Komparacija kolornih inkjet otisaka nastalih s latex strojevima 2. i 3. generacije

Igor Majnarić1, Erik Pečanić1, Ivana Bolanča Mirković1, Marko Morić2, Nemanja Kašiković3

1 Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska
2 Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Savska cesta 31, Zagreb, Hrvatska
3 Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka, Trg Dositeja Obradovića 6, Novi Sad, Srbija

Sažetak

Jedan od važnijih preduvjeta za ostvarivanje veće kvalitete Inkjet tiska je bolja konstrukcija tiskarskog stroja. Pritom se ne misli samo na konstrukciju ispisne glave već i dodatak tekućina za smanjenje površinske napetosti (optimajzera). U ovom radu izvršena je komparacija 3 relevantne Inkjet tehnologije otiskivanja: Eko solventni Inkjet stroj Roland VersaCamm VS-540i, Latex Inkjet stroj II. Generacije (HP Latex 280 bez optimajzera) i Inkjet stroj III. generacije (HP Latex 360 sa optimajzerom). Rezultati pokazuju da će dodatkom optimajzera ostvariti veća kolorna vrijednost otiska koja je najvise izražena u srednjim rastertonskim područjima. Rastrirani otisci oba Latex Inkjet tiskarska stroja će sa većom površinskom pokrivenošću ostvariti i veću kolornu promjenu. Ona je najveća kod cijan Latex boja DE80%RTV=7,82 a najmanja kod žutih Latex boja DE80%RTV=3,17.
Ključne riječi: Inkjet, Eco solvent, Latex boja, Optimajzer, kolorna kvaliteta, CIE LAB DE2000

Comparison of colour inkjet prints printed on latex machines 2nd and 3rd generation

Abstract

One of the most important requirement for achieving a higher quality Inkjet printing is a better construction of the printing press. This is not only achieved with better printhead structure but also with addition liquid for decrease surface tension (apply Optimizer). This paper presents comparison of 3 relevant Inkjet printing technology: Eco solvent Inkjet machine Roland VersaCAMM VS-540i, Latex Inkjet machine II. generation (HP Latex 280 without Optimizer) and Inkjet machine III. generation (HP Latex 360 with Optimizer). The results show that Optimizer achieve higher Lab colour value prints, which is most expressed in middle tone values. Halftone prints on both Latex Inkjet printing machine would be more surface coverage and achieve greater a colour difference. It is the largest at cyan Latex ink DE80% RTV = 7.82 and the lowest in yellow latex ink DE80% RTV = 3.17.
Keywords: Inkjet, Eco solvent, Latex inkjet ink, Optimajzer, Colour quality, CIE LAB DE2000

1. Uvod
1. Introduction

U otiskivanju za vanjsku i unutarnju primjenu (indoor i outdoor aplikacije) postoje neprestane tendencije u poboljšanju kako tiskarskog sustava, tako i neophodnih tiskarskih materijala. Noviteti vezani za grafičke proizvode uvijek su usmjeren ka implementaciji oba smjera, kako bi se postigla njihova kompatibilnost te ostvarila maksimalna konkurentnost na tržištu. Jedan od značajnih noviteta današnjice svakako jest Inkjet sustav za otiskivanje s dodatnom jedinicom za nanašanje tekućine za smanjenje površinske napetosti. Da bi se on primjenio u području konstrukcije tiskarskih strojeva bitno je uskladiti proces njihovog ujednačenog nanošenja. To je ostvareno u tehnologiji Latex Inkjet tiskarskih strojeva. Korištenjem Latex Inkjet boja ostvarena je visoka preciznost otiska uz izvanrednu ekološku prihvatljivost. Primjenom ovakve Inkjet tehnologije i usavršavanjem novih komponenti za sušenje, troškovi primjene Latex Inkjet stroja smanjeni su značajno. Također, time je skraćeno i vrijeme realizacije gotovog proizvoda (izvodi u nekoliko minuta).

1.1 Konstrukcija nosača i Latex ispisne glave
1.1 Construction of carrier Latex inkjet printing head

Ispisna glava Inkjet stroja je najvažniji dio konstrukcije čija funkcija podrazumijeva direktan nanos boje na tiskovnu podlogu. Ona obavezno sadržava velik broj mlaznica koje izbacuju sitne kapljice boje točno kad je potrebno (drop on demand). Jedna od najzastupljenijih metoda ovakvog Inkjet otiskivanja danas je termalni princip otiskivanja. Razlog tomu je jednostavna konstrukcija ispisne glave koja osigurava kvalitetan i brz proces otiskivanja. Jedan od posljednjih noviteta upravo je konstrukcija ispisne glave HP Latexa 881 koja se značajno razlikuje od prijašnjih serija HP printera. Ispisni modul u Inkjet printeru HP Latex 881 (slika 1.) sastoji se od dvobojne konfiguracije (sa dva različita dolazna dovoda bojila) unutar kojih je smješteno ukupno 5280 mlaznica. Tako će se za otiskivanje jednog inča (2,54cm) koristiti 1200 mlaznica, odnosno širina otisnute površine u jednom prolazu iznosi 10.8cm. Volumen formiranih kapljica je mali (12 pikolitara) što vrijedi za sve ugrađene procesne boje. [1]


a

Slika 1 HP 881 ispisni modul: a) cijela ispisna glava; b) jedan kolorni modul
(Izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 1 HP 881 printing modul: a) all printing head; b) only one colour segment
(Source: HP 881 Latex technical white paper)

Značajan novitet razvijen od strane tvrtke HP je i tehnička izvedba čitave ispisne glave. Pozicioniranje ispisnih komponenti na pokretnom nosaču (jedinica za sušenje i modul za izvlačenje aerosol komponenti) prikazan je na slici 2. Tako organizacija i funkcionalnost svih ispisnih modula (6 kom.) sadrži više od 70 000 mlaznica. Radi boljeg razumijevanja formiranja otiska, crnim strelicama je označen smjer kretanja tiskovne podloge odnosno smjer kretanja nosača s ispisnim modulima. Točno pozicioniranje ispisnih modula na nosaču omogućuje mehaničko i elektroničko sučelje koje je upravljivo od strane samog korisnika, odnosno dizajnirane su tako da postupak kontrole i njihove eventualne zamjene bude što jednostavniji. Tako se laganim pritiskom na površinu ispisnog modula oslobađa ista (otpušta se od hvataljke) te lakoćom vadi sa nosača. Obrnutim postupkom ispisni modul se hvata za nosač čime je postupak eventualne izmjene završen.[2]  Samo otiskivanje izvodi se na specifičan način, a to je da se na tiskovnu podlogu prvo nanosi jedan sloj Latex „optimizera“ koji sastavom mora biti prilagođen Latex Inkjet boji. Pritom sistem koristi dodatni ispisnu glavu prilagođenu samo za tu namjenu. Latex boja se tako nanosi na prethodno naneseni sloj „optimizera“ gdje duplicirane ispisne mlaznice nanašaju dvije različite boje. Ovako složenom konfiguracijom ostvarena je povećana produktivnost Latex Inkjet stroja (do brzine ispisa od 77m2/h za indoor aplikacije, odnosno 120m2/h za outdoor aplikacije). Na slici 3. prikazan je shematski prikaz s pokrivenošću čitave ispisne glave. [3] Pokretni nosač Latex Inkjet glave sadrži i dva nova uređaja. To su moduli za izvlačenje nastalih aerosolnih komponenti koji su nastali tijekom otiskivanja. Aerosol je smjesa zraka i tekućih čestica, odnosno koloidno raspršenih čestica čija se prisutnost najčešće detektira kao izmaglica ili dim. One mogu biti i sastavni dio zraka, a u prirodi najčešće potječu od vulkanskih erupcija, pješčanih oluja i požara. Kako prisustvo ovih čestica utječe na Zemljinu klimu, analogno tomu oslobođene čestice aerosoli utječe i na proces Inkjet otiskivanja. [4]


a

Slika 2 Shematski prikaz  pokrivenosti HP Latex ispisnih modula (izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 2 Diagram of coverage of HP Latex print moduls (Source: HP 881 Latex technical white paper)

a

Slika 3 Shema komponenata na nosaču s HP Latex Inkjet stroja (Izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 3 Diagram of components on carrier HP Latex Inkjet press (Source:HP 881 Latex technical white paper)

Pri nanosu kapljica Inkjet boje na tiskovnu podlogu, u prostoru između ispisne modula i površine papira nalazi se zrak. Tokom otpuštanja kapljice iz mlaznice, stvaraju se i satelitske kapljice koje mogu ostati u okolici mlaznica. Modul za izvlačenje aerosolnih čestica funkcionira na način da izvlači zrak iz međuprostora ispisne glave i tiskovne podloge. Aerosol je u ovom slučaju sastavljen od najfinijih mikro kapljica boje i čestica prašine. Usisavajući zrak, modul privlači neželjene čestice na svoj filter, čime Inkjet sistem čini preciznijim (bolja oštrina otiska). Ova tehnologija ne utječe na konačan volumen oslobođene kapljice već na sposobnost njenog boljeg odvajanja s mlaznice te preciznost smještaja kapljice na tiskovnu podlogu. Time je ujedno produljen životni vijek ispisnih glava te povećan servisni interval obaveznog čišćenja. [5] 

1.2 Konstrukcija jedinice za sušenje
1.2 Construction of drying unit

HP Latex Inkjet boje moraju biti osušene trenutno (unutar tiskarskog stroja). Tako će ugradnja sušača (dodatni toplinski izvor) omogućiti korisniku korištenje otiska odmah nakon izlaska iz stroja (otisak je potpuno suh). Također, u odnosu na prijašnje serije HP Latex strojeva, kombinacija HP Latex Inkjet boje i „optimizera“ smanjuje neophodnu potrošnju energije za sušenje otiska čak i do 50%. U ovakvom sustavu, zonu otiskivanja tako čine nanešena Latex Inkjet boja i „optimizer“ na tiskovnu podlogu. Posebna karakteristika ovog tiskarskog sustava je pozicija grijača. On se nalazi na samom kraju nosača. Takvom konfiguracijom poboljšava se energetski učinak jer pozicioniranje NIR grijaćih lampi je tik uz tiskovnu podlogu (topli se zrak usmjereno kreće po tiskovnoj površini). Kako su Latex Inkjet boje bazirane na vodi, ovakav proces dovesti će do isparavanja vode, dok će se preostale tekuće komponente (površinski aktivne tvari, sredstva za regulaciju viskoznosti i čestice lateks polimera i pigmenata) kondenzirati. Ova tehnologija sušenja poboljšala je iskoristivost i energetsku isplativost Inkjet stroja te nepotrebno grijanje nosača i ispisnih mlaznica koje se nalaze unutar ispisne glave. Analogno tome, toplina je generirana i iskorištena u malom prostoru (samo na tiskovnoj podlozi). [6]
Na slici 4. shematski je prikazan nosač Inkjet glave u kojem su smješteni grijači (s obje strane grijača nalaze se i otvori za cirkulaciju zraka). Zrak namijenjen sušenju konstantno se upuhuje u međuprostor između ispisne glave i tiskovne podloge, dok otvori na vanjskoj strani grijača služe za odvođenje kontaminiranog zraka iz međuprostora.

 

a

Slika 4 Shematski prikaz nosača sa sustavom za sušenje
(Izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 4 Diagram of coverage of HP Latex printheads with drying section
(Source: HP 881 Latex technical white paper)

Da bi se osigurala konstantna atmosfera (klimatski uvjeti), hladni zrak mora ući u jednu pretkomoru gdje se nalazi filter zraka. Nakon filtriranja, zrak se usmjerava do komore s osam ventilatora koji ga upuhuju u Ispisnu glavnu (Plenum komoru). Komora ima funkciju izjednačavanja protočnosti zraka cijelom širinom svoje površine kako bi zrak jednoliko strujao međuprostorom ispisne glave i tiskovne podloge. U samom dnu komore zrak se izlaže djelovanju dvije NIR grijaće lampe.(2) One zagrijavaju zrak indirektno (kroz stakleni prozor u dnu nosača) čime griju i tiskovnu površinu. Nakon što je zrak zagrijan, ventilatori (između pretkomore i glavne komore) potiskuju zrak paralelno s tiskovnom površinom brzinom od 12 m/s.[6]
Nakon što je proces otiskivanja završen, na tiskovnoj podlozi još se mogu pronaći ostaci vode i tekućih komponenti boje. Kako bi se otisak potpuno osušio, tiskovna se podloga usmjerava prema sustavu dodatnog toplinskog sušenja. Na slici 5. prikazan je uređaj za toplinsko sušenje zračenjem. Ovisno o dimenziji stroja on sadržava različiti broj sušećih modula. Strojevi formata 1 obično sadrže šest modula, odnosno dvanaest nezavisnih komora. Svaka komora tako sadrži: grijač, ventilator, sustav zatvorenog cirkuliranja zraka te senzor za kontrolu temperature. Kako bi se uštedila energija, broj aktivnih modula tijekom sušenja ovisiti će o veličini otisnutog motiva (površini sa tiskovnim elementima).


a

Slika 5 Uređaj za vanjsko toplinsko sušenje zračenjem  (Izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 5 Radiation device for external thermal drying (Source: HP 881 Latex technical white paper)

U slučaju nenadanog zaustavljanja stroja ili pauze u otiskivanju, uređaj odlazi u stanje pripravnosti (način rada kako bi se uštedila energija). Za to vrijeme protok zraka sveden je na minimum, odnosno ako je stanka duža od pet minuta, uređaj se potpuno gasi. Centralni ventilator tjera zrak kroz grijač u komoru snagom 900 W, iz koje se dalje usmjerava prema distribucijskim mlaznicama. Prolaskom kroz mlaznice zrak se brzinom između 10 m/s i 20 m/s usmjerava prema otisnutoj tiskovnoj površini. Zrak koji ventilator usmjerava u komoru je mješavina svježeg i kontaminiranog zraka (prethodno prošao kroz međuprostor između Ispisne glave i tiskovne površine). Cirkuliranjem toplog zraka čija temperatura iznosi između 60°C i 80°C ostvaruje se i veća ušteda energije. Na slici 6. prikazan je presjek uređaja za dodatno toplinsko sušenje zračenjem.

a

Slika 6 Shematični prikaz komore uređaja za toplinsko sušenje zračenjem
(Izvor:  HP 881 Latex technical white paper)
Figure 6 Schematic diagram of the chamber device for thermal drying
(Source: HP 881 Latex technical white paper)

1.3 Formulacija problema istraživanja
1.3 The formulation of research problem

Problematika povećanja kvalitete vrlo je važna za proces otiskivanja. Samim time tranzicija iz konvencijonalnog načina otiskivanja u digitalano prvenstveno provedena je u cilju da se ostvari i veća kvaliteta kolorne reprodukcije. Inkjet je NIP tehnika tisaka koja je u najvećem usponu, jer može ostvariti visoku kolornu reprodukciju fotografske kvalitete (dodatnim otiskivanjem sekundarnih boja svjetlijih nijansi). Daljnja unapređenja kvalitete  temelje se na pronalasku “savršenih” Inkjet  tiskarskih boja koje su pogodne za uspješno prihvaćanje na sve tiskovne podloge. Da se smanji raspršenje kapljica boje po tiskovnoj podlozi (veći prirast) potrebno je smanjiti površinsku napetost. To je moguće nanašanjem dodatne tekućina za smanjenje površinske napetosti.
Cilj ovoga rada utvrditi je kako nove formulacije Inkjet bojila (Latex i eco solvent) utječu na kvalitetu kolornog obojenja te da li nanošenje “optimajzer” tekućine ostvaruje poboljšanje izvedbe otisaka. Rad će dati odgovor da li sve kolorne komponente jednako utječu na povećanje rastertonske vrijednosti, odnosno postoje li kakve oscilacije u kretanju kolornih razlika.   

2. Eksperimentalni dio
2. Experimental part

Jedan od važnijih zahtjeva koji se postavljaju za tiskare su realizacija otisaka visokog raspona obojenja i njihova postojanost. Ovim radom izvršen je postupak praćenja kvalitete kolorne reprodukcije za tri Inkjet otiska koji su predstavljeni sa CMYK klinovima od četrdeset rastriranih polja (u rasponu 10% RTV do 100% RTV s gradacijom klinova od 10% RTV). Svi uzorci otisnuti su na 200 g/m2 papiru za umjetnički tisak namijenjenoj za tisak plakata za unutarnju upotrebu. Kao referentni uzorak korišten je otisak otisnut na stroju Roland VersaCamm VS-540i koji koristi eko-solventnu boju Eco-Sol MAX Ink 2. Ovakav je otisak uzet kao referentni motiv jer otiskivanje eko-solventnom bojom daje otisak velike trajnosti i mehaničke otpornosti na vanjske klimatske utjecaje. Otisci koji su poslužili za potvrdu teze da će nanašanje površinsko aktivnih tekućina  pivećati kvalitetu reprodukcije otisnuti su na HP Latex strojevima II. i III. generacije. Predstavnik stroja II. generacije bio je HP Latex 280, dok je III. generacija predstavljena modelom HP Latex 360. 
Tiskovna forma izrađena je korištenjem vektorskog programa Adobe Illustrator CS6. Pripremljeni PDF zapisi uneseni su u RIP sustave strojeva (VersaWorks 4.0. RIP za tisak na Roland VersaCamm VS-540i te Caldera Visual RIP za tisak na HP Latex strojevima II. i III. generacije). Oba RIP sustava koristili su profil ISO EURO COATED.  Spektrofotometrijska mjerenja izvršena su na uzorcima otisnutih sa pokrivenošću od 20% RTV, 40% RTV, 60% RTV, 80% RTV te na polju punog tona (100% RTV). Prilikom mjerenja korišten je spektrofotometrijski uređaj X-rite eXact koji je svojom povezanošću s računalom automatski unosio izmjerene CIE L*a*b* podatke. Promjene nastala tijekom različitog Inkjet otiskivanja izrazila se kao razlika u obojenju. U ovom radu primijenjena je formula CIE Lab ΔE 2000. Izmjerene CIE L*a*b* vrijednosti su se nakon analize grupirale, izračunate su vrijednosti razlike u obojenju (ΔE) te su uvrštene u računalni program OriginPro 8.5.

3. Rezultati i diskusija
3. Results and discussion

Pri otiskivanju kolornih aplikacija moguće je koristiti jeftina eko solventna Inkjet bojila ali i suvremena Latex Inkjet bojila. Osim sastava njihova velika razlika je i u mehanizmom sušenja. Eco solventne Inkjet boje prvenstveno suše hlapljenjem  (smanjuje konačan nanos bojila na tiskovnoj podlozi), dok latex bojila suše uz djelovanje topline (polimerizacija boje) Na slici 7. prikazani su trodimenzionalni grafikoni Rolandovih VersaCamm VS-540i otisaka (eko-solventna Inkjet boja) HP Latexa II. generacije (bez optimajzera) i  HP Latex III. generacije (sa optimajzerom).

 

aa
aa

Slika 7 LAB 3D grafički prikaz otisaka otisnutih sa Rolandom VersaCamm VS-540i,
HP Latexom 280 i HP Latexom 360 : a) cijan; b) magenta; c) žuta; d) crna
Figure 7 LAB 3D graphic representation imprints printed with Roland VersaCAMM VS-540i,
HP Latex 280 and HP 360 Latex: a) cyan; b) magenta; c) yellow; d) black

Cijan krivulje reprodukcije su se pokazale najujednačenijim (sve 3 krivulje zadržavaju linearnost). Krivulja eco solventnog bojila je najkraća što ujedno znači i najmanji tonski raspon. Krivulja cijan reprodukcije HP latexa III. generacije  je najduža. Samim time dodatkom optimajzera povećati će se raspon cijan obojenja te je reprodukcija bolja. Povećanjem rastertonske vrijenosti ostvaruje se i veća odstupanja između Inkjet boja odnosno različita kolorna pokrivenost.
Magentna separacija također zadržava svoju linearnost. Međutim, glavnina promjena nastala je po koordinati L* (otisci se mjenjaju više po svjetlini a manje po kromatričnosti). Povećanjem pokrivenosti dolazi do oscilacije po koordinati b* što znači da eco solventna Inkjet boja ostvaruje veće zasićenje od Latex Inkjet boja. Samim dodatkom transparentnog ”optimajzera” zasićenje magente će se smanjiti. Tonska krivulja žute separacije otisnute s eco solventnim Inkjet bojom nepravilnog je oblika (povećanjem RTV-a nedešava se linearna promjena po svjetlini). Rezultat toga ostvaren je zbog velikog udjela svjetline  koja se osim podloge dobiva prirodno ugrađenim žutim pigmentima. Najveći dužinski raspon ostvaruje Latex Inkjet boja III. generacije. Takvi otisci su zasičeniji (čišći) i nisu kontaminirani s crvenom (koordinata a* je bliža ishodištu a žuta koordinata  visokom vrijednošću).
Akromatske crne tonske krivulje ostvaruju promjene i po svjetlini i po kromatičnosti. Najdužu krivulju ima crni otisak otisnut s Latex Inkjet bojom II. generacije (bez optimajzera). Međutim, u tamnijim rastertonskim područjima nastaju veće promjene po kromatičnosti zbog prevelikog nanosa Inkjet bojila. Samim time tisak na mat papiru zahtjevati će izvođenje linearizacije, odnosno smanjenje total ink limita po crnom kanalu. Time se u Inkjetu indirektno smanjuje količina nanešene boje (protočnost). 
Detaljniju kolorimetrijsku analizu moguće je napraviti direktnom komparacijom otisnutih uzoraka. Pritom se izračunava razlika u obojenju CIE LAB DE, CIE LAB DL, CIE LAB DC i CIE LAB DH. U tablici 1. i tablici 2. prikazane su razlike između Inkjet Latex II. generacije i Inkjet  Latex III. generacije, Latexa II. generacije i eco solventne Inkjet boje i Inkjet Latex III. generacije i eco solventne Inkjet boje.

Tablica 1 Eksperimentalno ostvarene kolorne promjene na cijan i magenta otiscima
Table 1 Experimental realized color changes from cyan and magenta prints

aa

Izračunom razlike u obojenju otisaka  (CIE LAB DE2000) moguće je precizno detektirati razlike između različitih generacija Latex Inkjet boja. Povećanjem površinse pokrivenosti ostvaruje se i veća kolorna razlika. Međutim, to ne vrijedi i za potpunu pokrivenost (100% RTV-a). Tako će površinska pokrivenost od 80% RTV-a dati najveću razliku u obojenju, odnosno  kontroliranim dodatkom “optimajzera” ostvariti će se ujedno i eksperimentalno najveća kolorna razlika u obojenju.
Nanosom optimajzera neće imati isti učinak na realiziranu kolornu razliku u obojenju papirnih otisaka. Tako će se najveća kolorna promjena ostvariti kod cijan Latex boja DE80%RTV=7,82 a najmanja kod žutih Latex boja DE80%RTV=3,17. Obje promjene vidljive su ljudskim okom i predstavljaju značajnu varijaciju obojenja koja može biti prihvaćena za visokokvalitetno probno otiskivanje. Dodatak optimajzera trebao bi ostvariti puno veći učinak na zahtjevnijim (neupojnijim PP, PVC i PC) tiskovnim podlogama što je plan budućeg istraživanja. Dodatkom optimajzera puni tonovi (100% RTV-a) će također doživjeti  vidljive kolorne promjene. Međutim one se detektiraju kod drugačijih nijansi. Tako će magentna Latex bojila ostvariti najveću  kolornu razliku DE100%RTV= 5,07 a dok će najmanja biti na cijan otisku DE100%RTV=2,92. Samim time dokazana je potreba za dodatanim procesom linearizacijske korekcije.

Tablica 2 Eksperimentalno ostvarene kolorne promjene na žutim i crnim otiscima
Table 2 Experimental realized color changes from yellow and black prints
aa

4. Zaključak
4. Conclusion

Za potrebu visokokvalitetnog otiskivanja potrebno je smanjiti površinsku napetost tiskovne podloge. Zbog toga je Inkjet ispisnoj glavi dodana jedinica za distribuciju tekućine za smanjenje površinske napetosti (optimajzera).
Otisci nastali Inkjet oplemenjivanjem pokazali su se najboljim i CMYK krivulje tonske reprodukcije su najduže, dok su puni tonovi imaju najudaljenije kromatske koordinate.
Rastrirani otisci oba Latex Inkjet tiskarska stroja će sa većom površinskom pokrivenošću  ostvariti i veću kolornu promjenu CIE LAB DE2000. Ona je uvijek veća u odnosu na puni ton. Samim time u najtamnijim djelovima slike (3/4 tonovi) ostvariti će se najveća promjene u cijanu DE80_100%RTV= 4,90 a najmanje  u žutoj DE80_100%RTV= 0,76.
Pri primjeni svih triju Inkjet boja nije potrebna veća  korekcija žutih i crnih krivulja reprodukcije (sadržavaju izraženu komponentu L*). Međutim, separacija cijana i magente zahtjevaju obaveznu linearizaciju otisaka.

Literatura
Reference

[1] www.hp.com/hpinfo/newsroom/press_kits/2013/.../Latex_WhitePaper.pdf; pristup 12. 02. 2017.
[2] www.manualshelf.com › Brands › HP Manuals › Other › HP Latex 360 Printer
[3] Majnarić, I.; Osnove digitalnog tiska, Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, ISBN 978-953-7644-13-0; p.202.; Zagreb 2016.
[4]  http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-1118591976.html; pristup 12. 02. 2017. (Hinds, William C; .Aerosol Technology: Properties, Behavior, and Measurement of Airborne Particles, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc.,Toronto, Canada,
[5] https://www.nasa.gov/centers/langley/news/factsheets/Aerosols.html (pristup 27.05.2016.)
[6] www.hp.com/hpinfo/newsroom/press.../2011/HPLatexSummit/LatexTechnology.pdf; (HP Latex Printing Technologies 2012_US_final. pristup 12. 02. 2017.)
[7] www.hp.com/hpinfo/newsroom/press_kits/2013/.../10_Things_About_HP_Latex.pdf; (About HP Latex Printing Technology, pristup 12. 02. 2017.)