiana, USA, Wiley Publishing Inc

TOMAC R., (2012), Tehno-ekonomska analiza u informacijsko-komunikacijskom kanalu: Studijski slučaj računarstva u oblaku, Diplomski projekt, FER.

BRUMEC S., (2011), Računalni oblaci kao dio servisno orijentirane arhitekture, Doktorska disertacija, Fakultet organizacije i informatike Varaždin

WILLIAMSON T., (1.11.2012), How a Cloud Infrastructure Can Save or Make You Money, Green Pages http://greenpages.com/cloud/how-a-cloud-infrastructure-can-save-or-make-you-money/ (9.12.2015.)

Hinchcliffe D.,(5.6.2009.),Eight ways that cloud will change business, zdnet
http://www.zdnet.com/blog/hinchcliffe/eight-ways-that-cloud-computing-will-change-business/  (09.12.2015)

Walker, E. (2009.), "The Real Cost of CPU Hour", Computing practices, Vol. 9, stranica 35-41 http://staff.um.edu.mt/carl.debono/DT_CCE3013_1.pdf (10.12.2015)

LENK A., KLEMS M., NIMIS J., TAI S., SANDHOLM T. (2009), “What's inside the Cloud? An architectural map of the Cloud landscape. In Proceedings of the 2009 ICSE Workshop on Software Engineering Challenges of Cloud Computing“ ICSE-CLOUD, 2009, Software Engineering Challenges of Cloud Computing, ICSE Workshop on, Software Engineering Challenges of Cloud Computing, ICSE Workshop on 2009, pp. 23-31  

https://aws.amazon.com/ec2/pricing/  (8.12.2015.)

https://cloud.google.com/compute/pricing (8.12.2015.)


Walker, E. (2009.), "The Real Cost of CPU Hour", Computing practices, Vol. 9, stranica 35-41

https://cloud.google.com/compute/pricing (2015)

https://aws.amazon.com/ec2/pricing/ (2015)

 


Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .