ANALIZA RAZUMIJEVANJA I STAVOVA STUDENTA KAO DJELOTVORAN DOPRINOS UNAPREĐENJU EVALUACIJE NA RAZINI PREDMETA

Danijela Pongrac1

dpongrac@tvz.hr
1 Tehničko veleučilište Zagreb, Vrbik 8, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu se prikazuje istraživanje o načinu promjena prezentiranja gradiva i praćenja studenata, te koliko napravljene promjene utječu na veću motivaciju studenata a time i bolje razumijevanje sadržaja predmeta. Također je ispitana i osobna procjena znanja studenata u pojedinim područjima gradiva. Istraživanje je provedeno na studentima 2 godine stručnog studija Informatike, smjera Organizacija Informatizacija Ureda (N=50). Postavljene su dvije hipoteze koje počivaju na postojanju razlika u razumijevanju sadržaja i osobnoj procjeni znanja studenata na početku i u drugoj polovini semestra. Rezultati su pokazali da metodološke promjene koje su napravljene na predmetu i u načinu kontinuiranog praćenja studenata, utječu na to da studenti imaju bolje znanje i razumijevanje sadržaja, dok u osobnoj procjeni znanja nema značajne razlike. Ovo istraživanje ima za svrhu evaluaciju na razini predmeta Tablični kalkulatori, kao mogućeg alata za njegov budući razvoj i reviziju.
Ključne riječi: evaluacija predmeta, stavovi studenata, razvoj poučavanja, revizija

ANALYSIS OF STUDENT UNDERSTANDING AND ATTITUDES AS AN EFFECTIVE CONTRIBUTION TO IMPROVING THE EVALUATION ON THE COURSE LEVEL

Abstract

The paper presents research on how change in the presentation of material and the monitoring of students, affect the greater motivation of students and thus a better understanding of subject content. It is also tested personal assessment of student knowledge in specific areas of the curriculum. The study was conducted on second year undergraduate students from proffesional study in Information Technologies (N = 50). There are set two hypotheses based on the existence of differences in the understanding of the content and personal assessment of students at the beginning and in the second half of the semester. The results showed that the methodological changes made in the case and mode of continuous monitoring of students, influenced on students to have a better knowledge and understanding of the content, while in the personal assessment of the knowledge no significant difference. This research has the purpose of evaluation the Spreadsheet Course, as a possible tool for its future development and revision.
Keywords: evaluation of courses, students' attitudes, the development of teaching, audit

1. Uvod

Sa sve većom ponudom studija i programa unutar visokog obrazovanja, javlja se i briga oko kvalitete znanja i vještina koje se nude studentima. Time se značajno povećava i izgrađuje proces prikupljanja stavova od strane studentske populacije.
Većina visoko obrazovnih institucija u svijetu prikuplja neku vrstu povratne informacije o studentskom iskustvu u visokom obrazovanju. Studentski stavovi i opažanja mogu se prikupiti na različite načine, kao što su neformalne diskusije ili fokus grupe, ipak najčešći oblik su upitnici, odnosno ankete.
Ankete se najčešće provode putem interneta, na dobrovoljnoj bazi i prilikom svakog upisa u viši semestar. Najčešće se ispituje zadovoljstvo studenata sa nastavom i stručnošću nastavnika, te uvjetima na visokoj školi. Odaziv studenata u anketiranju putem interneta u prosjeku iznosi između 30 i 40 posto od ukupne populacije studenata na godini[1].  Ironično je što se rezultati ne shvaćaju previše ozbiljno, te je nejasno da li utječu na promjene u praksi.
Povratne informacije od studenata trebale bi voditi prema poboljšanju nastavnog procesa, što u konačnici podiže kvalitetu ustanove, te postizanju veće konkurentnosti na tržištu. Evaluaciju je danas nužno promatrati kao obavezni korak prema odgovornosti ali i kao sastavni dio profesionalne prakse i sistematičnog razvoja vještina poučavanja. A to u konačnici ovisi o praćenju izvedbe i postignuća.
Unutar ovog istraživanja ista anketa je provedena na početku IV semestra i u drugoj polovini na, fokusirajući se na razumijevanje osnovnog sadržaja i stavova studenata u sklopu obaveznog predmeta Tablični kalkulatori. U nastavi je primijenjeno nekoliko različitih metoda prezentacije sadržaja, te evaluacije rada i znanja studenata, što nije bilo prisutno prijašnjih godina. Željeni očekivan ishod je veće razumijevanje sadržaja predmeta kao i razvoj pozitivnih stavova studenata prema predmetu.

2. Analiza stavova studenata kao djelotvoran doprinos unaprjeđenju nastavnog procesa

Nije uvijek jasno vidljivo kako se stavovi studenata, prikupljeni kroz razne ankete na razini institucije, uklapaju u poboljšanje samog nastavnog procesa pojedinog predmeta. Anketa na razni institucije prikuplja se jednom godišnje, a pitanja su jednaka za sve odjele, zavode kao i predmete. Stoga od analize takvih rezultata mogu imati koristi vodstvo ili viši menadžment, dok sam nastavnik rezultate takvog tipa teško može iskoristiti za konkretan rad na predmetu. U tom smislu postoji velik broj analiza i istraživanja koji se indikatori mogu upotrijebiti kako bi se doprinijelo većem razvoju pojedinog predmeta a time u konačnici i same institucije.
Autor Harvey[2] , prema Douglas&Douglas, navodi kako nastavničko osoblje ima vrlo malo vjere u studentske ankete, bilo da se rade na razni predmeta ili institucije. Razlog tome je način procesiranja odgovora, kao krajnje birokratski i odvojen od svakodnevne prakse. Također je primjetan potpuni nedostatak priznanja i nagrade za dobro podučavanje, dok sa druge strane studenti nemaju povratnu informaciju o svom doprinosu. Što se može povezati sa slabim odazivom prilikom ispunjavanja ankete i cinizmu u odgovorima studenata, koji su time manje vjerodostojni. Harvey nadalje predlaže model „Kruga zadovoljstva“ u cilju dobivanja efektivnog doprinosa u napretku internih procesa visoke škole. Model (SLIKA 1) je potrebno kontinuirano primjenjivati u smislu analize, izvještaja, djelovanja i povratne veze kroz sve razine sustava. Nakon provedene analize rezultata, potrebno je napraviti plan akcije u područjima koja zahtijevaju promjene. Primjerice, u smislu bolje metodičke razrade pojedinih cjelina i primjene dodatnih li drugačijih opisa zadataka, načina pripreme za vježbe i same procjene usvojenog sadržaja. U konačnici i studente je potrebno upoznati sa pokrenutim promjenama i dobivenim rezultatima, a koji su inicirani na osnovu prvotnih rezultata ankete. Kako bi se ostvario efektivni doprinos u poboljšanju nastavnog procesa potrebno je stvoriti krug stalnih aktivnosti, gdje nalazi iz početnog kruga ispitivanja dovode do idućeg, dubljeg ciklusa istraživanja, a time i do izgradnje znanja.


a

Slika 1 Model kruga zadovoljstva[2]

Zatvaranjem kruga prema Watsonu[3]  (2003) sudionici vide smisao te se ohrabruju za daljnja istraživanja, čime se i povećava vjerodostojnost rezultata. Takvim načinom rada i menadžment može biti ohrabren u rješavanju novo proizašlih pitanja iz rezultata.
Edstrom[4]  navodi da postoje dvije osnovne svrhe evaluacije: revizija i razvoj. Isti polaritet primjećuju i drugi autori primjerice procjena i razvojna svrha (Kember, 2002); osiguranje kvalitete i povećanje kvalitete (Biggs, 2003), itd. Ako se evaluacija radi u svrhu razvoja, istodobno će i revizija biti zadovoljena, dok u obrnutom smjeru ne vrijedi. Prema tome, bitno je jasno izraziti svrhu procesa evaluacije nastavnom osoblju, kao intenciju razvoja a ne revizije, i u tom smislu smatram da pozitivni rezultati ne bi izostali.
Kako bi evaluacija samog predmeta postala i alat za njegov razvoj, mora se unaprijed znati što je moguće i što se želi ostvariti u procesu poučavanja i učenja.

3. Metode prikupljanja povratnih informacija

Praksa prikupljanja studentskog stava na samom kraju semestra, osim nezainteresiranosti pokazuje i dva nedostatka. Prvi je da se studenti ne mogu sa većom preciznošću prisjetiti što se sve događalo na nastavi, a drugi da ono što oni zapaze neće utjecati na njih same jer su prošli nastavu. Također ovako dobivena slika je jednostrana, jer se sagledava izvođenje nastave samo iz jednog izvora.
U zemljama anglosaksonskog područja, u praksi visokog obrazovanja postoje tri izvora prikupljanja povratnih informacija: od studenta; od kolega i osobna opažanja. Uz navedeno postoji i četvrti izvor koja se ne istražuje često, te prolazi neopaženo, a radi se o sporednim informacijama koje se prikupljaju kroz svakodnevnu rutinu: prisustvo, bodovi vježbi, prolazak, pad, odustajanje, ponavljanje, distribucija ocjena, napredak, odabir interesnih tema, itd. [5].
Autor Housnell [5] tako predlaže da evaluacija uključuje sva četiri izvora prikupljanja informacija (SLIKA 2).  

a

Slika 2 Izvori i načini prikupljanja povratnih informacija [5]

Kombinacijom više povratnih informacija moguće je dobiti kvalitetniju, odnosno višestranu sliku stanja nastavnog procesa pojedinog predmeta.
Također je bitno je izdvojiti da evaluacije koje se rade na kraju semestra iako mogu prikazati općenito zadovoljstvo studenata sa sadržajem i predavačem, one ne pokazuju razumijevanje i izvođenje zaključaka na osnovu sadržaja predmeta. To se dokazuje i kod pristupanja studenata izradi završnog rada, gdje može biti vidljiv manjak razumijevanja osnovnih pojmova.

4. Istraživanje

Provjera učinkovitosti u nastavnom procesu, ostvarena je kroz primjenu akcijskog istraživanja, gdje sami nastavnici u konkretnoj situaciji imaju mogućnost usmjeravati svoje djelovanje na temelju prethodno uočenih rezultata. Nalazi istraživanja dovode do drugog, obično dubljeg, ciklusa istraživanja i izgradnje znanja.

4.1. Predmet i svrha istraživanja

Predmet Tablični kalkulatori predaje se na drugoj godini (IV semestar) stručnog studija Informatike kao obavezan predmet smjera Organizacija i informatizacija ureda, pri Tehničkom veleučilištu Zagreb. Predmet je nastavak obaveznog predmeta prve godine, Uredsko poslovanje. U predmetu se teorijski i praktično razmatra primjena tabličnih kalkulatora kroz uredsko okruženje, sa glavnim alatom - aplikativni program Excel tvrtke Microsoft. Predmet ne kreće od osnova, nego se zasniva na naprednim proračunima, obradama i analizama podataka. Iz iskustva je primijećeno kako studenti nemaju dovoljnu razinu motivacije za predmet kojemu je naglasak stavljen na praktične vještine i razumijevanje studenata u radu s aplikativnim programom. Konačni rezultati ako gledamo ocjenu koju studenti dobiju na ispitu, kreću se između dovoljan i dobar. U želji da se promjeni takvo stanje školske godine 2015/2016 u samu nastavu su uvedene dodatne tehnike i metode prezentiranja gradiva, kao i dodatni načini praćenja i ocjenjivanja rada studenta tijekom semestra.
U dotadašnjoj praksi, predavanja su se održavala frontalnim načinom rada, dok se na vježbama rade pojedinačni zadaci koji prate teme predavanja uglavnom individualnim radom studenata. Ocjenjivanje studenata provodilo se kroz dva pismena kolokvija ili jedan pismeni ispit. Uz navedeno bilo je primijećen velik broj izostanaka s predavanja, što je predstavljalo problem na vježbama jer studenti nisu imali teoretsku i pokaznu pripremu.
Kao dodatni načini prezentiranja gradiva uvedene su pripreme za vježbe koje su obuhvaćale: dokumentaciju opisa zadataka i njihove izrade te video materijale koji objašnjavaju primjere sa predavanja, napravljene od strane nastavnika ili su preuzeti sa službenih stranica vezanih uz aplikativni program. Na kraju svake cjeline napravljena su kviz pitanja koja se rješavaju kroz diskusiju na predavanjima. Na početku semestra predložene su teme koje se mogu obraditi u grupi ili individualno te prezentirati na predavanju. U nastavu je uključen alat za online učenje LMS, putem kojeg studenti pristupaju materijalima s predavanja, materijalima za pripremu vježbe, kao i dodatnim multimedijskim materijalima. Praćenje i ocjenjivanje studenata na predavanjima radi se kroz blic testove i grupni rad, na vježbama se boduje pripremljenost, odnosno stupanj samostalnosti u izradi zadataka. Nadalje se ocjenjuju 2 pisana kolokvija kao i dodatni rad kroz prezentacije ili projekte. U konačnici formiraju se četiri ocjene koje nose podjednaku težinu, te se izračunavanjem njihove srednje vrijednosti formira konačna ocjena.
Na osnovu iznesenog možemo postaviti određenje predmeta i svrhe istraživanja: Istraživanjem stanja u praksi na kolegiju Tablični kalkulatori pri Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, pokušava se ustanoviti da li dodatni načini prezentiranja gradiva te praćenja i ocjenjivanja utječu na veću razinu razumijevanja osnovnog gradiva iz područja aplikativnog programa Excel.

4.2. Opći i specifični ciljevi

Opći cilj je bio utvrditi da li promjene načina prezentiranja gradiva i  praćenja studenata utječu na veće osnovno razumijevanje sadržaja predmeta. Specifični cilj se odnosi na usporedbu rezultata osobne procjene znanja studenata na početku semestra i u drugoj polovini semestra, te uvidjeti da li postoje i u kolikoj mjeri razlike u istoj.

4.3. Hipoteze i varijable

Iz postavljenog cilja postavljene su dvije hipoteze kojima se pretpostavlja postojanje razlika, a one glase:
1. Postoji razlika u razumijevanju studenata na početku i na kraju semestra s obzirom na dodatne načine prezentiranja nastavnog sadržaja.
2. Postoji razlika u osobnoj procjeni znanja studenata iz poznavanja rada osnovnih područja aplikativnog programa Excel a s obzirom na dodatne načine prezentiranja, na početku i na kraju semestra.
Zavisne varijable su znanje (razumijevanje i poznavanje) i vrijeme (prije i poslije), dok su nezavisne dodatni načini prezentiranja sadržaja i tri osnovna područja ispitivanja (osnovne operacije u tablici; formule i funkcije; obrada podataka)

5. Rezultati i diskusija

S obzirom da se ista anketa ispunjavala na početku i na kraju semestra, prikazana je usporedba razlike u točnim odgovorima na početku i krajem semestra kroz tri grupe pitanja, te razlika samo-procjene znanja studenata (N=50) kroz iste sadržajne teme. Na grafikonu 1 je prikazana razlika između točnih odgovora prema pitanjima, na početku i završetku semestra.

a

Grafikon 1 Razlika u točnim odgovorima

Prva grupa pitanja povezana je uz osnovna kretanja kroz tablicu i organizaciju - prepoznavanje slike sučelja (trake) i naredbi, unos podataka, formatiranje i  kopiranje (žuto). Druga grupa pitanja odnosi se na poznavanje rada funkcija i njihovih rezultata(plavo). Treća grupa pitanja odnosi se na poznavanje rada s podacima (pivot, sortiranje/filtriranje, dijagram, ispis)(zeleno).
S obzirom da se ovdje radi o malom uzorku koji je u međusobnoj korelaciji, koristila se je metoda diferencije, pri čemu nije potrebno računati korelaciju između varijabli.[6]
Rezultati početnih i završnih odgovora, kao i postupak izračunavanja pomoću metode diferencije prikazan je u tablici (Tablica 1)

Tablica 1 Metoda diferencije

 

točni odgovori na početku(X) i na završetku(Y) semestra

 

pitanja

X

Y

Diferencija
Y-X

d

d2

1

13

30

17

7,50

56,25

2

28

42

14

4,50

20,25

3

27

40

13

3,50

12,25

4

32

38

6

-3,50

12,25

5

12

13

1

-8,50

72,25

6

14

21

7

-2,50

6,25

7

27

35

8

-1,50

2,25

8

24

32

8

-1,50

2,25

9

7

13

6

-3,50

12,25

10

25

36

11

1,50

2,25

11

34

48

14

4,50

20,25

12

10

25

15

5,50

30,25

13

25

35

10

0,50

0,25

14

17

20

3

-6,50

42,25

∑ dif

133

∑d2

291,5

Na osnovu dobivenih rezultata točnih odgovora 1(x) i 2(y) ankete izračunata je aritmetička sredina svih diferencijacija. Istražile su se razlike između svake pojedine diferencije i aritmetičke sredine diferencije. Nakon kvadriranja razlika izračunata je standardna devijacija, tj. srednje kvadratno odstupanje koja iznosi 4,37, dok standardna pogreška razlike iznosi 1,26. Na osnovu dobivenih vrijednosti izračunat je t-test za provjeru prve hipoteze, koji iznosi 7,5. S obzirom da je dobiveni iznos veći od 2,16 za razinu značajnosti 0,05 može se stvoriti zaključak da je razlika statistički značajna, u točnim odgovorima studenata između početne i završne ankete. Time se potvrđuje postojanje razlike u razumijevanju studenata na početku i na kraju semestra s obzirom na dodatne načine prezentiranja nastavnog sadržaja.
Na kraju upitnika se od studenata očekivalo da s obzirom na svoje razumijevanje sadržaja predmeta tvrdnjama označe jedan od pet odgovora na Likertovoj skali, ponuđeni su odgovori glasili: nedovoljno; dovoljno; dobro; vrlo dobro i odlično. Skala je sastavljena od  ukupno 7  tvrdnji koje su odražavale sadržaj nastave, te su grupirane unutar: prve grupe – Osnovne operacije u tablici; druge grupe - Formule i funkcije i treće grupe - Analiza podataka. Stupac x se odnosi na početak semestra, a stupac y na kraj semestra (Tablica 2)

Tablica 2 Podaci grupirane skale studentskih stavova

Nedovoljno

Dovoljno

Dobro

Vrlo dobro

Odlično

x

y

x

y

x

y

x

y

x

y

1 grupa - os.operacije u tablici

4

2

3

4

16

16

20

18

8

11

2 grupa - formule i funkcije

8

3

17

13

16

22

6

9

3

3

3 grupa - analiza podataka

11

3

7

11

12

15

15

17

5

4

Kako bi provjerili drugu hipotezu podaci iz svake od tri grupe (Tablica 2), uneseni su u R statistički program, te je proveden Fisher-ov test, zbog male proporcije uzorka i iznosa u podacima. Slike 3, 4 i 5 prikazuju dobivene rezultate p vrijednosti za svaku grupu posebno. S obzirom da su dobiveni iznosi p vrijednosti za sve tri grupe manji od 0,05 možemo zaključiti kako u ovom uzorku razlika osobne procjene studenata iz poznavanja rada u osnovnim područjima aplikativnog programa Excel na početku i na kraju semestra, nije statistički značajna na razini od 0,05.

a

Slika 3 Rezultat Fisher testa za prvu grupu

a

Slika 4 Rezultat Fisher testa za drugu grupu

a

Slika 5 Rezultat Fisher testa za treću grupu

Unatoč ne prihvaćanju druge hipoteze, iz rezultata se može primijetiti kako je najmanje područje znanja u grupi dva - formule i funkcija, a najveće u grupi jedan - osnovne operacije u tablici, što u konačnici može biti putokaz na koje sadržaje je potrebno staviti veći naglasak prilikom planiranja, kako bi bili bolje usvojeni.
Gledajući sveukupnu procjenu znanja iz skale kroz sva područja na početku(X) i na kraju(Y) semestra (grafikon 1) može se primijetiti kako studenti smatraju da je njihovo razumijevanje između odgovora dobar i vrlo dobar. Upravo su to i pokazale zaključne ocjene studenata te godine, što je za razliku od prošlih godina povećanje za jednu do dvije ocjene.

a

Grafikon 2 Ukupnost razumijevanja sadržaja

U ovom su istraživanju ispitivano je studentsko razumijevanje nekih od osnovnih dijelova sadržaja predmeta, kao i stavovi studenata o tome koliko su upoznati s određenim dijelom sadržaja. Studenti su popunjavali isti anketni upitnik na početku i završetku semestra, s obzirom da su između dva ispunjavanja ankete u nastavni proces bili uneseni dodatni načini prezentiranja gradiva te praćenja i ocjenjivanja. Usporedbom dobivenih rezultata vidljivo je kako se je studentsko razumijevanje sadržaja osnovnih operacija u tablici i analize podataka bitno povećalo, dok u području formula i funkcija ima povećanja ali u manjoj mjeri. U sljedećem semestru potrebno je dodatno razraditi i objasniti područje formula i funkcija. 
Posebno se htjelo vidjeti postoje li razlike između stavova studenata da ocjene svoje trenutno poznavanje i razumijevanje sadržaja koji su bili obuhvaćeni upitnikom. Rezultati su dobiveni Likertovom skalom od pet odgovora, koji su odražavali ocjene od 1 do 5. Pokazalo se da su razlike male u okviru srednjih ocjena 2, 3 i 4, dok je razlika pozitivnog smjera u ocjeni 1 i 5. Odnosno na kraju je manje onih koji smatraju da znaju za 1, kao i više onih koji smatraju da znaju za 5.

6. Zaključak

Većina evaluacijskih upitnika na čije primjere se može naići u literaturi nude kvantitativne pokazatelje poučavanja te kontekstualno prikazuju rezultate u svrhu internog ili eksternog audita. Ovim kratkim istraživanjem željelo se prikazati kako sam nastavnik može djelovati u sklopu svog predmeta, konkretno propitujući prilagođenost sadržaja i stavove studenata, te primjenjujući različite evaluacijske tehnike. S obzirom da svrha današnje nastave traži osposobljavanje kompetentnog pojedinca u mnogim područjima, a time i spremnog za cjeloživotno učenje, nužno je da pri strukturiranju, osmišljavanju i realiziranju nastavnog procesa iznalaze najbolji načini razvijanja kompetencija učenja. To je zahtjevan proces koji traži u mnogim poljima kompetentnog nastavnika koji nadilazi ulogu predavača. Time se naglasak stavlja na ulogu nastavnika kao akcijskog istraživača i kritičko-refleksivnog praktičara koji može motivirati studente i strukturirati nastavni proces, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri poticalo na stjecanje raznovrsnih kompetencija.[7]
Svakako ovdje treba naglasiti potrebu implementacije holističkog pristupa procesu (samo)vrednovanja znanja i vještina, ne samo kroz ocjene, već i kroz uvažavanje aktivnosti studenata od redovitih dolazaka, kroz pripremljenost za vježbe do rada na individualnim i grupnim zadacima, nastavnim i izvannastavnim projektima, itd.
Kontinuirana primjena akcijskih istraživanja na razini predmeta može se promatrati kao dio mikro razine plana prikupljanja podataka o zadovoljstvu studenata i kvaliteti nastave u sklopu priprema za interni ili eksterni audit visoko školskih ustanova. Fokus istraživanja u okviru predmeta treba usmjeriti prema poboljšanju kvalitete učenja kod studenata, kao i prema boljoj kvaliteti studentskog iskustva u nastavnom procesu. Uz to da bi studenti aktivno i sa motivacijom sudjelovali u takvim istraživanjima, potrebno je da su upoznati s rezultatima kao i s poduzetim promjenama u tijeku istog semestra.

Reference

[1]        Bennet, L.; Nair, C.S.; A recipe for effective participation rates for web-based surveys; Assessment & Evaluation in Higher Education; ISSN: 0260-2938; Vol.35, No.4, July 2010; pp; 357-365.
[2], [3] Harvey, L.; The nexus of feedback and improvment, Student Feedback: The cornerston to an effective quality assurance system in higher education; Editors: C.S. Nair, P. Mertova, Chandos; ISBN 978 1 843345732 Publishing, Oxford, UK, 2011, str.3-24.
[4]       Edstrom, K.; Doing course evaluation as if learning matters most; Higher Education Research & Development; ISSN 0729-4360 print/ISSN 1469-8366 online; Vol.27, No. 2, June 2008, str. 95-106.
[5]        Housnell, D.;Evaluating courses and teaching; A Handbook for Teaching and Learning in Higher Education; ISBN 10: 0–203–89141–4; Published 2009 by Routledge, UK, str.198-211.
[6]        Petz, B.;Osnovne statističke metode za nematematičare; ISBN: 9531910588; Naklada Slap, Zagreb, 2007.
[7]        Koludrović, M.;Mogućnosti razvijanja kompetencija učenja u suvremenoj nastavi; ISSN print/1334-7888 online; Vol.10,No.2, 2013, str.295-307.