PRIMJENA OPTIČKIH ILUZIJA U MARKETINGU

Brigita Krog1, Krunoslav Hajdek2, Robert Geček2

khajdek@unin.hr
1 Sveučilište Sjever, Trg dr. Žarka Dolinara 1, Koprivnica, Hrvatska
2 Sveučilište Sjever, 104. brigade 1, Varaždin, Hrvatska

Sažetak

U doba sve veće konkurentnosti na tržištu oglašavanja i sve zahtjevnijih naručitelja kojima je cilj imati proizvod koji će moći što brže i uspješnije prodati, pred dizajnere se stavljaju zahtjevi za osmišljavanjem inovativnih grafičkih rješenja. U današnje vrijeme posao dizajnera nije samo umjetnički pristup prema klijentu i željenoj publici nego je i više od toga, dizajner mora razumjeti tržište i ciljanu publiku kojoj se obraća, samim time potrebno je da ima određene marketinške sposobnosti. Dizajner bi trebao znati kako prodati određeni dizajn te koji su trikovi za uspješno vođenje kampanje. S ciljem izrade proizvoda koji će zaokupiti pažnju promatrača, dizajneri u sve većem broju pribjegavaju korištenju optičkih iluzija koje karakteriziraju vizualno percipirani objekti ili slike koji se razlikuju od realnosti i stvarnog stanja, a najčešće pospješuju zanimanje kupca za proizvod. Informaciju koju oko zabilježi mozak obrađuje, ali konačna slika ne odgovara realnom stanju, drugim riječima optičke iluzije nam daju do znanja koliko su ljudska osjetila nesavršena. Osnovna svrha ovoga rada je približavanje marketinga dizajnu, ali i samim dizajnerima ,a kao krajnji rezultat toga je shvaćanje optičkih iluzija i njihova namjena. Kako bi se objasnila povezanost dizajna i marketinga kroz optičke iluzije, prikazati će se svi elementi usko povezani s optičkim iluzijama te njihova primjena u marketingu.
Ključne riječi: dizajn, marketing, optičke iluzije, percepcija

APPLICATION OF OPTICAL ILLUSIONS IN MARKETING

Abstract

In an era of increasing competition in the advertising market and increasingly demanding customer aiming to have a product that will be able to more quickly and efficiently sell, before designers are set requirements for designing innovative graphics solutions. At the present time job of designer is not only an artistic approach to the client and the audience you want, but it is more than that, the designer must understand the market and the target audience it serves, therefore it is necessary to have some marketing skills. Designer should know how to sell a specific design and what are the tricks for successful campaigning. With the aim of making products that will catch the attention of observers, designers in a growing number of resort to the use of optical illusions that characterize visually perceived objects and images that differs from reality and the actual situation, and often enhance the interest of the customer to the product. The information that eye record brain processes, but the final image doesn't match the real situation, in other words an optical illusion let us know how the human senses are imperfect. The main purpose of this study is to make the convergence of marketing design, but designers themselves, and as an end result the perception of optical illusions and their purpose. To explain the connection between design and marketing through an optical illusion, all the elements will be shown closely related to optical illusions and their application in marketing.
Keywords: design, marketing, optical illusions, perception

1. Uvod
1. Introduction

Sa sve većom paletom istih ili sličnih proizvoda na tržištu, klijenti pokušavaju sa svojim proizvodima doći do ciljanih kupaca i to tako da svoj proizvod izdignu od svih ostalih  na tržištu. Cilj određenog proizvoda je taj da se kod kupaca istakne, odnosno izazove određenu reakciju kojom bi ga kupac zamijetio, a samim time na kraju i kupio. U takvom krugu događanja glavnu riječ ima dizajner, koji svojom snalažljivošću i kreativnošću određeni proizvodu može dizajnirati tako da izazove željenu reakciju kod krajnjeg kupca. Dizajneri sve više pribjegavaju korištenju određenih dizajnerski rješenja koja kod konzumenata izazivaju određene percepcijske reakcije (iluzije). Da bi dizajneri mogli pristupiti dizajniranju proizvoda na način da izazove određenu percepcijsku reakciju kod konzumenata trebali bi biti upoznati s osnovama vizualne psihofizike, kako bi mogli stvoriti određenu optičku iluziju. Optička iluzija je pogrešno tumačenje informacija i podataka koje naše oko primjećuje [1]. Postoji više objašnjenja zašto vidimo optičku iluziju, a većina ljudi smatra da iluzija ima veze s perspektivom ili načinom na koji nešto promatramo. Kako naše oko uistinu percipira? Kako dolazi do tih zbunjujućih pojava u oku gledatelja?
Aspekt koji je manje poznat je optička iluzija, gdje krećemo od povijesti kao početne problematike i na kraju dolazimo do vizualnih prikaza u današnjem modernom svijetu optičkih iluzija.
Svrha ovog rada je prikazati kako bolje razumijevanje samog dizajniranja nekog proizvoda koristeći optičke iluzije utječu na ciljanu publiku. U radu će se prikazati početak korištenja optičkih iluzija gdje se objašnjavaju povijesne činjenice, značenje optičkih iluzija samih po sebi i njihove specifikacije, djelovanje i primjena optičkih iluzija i optičke iluzije u današnjem suvremenom dizajnu i marketingu, te kolika je uspješnost i komunikacija optičkih iluzija u marketingu. Prikazati će se povezanosti dizajna i marketinga kroz optičke iluzije gdje će se objasniti funkcionalnost između optičkih iluzija, dizajna i marketinga, laganu čitljivost kroz zabavu i primamljivost prema korisnicima.
Pitanje koje se povlači na tu cijelu temu - koliko je zapravo dobrog, pozitivnog i iskrenog optičkog dizajna, a koliko komercijalnog, manipulativnog i lažnog te da li korisnici primjećuje razliku između njih?

2. Optičke iluzije
2. Optical illusions

Optičke iluzije su vizualne percepcije slika koja se razlikuju od realnosti i stvarnog stanja. Informaciju koju oko zabilježi, mozak zatim obrađuje s time da krajnja slika ustvari ne odgovara realnom stanju. Drugim riječima optičke iluzije daju ljudskom oku do znanja koliko su naša osjetila ustvari nisu savršena, jer ih se lako može zavarati. Pojedina istraživanja ljudskih zapažanja otkrila su da je ljudski mozak sposoban ukoliko se koncentrira na određeni detalj, propustiti sve ostale neočekivane događaje ili promjene koje se događaju u neposrednoj blizini. Jedan od primjera nesavršenosti ljudskog zapažanja je kada bi u nizu poslagali reklamne panoe jedan do drugoga, sve one koje reklame koje nisu uočljive na prvi pogled, bilo veličinom reklame, bojom reklame ili oblikom reklame, naš će mozak izbrisati iz memorije, ustvari mozak će zapamtiti one reklame koje se izrazito ističu svojom veličinom, ukoliko reklama izlazi izvan određenih okvira ili ukoliko reklama ima neku upadljivu boju [2].
Optičke iluzije tumače se kao krivo percipirane pojave koje zbog svojih karakteristika djeluju nepogodno za ljudski vizualni sustav tako da ih on nije u stanju prezentirati kako bi trebao. Razlika između optičkih iluzija i optičkih varka je u tome, što optičke varke uključuju samo pojave koje se percipiraju na nižim mehanizmima percepcije dok perceptivne iluzije uključuju sve pojave koje percipiramo. Neke perceptivne varke uzrokovane su nesavršenošću naših vidnih osjetila dok su druge uzrokovane radom ljudskog mozga.
Ljudi dosta često znaju zamijeniti perceptivne iluzije i halucinacije, stoga vrlo je važno znati razliku između perceptivne iluzije u odnosu na halucinacije jer u određenim slučajevima dolazi do nerazumijevanja i krive interpretacije percipiranih podataka, a razlika je u tome što prilikom zapažanja svake perceptivne iluzije postoji određeni podražaj koji dovodi do njihovog krivog tumačenja, tako da je taj podražaj krivo percipiran dok kod viđenja halucinacija ne postoj nikakav podražaja.

2.1. Povijest iluzija
2.1. History of illusions

Prilikom prve pojave optičkih iluzija ljudi u početku nisu shvaćali ono što vide, da li se njihov mozak sa njima poigrava ili ih oči zavaravaju? Mnogi su smatrali da mogu objasniti zašto vide iluzije. Grčki filozofi bili su jedni od prvih koji su pokušali objasniti fenomen optičkih iluzija. Epikur je smatrao da ‘um vidi i čuje, a sva ostala osjetila su zapravo slijepa i gluha. Pitagora je mislio da je s našim osjetilima sve u redu, on je bio uvjerenja da je okolina ta koja se neprestano mijenja. Aristotel je smatrao da su naša osjetila u redu, ali ih se lako može zavarati [3].
Talijanski slikar iz 16. stoljeća Giuseppe Arcimboldo postavio je standarde u slikanju halucinatornih portreta koji jednostavno uvrću um i tjeraju maštu do krajnjih granica. Iako njegova djela izdaleka podsjećaju na ljudske likove, a zapravo prikazuju neobično aranžirane ribe (slika 1), ilustracija zdjele s povrćem koja se preokretom za 180° percipira kao ljudsko lice (slike 2a i 2b) te ostale predmete [4].

a
Slika 1 Giuseppe Arcimboldo ''The Admiral'' percepcija profila ljudskog lika izrađenog od riba
Figure 1 Giuseppe Arcimboldo ''The Admiral perception profile of a human figure made of fish

a
Slike 2a i 2bGiuseppe Arcimboldo ''Vaso Reversibile'' iskrivljena percepcija lica
Figures 2a & 2b Giuseppe Arcimboldo ''Vaso Reversibile'' distorted facial perception

Godine 1826. Njemački psiholog Johannes Peter Mueller prvi se počeo baviti optičkim iluzijama te je i napisao dvije knjige o optičkim iluzijama, od kojih je jedna prevedena na engleski pod nazivom „Elements of Physiology“ [5]. Njegov rad 1854. godine nastavio je psiholog Johann Joseph Oppel koji se bavio geometrijskih optičkim iluzijama. Od 1912. do 1950. godine u novinama i časopisima objavljena su samo 4 članka koja su obrađivala fenomen optičkih iluzija. U današnje vrijeme postoji nekoliko objašnjenja zašto vidimo optičku iluziju. Većina ljudi smatra da iluzija ima veze s perspektivom ili načinom na koji se nešto promatra, no znanstvenici su otkrili da ne gledaju svi ljudi određene stvari na isti način. Čak i ako svi u našoj okolinu vide istu stvar, to ne znači da će tu stvar svaki pojedinac jednako percipirati. Tako jedna od posljednjih teorija zašto vidimo iluzije kaže da unatoč tome što gledamo očima, mozak je taj koji koristi prošlo iskustvo kako bi interpretirao određenu sliku ili stvar [6]. Veliki umjetnici optičkih iluzija bili su Nizozemski grafičar Maurits Cornelis Escher i Španjolski slikar Salvadore Dali [7]. Na slici 3 može se vidjeti litografija M. C. Eschera koja prikazuje sliku svijeta u kojem granice gravitacije ne postoje.

a
Slika 3 Litografija M. C. Escher ''Relativity'', 1953.
Figure 3 Lihtography M. C. Escher ''Relativity'', 1953.

2.1.1. Kako djeluju optičke iluzije?
2.1.1. How does optical illusion work?

Kako smo neprestano izloženi raznovrsnim podražajima, naš mozak ima težak zadatak kako najbolje prikazati te podražaje, odnosno “prevesti” ih kako bi smo najbolje razumjeli stvarnost. Mozak svoj dio zadatka u velikoj većini slučajeva odradi dobro, no kako mozak ipak nije savršen kao niti jedan organ ljudskog tijela te je stoga podložan pogrešnoj interpretaciji informacija. Postavlja se pitanje zašto mozak griješi? Razloga je mnogo, a neki od tih razloga su prethodna iskustva na koja je mozak naviknuo, želja da se vidi nešto drugo od prikazanog, određeni vanjski utjecaji, prikaz (ako se radi o optičkoj iluziji), nesavršenost ljudskog vizualnog sustava koji prima podražaj (bolest), različiti podražaji na različitim organima (oko prima jedan podražaj dok koža istovremeno prima drugi podražaj koji nije povezan s prvim pa dolazi do nerazumijevanja primljene informacije).
Mozak uvijek traži model ili uzorak, traži sličnosti s kojima bi povezao ono što mu vizualni sustav prenosi i to pomaže u slučajevima kada imamo nepotpunu sliku. Kad imamo sliku na kojoj neki predmet nije nacrtan do kraja, nego su napravljene konture određenog predmeta, mozak je u mogućnosti prepoznati oblik na slici. Mozak je u mogućnosti djeliće informacije spojiti u cijelu sliku te na taj način prepoznati oblike i objekte koji zapravo ne postoje. Ovo je ključno: mozak djeliće informacija spaja u cjelinu, te na ovaj način mozak u velikoj mjeri pomaže u svakodnevnom životu, ali ponekad je mozak zavaran slikom koja uzrokuje optičku iluziju i interpretira informacije tako da ih pokazuje na pogrešan način [8].
Oko se sastoji od više dijelova, ali je za optičke varke “najodgovornija” mrežnica koja je receptor osjeta. Mrežnica je sastavljena od čunjića koji su osjetljivi na boje te omogućavaju vid danju dok štapići osiguravaju akromatski vid i aktiviraju se po noći (slika 4). Kod vida može doći do perzistencija osjeta koji ostaje još nekoliko trenutaka nakon što smo uklonili podražaj i ta se pojava zove paslika. Recimo ako gledamo u neku žarku točku ili jako osvijetljeni lik, kada odmaknemo pogled i dalje ćemo vidjeti taj predmet ali u komplementarnoj boji. Npr. ako smo se zagledali u sunce koje je žute boje, kasnije ćemo vidjeti plavi krug [9].

Slika 4 Horizontalni presjek mrežnice
Figure 4 A horizontal section of the retina

Kada bismo morali iz glave projicirati svoju viziju neke boje, vidjeli bismo da se ona ponešto razlikuje od osobe do osobe. Postoji više razloga zbog kojeg je naša percepcija boja jedinstvena. Proces percepcije boje kompleksniji je nego što se intuitivno čini, a odvija se dijelom u okolini, a dijelom u našem organizmu. Nakon što objekt bude osvijetljen, on odbija zrake (valove) svjetlosti pri čemu odbijene zrake imaju specifičnu valnu duljinu – obilježje vala koje je ključno za percepciju boje. Nakon što osoba pogleda objekt, zrake svjetla ulaze u oko kroz zjenicu te ih leća fokusira na stražnji dio oka – mrežnicu. Mrežnica sadrži dvije vrste stanica povezanih s obradom svjetlosnih valova – štapiće i čunjiće dok su štapići povezani s intenzitetom svjetla, čunjići primljene valove „kodiraju“ u električne impulse te ih putem očnog živca šalju u mozak, najprije njegov zatiljni dio za primarnu analizu, a zatim u sekundarna i asocijativna područja [10].

3. Primjena optičkih iluzija
3. Application of optical illusion

Tijekom vremena optičke iluzije pokazale su se korisnima za mnoga područja suvremenog života pa su tako pronašle svoju namjenu u umjetnosti, zabavi, marketingu, tehnologiji i matematici, a to su samo neka područja u kojima se optičke iluzije primjenjuju. Počevši od rane pa do suvremene umjetnosti, umjetnici su koristili različite boje i materijale kako bi nas naveli da vidimo svijet onako kako to oni žele. Neki od proslavljenih umjetnika koji su u svojim djelima koristili ovakve vrste optičkih iluzije su M.C Escher, Salvador Dali, Joseph Albers. U tehnologiji se u današnje vrijeme uvelike primjenjuju optičke iluzije jer nema filma koji ne koristi neku vrstu optičkih iluzija poput  specijalnih 3D efekata i superimpozicije [11]. Tada se dobiva efekt iluzije npr. kada se na filmu prikazuje da osoba pada s zgrade, a ustvari ta osoba samo leži na podu ili stoji ispred zelenog zaslona. Što se tiče 3D efekata, jedno od zadnjih dostignuća koje je njihovu pomoć ostvareno jest virtualna realnost. Danas više da gotovo i nema video igre koja ne primjenjuje 3D tehniku i virtualnu realnost kako bi nas uvukla u svijet mašte i fantazije. Upotreba optičkih iluzija prilično je zabavna no neki poslovi također ovise o njima, piloti tijekom obuke koriste simulatore koji se baziraju na primjeni optičkih iluzija i virtualne realnosti u svrhu dočaravanja stvarnog svijeta u kojem će se naći kada prođu obuku [12].
Modni dizajneri primjenjuju neke od vrsta optičkih iluzija kako bi izradili odgovarajuću odjeću, oni okomite linije koriste kako bi osobe izgledale mršavije dok se vodoravne linije primjenjuju kako bi se dobio efekt veličine i širine, poznato je da i određene boje također igraju ulogu prilikom dizajna odjeće. U poslu arhitekta i dizajnera interijera također dolazi do čestih korištenja optičkih iluzija, a sve s ciljem stvaranja percepcije većih prostorija nego što one jesu [11].

3.1. Optičke iluzije u dizajnu i marketingu
3.1. Optical illusions in the design and marketing

Što se tiče optičkih iluzija u marketingu najbolje ih je objasniti uz vizualne primjere.


Slika 5 Reklamna kampanja za Zoo vrt
Figure 5 The advertising campaign for the Zoo

Na slici 5 može se vidjeti odličan marketinški trik za reklamu Zoološkog vrta. Na prvi reklo bi se da je zmija pobjegla iz zoološkog vrta i napala gradski bus, no kada se bolje pogleda slika shvaća se da nas je oko zavaralo i da je autobus iscrtan. Na slici 6 može se vidjeti kako oko vizualno percipira čovjeka koji izdiše duhanski dim, a ustvari iz ispušnog lonca autobusa izlazi dim dok reklama vozaču ili pješaku koji se nalazi iza autobusa daje savjet o prestanku konzumiranja cigareta.


Slika 6 Reklamna kampanja za prestanak konzumiranja cigareta
Figure 6 The advertising campaign for the cessation of cigarette consumption


Slika 7  Marketinški trik za reklamu praonica rublja
Figure 7 Marketing trick for commercial laundry

Reklama na slici 7 nalazi na samoj perilici za rublje i prikazuje ženu kao kućanicu koja provodi svoj život perući rublje. Tako se zapravo pozivaju žene, majke i radnice da ne troše vrijeme na pranje veša kod kuće već u njihovoj praonici rublja, koje su vrlo popularnije u svijetu pa tako počinju biti sve popularnije i u Hrvatskoj. Sljedeća reklama na slici 8 poziva žene na korištenje Schick britvica koje suptilno pokazuju koliko su oštre, ali i sigurne pa tako na ženinoj koži prilikom depilacije, prelazeći preko tetovaže tigra - britvice su obrijale i tigra.


Slika 8  Marketinški trik za reklamu Schick britvica
Figure 8 Marketing trick for publicity Schick Razor

Sljedeća optička iluzija korištena je za reklamnu kampanju Garnier šampona za kosu. Iz daljine se može percipirati da muške osobe na slikama zapravo imaju jako dugačku i kvalitetnu bradu, no kada se približimo može se vidjeti da djevojke koje stoje ispred muških osoba, zapravo imaju vrlo dugačku i kvalitetnu kosu (slika 9a i 9b).

Slike 9a i 9b  Reklama za Garnier šampone s tematsko povezanim plakatima
Figures 9a & 9bCommercial for Garnier shampoo with thematically related posters

Slika 10  Marketinški trikovi na javnom mjestu
Figure 10 Marketing tricks in public places

Reklama na slici 10 je smislena tek kada se netko sjedne na stolac ispred nje. Plakat je namijenjen za promociju hip hop glazbe koju oglašivači žele predstaviti kao glazbu za sve rase. Iduća reklama koja se može vidjeti na slici 11 napravljena je na ceradi kamiona, a reklamira poznate čokoladice KitKat čiji je slogan nadaleko poznat - 'Have a break, have a KitKat' ('Uzmi pauzu - uzmi KitKat) i može se vidjeti vozača kamiona kako se odmara u vreći i jede čokoladicu KitKat.


Slika 11 Reklama za čokoladice KitKat
Figure 11 Advertising for KitKat chocolate bars

Jedna od vrlo poznatih i gledanijih reklama u novije vrijeme je reklama za televizor tvrtke LG Ultra HD, naime postoje dvije varijante reklame. U prvoj reklami kandidati dolaze na razgovor za posao, a iza osobe koja ih intervjuira nalazi se prozor u kojem se može vidjeti kako se meteor približava gradu i udara u njega i nakon toga se gase svijetla u sobi. Nakon gašenja svjetla kod osobe koja je došla na razgovor za posao to je izazvalo paniku misleći da je došao kraj svijeta. Nakon toga svjetla se ponovno pale, a na zidu se može vidjeti da su umjesto prozora bili postavljeni LG televizori [13].
U drugoj reklami u dizalu na pod su postavljeni LG televizori, a kada osobe uđu u dizalo i krenu se voziti u njemu odjednom ispod njima propada pod, osobe se u panici pomiču u kutove dizala misleći kako da izbjegnu pad u okno dizala. Nakon vrlo kratkog vremena shvaćaju da se radi o optičkoj iluziji te su oduševljeni viđenim [14].
Za obje reklame su korištene optičke iluzije, a ustvari reklamiran je televizor i kako je slika na tom televizoru realna.

4. Zaključak
4. Conclusion

Optičke iluzije postoje oduvijek, a kroz povijest su se razvijale u skladu sa vremenom. U prošlosti su zbunjivale, čak i zavaravale sve one koji su se s njima susretali. U današnje vrijeme optičke iluzije koriste se najviše za dočaravanje i uljepšavanje, bilo u umjetnosti, tehnologiji ili filmskoj industriji, najviše s namjerom da nas zabave i prodaju proizvod i to je zapravo pravi trik u marketingu. U smislu osmišljavanja (dizajniranja) određenog proizvoda dizajneri sve više pribjegavaju korištenju optičkih iluzija, kako bi kod potrošača proizvoda za koji stvaraju idejno rješenje izazvali traženi efekt oduševljenja prikazanim.
Kada su potrošači oduševljeni viđenim proizvodom, optičkom iluzijom koja proizvod i reklamira, oni će prepričavati viđeno i samim time reklamirati će proizvod i time stvarati potencijalno nove potrošače. Optičke iluzije sve se više koriste u marketinške svrhe kako bi zabavile potrošača kojem se obraćaju s krajnjim ciljem da taj potrošač proizvod i kupi. Naime svi mi volimo vidjeti zanimljivu reklamu koja se koristi za neki proizvod pa ako nam se viđeno i svidi, velika je vjerojatnost da ćemo taj reklamirani proizvod kupiti, nego da ćemo odabrati isti proizvod koje ne koristi u svom oglašavanju optičku iluziju. Zna se da je marketing taj koji proizvod prodaje, ukoliko je uspješan i proizvod će biti uspješan, a u tom dijelu dolaze do izražaja dizajneri koji trebaju stvoriti dizajn koji će njihov proizvod odmaknuti od svih ostalih i to mogu postići koristeći optičke iluzije. Marketing je povezan više nego ikada sa dizajnom, a još se bolje prodaje uz korištenje optičkih iluzija.

5. Reference
5. References

[1] Iluzija., Dostupno na http://proleksis.lzmk.hr/27734/ [Pristupljeno 10.01.2017.]
[2] Print magazin, br. 10, 2012., Dostupno na http://www.print-magazin.eu/ [Pristupljeno 02.02.2017.]
[3] Optičke iluzije., Dostupno na http://optickeiluzije.page.tl/Definicija-iluzije.htm [Pristupljeno 15.01.2017.]
[4] Giuseppe A., Dostupno na http://www.giuseppe-arcimboldo.org/ [Pristupljeno 10.02.2017.]
[5] Muller. J. P., Dostupno na https://en.wikipedia.org/wiki/Johannes_Peter_Muller [Pristupljeno 22.01.2017.]
[6] Valić M., Opažanje boja, oblika, dubine i kretanja i ustrojstvo asocijacijskih vidnih polja moždane kore, Dostupno na http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/katedra_neuroznanost/medicina/nastavni_materijali_maja/S13) [Pristupljeno 15.01.2017.]
[7] A. Seckel, Masters of Deception: Escher, Dalí & the Artists of Optical Illusion, Sterling, New York, 2007.
[8] Upotreba optičkih iluzija., Dostupno na http://www.instantshift.com/2012/12/21/optical-illusions-in-design/ [Pristupljeno 19.01.2017.]
[9] Optičke iluzije., Dostupno na http://www.medikus.hr/medicina/1299-opticke-iluzije.pdf [Pristupljeno 18.01.2017.]
[10] Fotoreceptori., Dostupno na http://www.medicinski-leksikon.info/znacenje/fotoreceptori.html [Pristupljeno 22.01.2017.]
[11] Kolarek I., Milković M,. Kosić T., Dizajn i vizualni efekti koji induciraju iluziju kretanja, Tehnički glasnik vol. 5, 2(2011), 80-88
[12] A. Seckel: The Ultimate Book of Optical Illusions, Sterling, New York, 2006.
[13] https://www.youtube.com/watch?v=4xQb9Kl-O3E [Pristupljeno 07.02.2017.]
[14] https://www.youtube.com/watch?v=NeXMxuNNlE8 [Pristupljeno 07.02.2017.]