RAZVOJ VIZUALNOG IDENTITETA PROMOTIVNIH MREŽNIH STRANICA

Ivana Žganjar1, Ivan Budimir1, Nikola Mrvac1

ivana.zganjar@grf.hr 1Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U suvremenom društvu digitalno okruženje predstavlja temelj za promotivnu aktivnost i zahtjeva stalnu prilagodbu razvojnim tehničko tehnološkim i informacijsko komunikacijskim trendovima. Sustav turizma složen je i dinamičan okvir, zbog intenzivnog međusobnog povezivanja mrežne tehnologije, društvenih medija i političkih, kulturnih, organizacijskih i promocijskih aktivnosti. Internet predstavlja često korišten aspekt planiranja, od istraživanja potencijalne destinacije do odlaska u turizam, što otvara novo područje i velike tehnološke mogućnosti s odrazom na gospodarstvo. U promociji turističkih destinacija internet doprinosi privlačenju novih posjetitelja, a njegov razvoj u velikoj mjeri ovisi o aktivnom korištenju dostupnih online informacija, poboljšanjima pojednostavljenja korištenja informacijskog puta intuitivnim pristupom. Informacijsko komunikacijski razvoj mrežnih stranica u skladu je s razvojnim pristupom turizmu i zadovoljavanjem zahtjeva suvremenih turista. Zbog mlađe digitalno educirane generacije, vidljiv je pomak u informiranju putem interneta, a očekuje se i povećanje tog trenda. Cilj rada je na temelju anketnog ispitivanja skupine studenata, budućih diplomiranih stručnjaka u području, grafičke tehnologije i dizajna, odrediti ključne parametre grafičkog oblikovanja digitalnog prostora internetskih stranica sa sadržajima namijenjenim turistima.
Ključne riječi: promotivne mrežne stranice, internet, turizam, turistička mrežna komunikacija

VISUAL IDENTITY DEVELOPMENT FOR PROMOTIONAL WEBSITES

Abstract

In modern society, digital promotion serves as the basis for promotional activity, and it demands constant adjustments to new trends in technology and communications. The tourism system is a complex and dynamic framework, because of the intense interlinking of web technology, social media, and political, cultural, organisational and promotional activities. The internet represents an often used aspect of planning, from researching a potential destination to becoming a tourist. That opens up a new field and great technological opportunities regarding the economy. In promoting tourist destinations, the internet attracts new visitors, and its development, in large part, depends on an active usage of online available information and making the information pathway more intuitive and easier to approach and navigate. The information and communication development of websites is in accordance with the development approach to tourism, and meeting the demands of modern tourists. Because of the younger digitally educated generation, the progress in using the internet as an information tool is clear, and the trend is expected to grow. This paper aims to determine, on the basis of a survey carried out among a group of graphic technology and design students, the key parameters of graphic design of digital websites whose content is aimed at tourists.
Keywords: promotional websites, internet, tourism, tourist online communication

Uvod

Introduction

Digitalno okruženje, održivost i odgovorno ponašanje čimbenici su koji imaju izravan utjecaj na promišljanje o promociji održivog turizma kroz komunikaciju putem interneta, proučavano u određenom okolišnom i društveno-kulturnom kontekstu, sukladno određenoj politici upravljanja turizmom. Istraživanja pokazuju da Velika Britanija i Francuska promoviraju održiv turizam primjenom održivog promišljanja i primjenom online turističkih komunikacija, za razliku od Srbije gdje mrežna promocija održivog turizma kroz video nije zastupljena i sadržaj na internetu se razlikuje od onog u Velikoj Britaniji i Francuskoj. [1] U Hrvatskoj je prepoznata važnost promocije putem oglašavanja na internetu i centralizirano je definirana, uz uočene nedostatke određene strateškim dokumentima. Razvoj vizualnog identiteta mrežnih stranica važan je faktor u poboljšanja komunikacije, koji se koristi za promicanje održivog turizma. Na temelju kvantitativne i kvalitativne analize te korištenjem vizualnih metoda analize primjene interneta moguće je dobiti smjernice za prilagodbu razvojnim tehničko tehnološkim i informacijsko komunikacijskim trendovima, koje mogu koristiti stručnjaci i znanstvenici za rad i istraživanje u svrhu promocije promišljanja o održivom turizmu.
Posljednjih deset godina stotine milijuna korisnika Interneta diljem cijelog svijeta posjetili su tisuće stranica društvenih mreža i medija u skladu s time porastao je i broj istraživanja vizualnih komunikacija u akademskim zajednicama, području marketing i prodaja, u primjeni neprofitnih organizacija, pri promociji kulturnih događaja, u e-Turizam-u, za predviđanje interesa, mišljenja i trendova. Posjetitelji promotivnih mrežnih stranica imaju veliku slobodu istraživanja te različitim putovima mogu doći do tražene informacije ili se prebaciti na sasvim drugi izvor, što ukazuje na važnost poboljšanja pojednostavljenja korištenja informacijskog puta intuitivnim pristupom. Društvene mreže su vrlo važan izvor podataka, zbog njihove prirode reakcije u realnom vremena u skladu s georeferencom, budući da korisnici pružaju informaciju jedni drugima u realnom vremenu vezano uz lokalne interese te kao dodatan faktor sigurnosti i provjere viđene informacije na promotivnoj mrežnoj stranici. Istraživanja su pokazala da se posjetitelji, koji koriste društvene mreže kao oblik komunikacije putem interneta zadržavaju dulje na određenoj lokaciji. Razvoj vizualnog identiteta uvođenjem parametra društvenih mreža važan je zbog utjecaja na povećan interes korisnika za određene teme promotivne aktivnosti turizma i razvoja gospodarstva općenito, što su je u kulturološkom kontekstu Hrvatske prepoznato, dok se u znanstveno nastavnom smislu počinju uvoditi kolegiji i nastavne cjeline za pojedina tehnička usmjerenja Sveučilišta u Zagrebu čime se podržava razvojni trend i strateške mjere razvoja turizma. [2]
Turizam je složena industrija, multidisciplinaran fenomen interakcije gospodarskih, socijalnih i kulturnih, tehničkih čimbenika, koji povezuje privatne interese i interese javnih institucija. U posljednjih 30 godina turizam, kao ključna komponenta gospodarstva, značajno se proširio i čini 30% međunarodne trgovine, s tendencijom daljnjeg rasta, s pozitivnim utjecajem na društva, koja postaju mobilnija i prosperitetna. [3, 4] Složenost upravljanja turizmom, planiranja i destinacijske politike ovisi o načinu upravljanja unutar država te organizaciji i provođenju središnje koordinacija upravljanja. Hrvatsko upravljanje turizmom bazirano je na središnjoj organiziraniji, a zbog efikasnijeg provođenja Strategije razvoja turizma RH do 2020. osnovano je i posebno savjetodavno tijelo Ministarstva turizma, Međuministarsko vijeće, s predstavnicima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva kulture, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. „Strategija razvoja turizma do 2020. godine“ ključan je i kompleksan dokument, koji daje razvojne smjernice razvoja hrvatskog turizma. Za provedbu dokumenta potrebno je ukloniti razvojna ograničenja, obuhvaćena kroz područja; Kvaliteta i struktura ponude; Investicijska klima; Marketing i prodaja; Ljudski potencijali i upravljanje kvalitetom; Zakonski okvir i upravljanje. Nedostatak područja Marketing i prodaja je nedovoljno jasno utvrđena nadležnost promocije, komercijalizacije i razvoja turističkih proizvoda s težištem na online promociji. Sustav promocije hrvatskog turizma, baziran je pretežno na offline oglašavanju, a premalo online putem turističke mrežne komunikacije, uz korištenje zastarjelog vizualnog identiteta i promotivnih poruka zasnovanih na nacionalnom turističkom brandu, što otežava poziciju na tržištu. Hrvatski turizam nema konzistentnu, hijerarhijski ustrojenu i efikasnu web platformu, općenito je pasivan odnos prema elektroničkom marketingu i web društvenim servisima te nedovoljna informatička pismenost ljudi u sustavu turizma. [5] Mjerenje turizma od velike je važnosti za dobivanje znanja o gospodarskom funkcioniranju te promjenama koje se očituju kroz vrijeme. [6, 7] Više nije dovoljno mjeriti samo fizičke posjete i monetarne podatke, već je potrebno osloniti se na suvremene tehnologije te objediniti promociju i zahtjeve suvremenih turista. Zbog kompleksnosti fenomenologije turizma potreban je interdisciplinaran pristup istraživanju, jer pojedina disciplina ne može pružiti sveobuhvatno istraživanje. Većina dosadašnjih istraživanja provedena su u području „ekonomije“ s udjelom 47% radova, 31% “ strategije“ uz nedostatno „tehnološki“ istraženo područje. [8] Kako bi se zadovoljila potreba sveobuhvatnog pristupa ovaj rad obuhvaća tehnološki pristup i pokretače, koji utječu na turistički rast, a baziraju se na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Metodologija
Methodology

Parametre oblikovanja u grafički oblikovanih informacija, studenti mogu različito odrediti ovisno o svojim individualnim karakteristikama i preferencijama. Kako bi se utvrdila uloga interneta kao medija, koji privlači nove posjetitelje i pojednostavljuje informacijski put te odredili parametri grafičkog oblikovanja mrežnih stranica namijenjenih turistima provedeno je istraživanje na temelju izrađenog anketnog upitnika.
Kvalitetno obrazovana radna snaga ključan je faktor razvoja turizma, stoga su za sudjelovanje u studiji uključeni su ispitanici, koji se educiraju u području  od ključne važnosti za vizualan razvoj identiteta mrežnih stranica. Grupa studenta 1. godine preddiplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu Grafičkog fakulteta sudjelovali su u anketnom ispitivanju s ciljem određivanja kako određeni parametri mrežnih stranica utječu na percepciju informacija u digitalnom okruženju.
U ispitivanju je sudjelovalo 35 ispitanika u dobi od 18 do 49 godina. 46% ispitanika bile su žene, a 54% muškarci. Svi ispitanici imali su dobar vid, a oni koji koriste naočale ili leće, koristili su ih i za vrijeme ispunjavanja upitnika. Anketni upitnik je bio strukturiran u dva dijela. U prvom dijelu ispitanici odgovarali na 9 pitanja, koja su se odnosila na spol, dob, porijeklo, iskustvo korištenja interneta, osobne navike i stavove prema korištenju interneta i društvenih mreža kao izvora informacija te osobnim stavovima vezanim uz kriterije odlučivanja  o turizmu. U drugom dijelu upitnika ispitanici su na temelju 5 pitanja rangirali tehničke parametre oblikovanja određenih oblika komunikacije, posebne proizvodne grupe na kojima se bazira komunikacija razvoja turističkog proizvoda, regionalne grupe prema osobnim stavovima te karakteristike promotivnih mrežnih stranica potrebne za razvoj vizualnog identiteta medijskog sadržaja.
Svi upitnici temeljeni na 35 ispitanika su obrađeni te deskriptivnom i statičkom metodom analizirani za prikaz istraživačkih rezultata.

Rezultati istraživanja i diskusija
Results and discussion

Istraživanje razvoja vizualnog identiteta važno je za ostvarivanje komunikacije putem mrežnih stranica turističkog promotivnog sadržaja, intuitivnim i jednostavnim putem. U istraživanju je sudjelovalo 19 studenata i 16 studentica preddiplomskog studija, od kojih 30 studenata pripada dobnoj skupini od 18 do 21 godina, a sukladno karakterizaciji određenoj Strategijom razvoja turizma RH do 2020. godine ispitanici pripadaju u kategoriju „Mladi“ (18 –24 godine), koja se u velikoj mjeri koristi internetom kao medijem informiranja, dok su 2 studenta u dobnoj skupini 22 do 25 godina te 3 u skupini 31 do 49 godina. Postotak ispitanika, koji se koriste internetom više od 7 godina iznosi 89%, dok se 11% ispitanika internetom koristi 5 do 7 godina. Prosječno dnevno vrijeme, koje 74% ispitanika provodi na internetu traje više od dva sata dnevno, 20% ispitanika na internetu provodi dva sata dnevno te 6% ispitanika 30 minuta do 1 sat dnevno. Internet kao informacijsko komunikacijski medij 63% ispitanika okarakteriziralo je kao odličan izvor informacija te 27% ispitanika kao dobar, u odnosu na važnost informiranja putem interneta promatrano u kulturološkom kontekstu Hrvatske. Društvene mreže koristi 94% ispitanika, čime se potvrđuje njihova važnost, kao parametra razvoja promotivnih mrežnih stranica u turizmu, koji dodatno potvrđuje vjerodostojnost informacije u realnom vremenu. Mrežne stranice, koje nude višejezičnost mogu se okarakterizirati kao razvijenije u vizualnom smislu, zbog veće informativnosti i dostupnosti većem broju korisnika, a ispitivanje je pokazalo da se 78% ispitanika, kojima je materinji jezik hrvatski najčešće koristi engleskim jezikom u svrhu informiranja na internetu, dok 22% ispitanika uglavnom koristi hrvatski jezik.

a

Slika 1 Kulturološki kontekst
Figure 1 The cultural context

a

Slika 2 Iskustvo korištenja interneta
Figure 2 The experience of using the Internet

a

Slika 3 Uloga interneta u komunikaciji
Figure 3 The role of the Internet in communication

a

Slika 4 Jezik kao parametar komunikacije na internetu
Figure 4 Language as a parameter of communication on the Internet

Svoj interes za područje istraživanja 53% ispitanika izrazilo je kroz kriterij interesa za određenu proizvodnu grupu, na kojima se temelji razvoj hrvatskog turizma, a 47% ispitanika kroz lokaciju, kojom se Hrvatska vizualno prezentira kroz deset regija u kojima je potrebno razviti previđene turističke proizvode tj. proizvodne grupe.
Internetski preglednici omogućavaju pregled mrežnih stranica i time izravno utječu na informacijski put i način informiranja o turističkom sadržaju. Rezultat analize korištenja internetskih preglednika pokazuje da je najčešće korišten Chrome, besplatan preglednik tvrtke Google od strane 38% ispitanika, zatim Firefox, besplatan preglednik otvorenog koda od strane 28% ispitanika, dok Internet Explorer besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft koristi 19% ispitanika i Operu besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera 15% ispitanika. Za razvoj vizualnog identiteta mrežnih stranica u turizmu važna je prisutnost i komunikacija putem društvenih mreža, tehničkog pokretač promotivnog razvoja turizma. Istraživanje je pokazalo da većina ispitanika koristi društvene mreže, od kojih najviše YouTube 33%, Facebook 32%, Instagram 22% i 13% ispitanika najčešće koristi Tweeter. Rezultati se podudaraju i kulturološkim kontekstom hrvatskih mrežnih turističkih stranica, koje u takvom omjeru nude informacije putem društvenih mreža YouTube i Facebook kao najčešće zastupljenih, dok su na istim mrežnim stranicama društvene mreže Tweeter i Instagram manje zastupljene, koje se temelje na dijeljenju fotografije i videa, važnih parametara za vizualni razvoj mrežnih stranica promotivnog turističkog sadržaja. Interes za pojedinu regiju važan je parametar vizualnog razvoja mrežnih turističkih stranica, s obzirom na iskazan kriterij odlučivanja u omjeru od 47% ispitanika, koji su se izjasnili da se njihova odluka o turizmu temelji na želji za posjetom određenoj lokaciji. Od deset regija u kojima je potrebno razviti previđene turističke proizvode i kojima se Hrvatska predstavlja u turističkom kontekstu, u istraživanju je iskazan najveći interes ispitanika za regiju „Dalmacija Zadar“ 14%, zatim „Dalmacija Šibenik“ 13%, „Istra“ 13%, „Dalmacija Dubrovnik“ 12%, „Dalmacija Split“ 12%, „Kvarner“ 9%, „Grad Zagreb“ 7%, „Slavonija“ 7%, „Središnja Hrvatska“ 7%, „Lika Karlovac“ 6%.
Posebne proizvodne grupe parametar je na kojem se bazira komunikacija razvoja turističkog proizvoda, a 53% ispitanika je navelo da je to ključan kriterij prilikom odlučivanja o odlasku u  turizam. Najzanimljivija proizvodna grupa „Sunce i more“ odabrana prema odgovorima 14 % ispitanika, zatim „Pustolovni-sportski turizam“ za 11% ispitanika, „Gastronomija i enologija“ za 11% ispitanika, „Nautički turizam“ za 10% ispitanika, „Kulturni turizam“ za 10% ispitanika, „Ruralni planinski turizam“ za 9% ispitanika, „Cikloturizam“ za 9% ispitanika, „Ekoturizam turizam“ za 8% ispitanika, „Zdravstveni turizam“ za 7% ispitanika, „Golf“ za 6% ispitanika, „Poslovni posjet“ za 5% ispitanika. Promatrano u kulturološkom kontekstu rezultat najzanimljivije proizvodne grupe odabrane od ispitanika podudara se s klasičnom prezentacijom hrvatskog turizma kroz ideju „Sunce i more“ dok se zastupljenost ostalih parametara na hrvatskim mrežnim turističkim stranicama razlikuje od rangiranja interesa za proizvodne grupe od ispitanika, a mogao bi utjecati na vizualni razvoj mrežnih promotivnih stranica. Fotografiju 23% ispitanika smatra najvažnijim parametrom za razvoj i oblikovanje vizualnog sadržaja mrežnih stranica, dominantnu boju odabralo je 21% ispitanika, 20% logotip, 18% pokret i 18% simbol za vizualni razvoj mrežnih stranica.         

a

Slika 5 Karakterizacija vizualnih elemenata mrežnih stranica
Figure 5 Characterization of visual elements of web pages

Zaključak
Conclusion

Analiza rezultata pokazala je da su studenti Sveučilišta u Zagrebu Grafičkog fakulteta vrlo iskusni korisnici interneta, kojim se koriste od najmlađe dobi, a edukacijom stječu znanja i vještine u području grafičke tehnologije i dizajna, relevantne za razvoj mrežnih stranica. Ispitanici su pozitivno ocijenili internet i društvene mreže kao izvor informacija, putem kojeg se najčešće informiraju na engleskom jeziku, iako je hrvatski jezik materinji jezik ispitanika, čime povrđuje uloga interneta kao aspekta planiranja putem mrežnih stanica i dostupnih online informacija te važnost uvažavanja višejezičnosti u smislu vizualnog razvoja mrežnih stranica.
Ispitanici su podjednaku važnost u odlučivanju o odlasku u turizam dali kriteriju „proizvodna grupa“, kao i „lokaciji“ čime se potvrđuje važnost informiranja u vizualnom smislu putem, koja zadovoljava oba kriterija. Vjerodostojnost informiranja, kao i promotivna aktivnost, na društvenim mrežama, potvrđena je velikom aktivnosti ispitanika, korisnika društvenih mreža, koji u najvećoj mjeri koriste YouTube i Facebook u trendu je s razvojem promotivne turističke aktivnosti razvijenih europskih zemalja. Iskazan interes za pojedinu regiju i promotivnu aktivnost, u kojima se treba razviti hrvatski turistički proizvod i bazirati komunikaciju razvoja, važni su parametri hijerarhijskog prikaza prilikom organiziranja dostupnih vizualnih informacija promotivnih mrežnih stranica. Važnost vizualnog doživljaja u smislu točnog informiranja putem promotivnih mrežnih stranica vidljiva je na temelju rezultata odgovora o ispitivanju pojedine regije. Ispitanici za regiju Lika Karlovac iskazali najmanji interes, koja se u vizualnom smislu na mrežnim stranica promovira putem videa i fotografije s prikazom najposjećenijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj od strane domaći i stranih turista pa je vjerojatno da bi se uključujući vizualni doživljaj informaciju prenijela na način da točnije odgovara stvarnom doživljaju regije od strane mogućih posjetitelja. Također potvrđeno je da se hrvatska promotivna aktivnost iz perspektive studenta, još uvijek bazira na tradicionalnoj promociji sunčanja i kupanja. Na temelju vizualnih parametara grafičkog oblikovanja mrežnih turističkih stranica, Hrvatska planira promjenu doživljaja i pomak od tradicije „sunca i mora“, a studenti bi navedene parametre oblikovanja promotivnih mrežnih stranica prvenstveno temeljili na fotografiji, boji i logotipu, zatim pokretu i simbolici. Na temelju interesa studenata Sveučilišta u Zagrebu Grafičkog fakulteta za aktualnu tematiku, koja je vezana za razvoj jednu od najjačih gospodarskih grana, a skladu s europskim trendovima, moguće je predložiti njezino uključivanje u razvoj curriculuma.

Reference
References

[1] Batat W., Prentovic S., Towards viral systems thinking: a cross-cultural study of sustainable tourism ads, Kybernetes, Vol. 106, no. 3-4, pp. 529-546, 2014.
[2] Chianese A., Marulli F., Piccialli F., Benedusi P., Jung J. E., An associative engines based approach supporting collaborative analytics in the Internet of cultural things, Future Generation Computer Systems, Vol. 66, pp. 187–198, 2017.
[3] Dwyer L., Edwards D., Mistilis N., Roman C., Scott N., Destination and enterprise management for a tourism future, Tourism Management, Vol. 30, pp. 63–74, 2009.
[4] http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tourism_statistics/hr
[5] STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. g. -provedba mjera turističke politike - http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf
[6] Sainaghi R., Phillips P., Zavarrone E., Performance measurement in tourism firms: A content analytical meta-approach, Tourism Management Vol. 59, pp. 36-56, 2017.
[7] http://www.oecd.org/cfe/tourism/economicimpactoftourism.htm
[8] Andergassen R., Candela G., Figini P., The management of tourism destinations: A policy game, Tourism Economics, pp. 1–17, 2016.