POZVANO PREDAVANJE

Steps to be consider with a new trends in printing and publishing industry

Mario Barišić

Sažetek:

Pripljemljen je rad koji ima za cilj, na otvaranju znanstvenog skupa, znanstvenim metodama analize i sinteze dati presjek karakterizacije nakladničke i grafičke industriji. Analiziraju se trendovi u investicijski potencijal u području strojeva za područje grafičke pripreme, suvremenog industrijskog otiskivanja i knjigoveštva i grafičke dorade. Relacijski se povezuju s procjenama e-nakladništva i digitalne grafičke industrije. Rezultati se dovode u područje realne procjene kratkoročne projekcije stanja analogne i konvencionalne grafičke i nakladničke industrije. Doprinos se očituje u projekciji, prijedlogu i putokazu za planiranje investicijskog ciklusa, nakladničke proizvodnje i cjelokupnog izgleda ovih industrija u budućnosti.

Uvod

Dinamizacija tržišnih prilika u području nakladničke i grafičke industrije, kao u malo kojem drugom gospodarskom segmentu, opterećena je različitošću istraživačkih pogleda na ovaj industrijski segment. Činjenica da e-tiskarstvo i e-nakladništvo uvelike opterećuju projekciju budućih smjernica dovode do dva ekstremna shvaćanja. Jedan je prenaglašeno pesimističan i kreće se u smjeru koji predviđa potpuni nestanak današnjeg oblika konvencionalnih nakladničkih proizvoda (knjige, novine, magazini, proizvodi publikacijskog marketinga). Poziva se na određene segmente svjetskih istraživanja (najčešće krajnje subjektivne, iz e-industrije) te nam sugerira slijedeće zakonitosti:

  • krajnje je suspektno daljnje ulaganje u konvencionalnu grafičku industriju,
  • zadnji je čas za mijenjanje cjelokupne nakladničke organizacije prema području digitalnih medija jer brojimo zadnje godine postojanja konvencionalnih nakladničkih proizvoda
  • nužna je sveobuhvatna investicija u digitalnu tehnologiju i, s tim povezano, nove oblike zanimanja u nakladničkom i grafičkom svijetu.

Pritom se cjelokupna grafička tehnologija povezuje s digitalnim tiskarstvom te se projiciraju i prenaglašavaju prednosti digitalnih medija, pritom naglašavajući isključivo prednosti ovih tehnologija. Nedostaci se objašnjavaju kao neshvaćanje, nespremnost, konzervativizam, namjerno blokiranje.

Drugo shvaćanje je krajnje suprotno a i ono ima uporište u svjetskim istraživanjima te, kao i u prethodnom slučaju, često sasvim neselektivno plasira podatke koji cjelokupno tržišno okruženje u budućnosti vide bez većih promjena i znatnijih izmjena organizacijskog procesa. Pritom e-industriju shvaćaju kao nužne dodatke koji komplementarno nadopunjuju baznu industriju ali ju, kao takvu, znatnije ne mijenjaju.
Česti smo svjedoci, posebice u poslijednjih desetak godina, panel-diskusija, medijskih istupa, pokušaja pronalazaka relevantnih dokaza koji brane ove stavove.
Kako su oni sasvim nerealni, neselektivni i, zasigurno, nedovoljno promišljeni, motiv istraživanja je približiti ekstremna shvaćanja realnoj industriji i pritom pripomoći u području planiranja, organizacije i vođenju poslovnih procesa. Sasvim je sigurno da se budućnost ove industrije, kao i realni i dobro osmišljeni elementi istraživanja projekcijskih scenarija-nalaze između ovih ekstremnih shvaćanja.
Religijskim riječnikom rečeno, između vjerskog fanatizma i ekstremnog ateizma – rezultate je nužno tražiti u području između tolerantne religioznosti i agnosticizma.

Teoretska podloga istraživanja

Mislimo li istinski projicirati realnu sliku nakladničke i grafičke industrije, nužno je detaljno istražiti trendove, smjernice, tehnološka postignuća i karakteristike koje nužno dovode do projekcije zaključaka
Unutar grafičke industrije svjedoci smo velikog tehnološkog razvoja svakog segmenta industrije. To nužno dovodi do značajnog približavanja ovih industrija, s obzirom na izlazne karakteristike strojeva, kao i velike međusobne komplementarnosti.
Projiciraju se samo neka karakteristična područjaa koja ilustriraju komplementarnost i približavanje.

Područje ambalažerstva. Za područje ambalažerstva sasvim je jasno bilo prije dvadesetak godina na koji način se izvode tiskarske operacije. Kvalitetna fleksibilna ambalaža tiskana je u bakrotisku, izgledom manje zahtjevna i ambalaža vezana za spot boje u fleksotisku dok je kartonska ambalaža, s brojnim ograničenjima u izgledu, tiskana u ofsetnoj tiskarskoj tehnici te, naknadno, na dodatnim strojevima, oplemenjivana lakiranjem, efektima i brojnim dodatnim fazama. Danas zasigurno ne možemo očekivati ovako jasnu podjelu. Moramo, prije svega, odgovoriti na neka osnovna tehnološka pitanja:
Da li je danas moguće u fleksotisku izvesti znatno kvalitetnije otiskivanje nego prije dvadeset godina? Da li će nam bakrotisak, za ovo područje, biti nužna tiskarska tehnika ako predpostavimo daljnje usavršavanje fleksotiska? Iako se određeni krugovi neće složiti – zasigurno neće. Nadalje, danas je u ofsetu moguće izvesti cjelokupan kompleksan ambalažni proizvod u jednom prolazu – s nekoliko oblika lakiranja, spot bojama, perforacijom, ricanjem, utiskivanjem utora, izrezivanjem – pa sve do foliotiska u jedinstvenom prolazu i završnog obreza. Drugim riječima, za kartonažu više nije nužno ništa drugo osim dobro opremljenog i integriranog ofsetnog tiskarskog stroja.

Područje velikih naklada nakladničkih proizvoda. I u ovom području tehnološka razdioba procesa bila je sasvim jasna. Tiskovine manjih naklada (do 25.000) tiskane su u ofsetu iz arka, naklade do nekoliko stotina tisuća u heat tsetu, naklade preko ove naklade, posebice s većim brojem stranica, u bakrotisku. Današnje brojne automatizacijske rutine spustile su prag heat set isplativosti na naklade od svega nekoliko tisuća. Nadalje, današnje heat set rotacije moguće je naručiti i u izvedbi od 96 stranica u jednom prolazu. Da li nam je tada nužan bakrotisak? U redu, u milijunskim nakladama to je i dalje racionalnija tehnika. Međutim, tehnološka hibridna rješenja daju bakrotisku sve manje prostora. Nadalje, današnje dnevne novine ne tiskaju se samo u tehnici cold seta. Postoje brojni primjeri fleksotiskarskih novinskih rotacija, waterless instalacija u novije vrijeme, pokušaja ulaska na tržište digitalnih novinskih rotacija.

Digitalno tiskarstvo. Svjetska istraživanja istog razdoblja bila su krajnje optimistična u području implementacije digitalnog tiskarstva. Kretanja su projicirala prilične postotke u ukupnom udjelu tiskarstva. Danas smo svjedoci da se svega nekoliko posto ukupnog volumena svjetskih nakladničkih proizvoda tiska digitalno. Dva su osnovna razloga za to. Najprije- vezano za konvencionalno tiskarstvo-automatizacijski procesi, odnos ponude i potražnje, brojnost instalacija i velika konkurentnost-znatno su snizili cijenu tiskarskih konvencionalnih usluga. S druge strane, prema principima zatvorenog kruga-manjak narudžbi u digitalno tiskarstvo zadržao je vrlo malu proizvodnju tonera i tinti (na svega nekoliko lokacija u svijetu) te je stoga sustav obojenja i dalje izrazito skup i nekonkurentan.

E-nakladništvo. Da se povodimo za istraživanjima od prije dvadesetak godina, barem 50% današnjeg konvencionalnog nakladništva (knjige, novine) ne bi trebalo niti postojati u konvencionalnoj formi. Sva sila digitalnih medija, portala, tableta, gadgeta – nisu uspjeli unijeti dramatičnost, barem ne u skladu s istraživanjima.

Dakle, suočeni smo s tehnološkim karakteristikama koji mijenjaju industrijske tokove, s istraživanjima koja još nisu dosegnula brojke u e-svijetu, s dnevnim novinama koje i dalje postoje. Suočeni smo i s rastom nakladničke industrije u području knjiga – što se može smatrati i svjetskim fenomenom koji su samo najhrabriji istraživači pogodili te su naveli da će cjelokupna e-industrija dinamizirati cjelokupno nakladništvo u području hibridnosti.

Karakterizacija industrijskih trendova

Osvrnemo li se na ključne karakteristike razmišljanja i projekcija značajnih instituta, udruženja i organizacija koje se bave projekcijom budućnosti nakladničke i tiskarske tehnologije, prije desetak godina sukus prognoza za današnje razdoblje bio bi slijedeći:

  • novinski business past će globalno 30-40%
  • "hrabrije" prognoze kretale su se između 50% i totalnog izumiranja ove industrije
  • slijedi i drastičan pad tiskanja časopisa i magazina
  • ukupni budžet za oglašavanje u novim digitalnim medijima znatno će premašiti oglašavanje u postojećim medijima
  • 30% (u skromnijim prognozama 20-ak%) svih svjetskih knjiga bit će otisnuto tehnikom digitalnog tiska
  • e-portali dovest će do drastičnog pada naklada otisnutih knjiga
  • slijedi nam digitalna revolucija a konvencionalni grafički business postaje krajnje upitan

Daljnjom raščlambom prikazuje se realno današnje okruženje, suočit ćemo se sa slijedećim karakteristikama:

  • nalazimo se u recesijskom i postrecesijskom periodu, globalno i lokalno
  • postoji spoznaja o sasvim drugačijim trendovima, navikama, tehnologiji i medijskom okruženju
  • potrebno je redefinirati očekivanja u području konvencionalne i digitalne grafičke proizvodnje
  • potrebno je odgovoriti na brojna pitanja, nedoumice, prijetnje i realne komparativne prednosti iz e-svijeta
  • nužnost je razviti sasvim nove modele marketinške strategije u području oglašavanja, publiciteta, prodaje i unapređenja prodaje
  • slijedi nam kompleksan put prema odgovorima kako se ponašati i kako investirati
  • da li uopće investirati
  • jesu li se uistinu razvile dostatne spoznaje o hibridnim tehnologijama, multimedijalnom okruženju i drugačijem tehnološkom okruženju

uz dodatak:

  • očekuje se porast cijena repromaterijala i rezervnih dijelovi u području digitalnog tiska……za 8% za ovu kalendarsku godinu
  • …… porast cijena roto-papira 10-15%
  • …… porast cijena boje za konvencionalni tisak 10-ak %
  • …… porast cijene energenata 15-20%
  • industrijska cijena energenata povisila se u poslijednjih 15 godina nekoliko puta (neki dijelovi i 6 puta)
  • udio repromaterijala u formiranoj cijeni usluge 2005. godine iznosio je 50-ak% u cijeni prosječne tiskovine
  • današnji udio kreće se u području 80-85% za glavninu grafičkih proizvoda (ako izuzmemo personalizaciju, specijalna lakiranja, gigantografiju i ambalažu)

Navest će se samo dva primjera razmišljanja koja ilustriraju izrečene teze:
Gregor Waller, Vice President for Strategy & Innovation for Axel Springer's Welt Group:
        Digital reading, driven by smartphones
In 2000, only 2 % of respondents in a Financial Times survey said they could imagine reading only digital content in future;
That number rose to 37 % in 2010.
"We believe that by 2020, every German will own at least one mobile device, and 80 percent of these devices will be smartphones. This will change everything,".


Loss of print circulation and print reach.
Axel Springer expects to lose 5 % of circulation per year over the next five years, with a consequent loss of advertising revenue.
Tablet computers, particularly because the "substitution impact" of tablets on newspapers is much higher than it was with the web. "By 2020, the lead devices will be tablets and smartphones, and step-by-step they will surpass the number of televisions."

Eksperimentalna projekcija

Usporedimo li realan globalni GDP, uz projekciju istog za 2012. godinu, možemo posvjedočiti istoj tezi i slijedećom tablicom:

a
Sources: Blue Chip Economic Indicators, January 2011 - * IMF World Economic Outlook, October 2010

Pridodamo li tome prikaz iznosa oglašavanja – možemo se suočiti sa istim karakteristikama

a

Source:ZenithOptimedia – December 2009 - Includes:TV, Radio, Newspaper, Magazine, Internet, Outdoor, Cinema

Prema iskazanim brojkama, prilično je teško egzaktno predvidjeti stvarno stanje određene industrije. Dakako, moguće je predvidjeti trendove – oni su očito postali neosporni. Pogledamo li narednu tablicu, shvatit ćemo da se nalazimo u području realnog pada investiranja u konvencionalnu industrijsku tiskarsku opremu. Oprema za područje grafičke pripreme, kako je i prikazano, u potpunosti gubi poziciju značajne pozicioniranosti. Stoga i jesmo svjedoci trenutnih globalnih previranja u ovoj industriji, kao i poslovnih izazova u kojima su se našli proizvođaći rješenja za grafičku pripremu.

 

2008

2014

% Change
08-14

Sheetfed

5,690

4,109

-27.8

Coldset

1,413

968

-31.5

Heatset

1,593

961

-39.7

Gravure

1,026

650

-36.7

Flexo

2,449

1,837

-25.0

Screen

394

265

-32.7

Letterpress

678

280

-58.7

Electrophotography

1,360

1,711

25.8

Inkjet

1,869

4,100

119.3

Spares

2,680

2,705

0.9

Prepress

1,401

1,132

-19.2

 - Film imagesetters

105

28

-73.2

 - Platesetters

1,296

1,104

-14.8

Postpress

1,696

1,310

-22.8

Total

22,250

20,028

-10.0

Izvor: A study for members of PRIMIR and NPES, The Association for Suppliers of Printing, Publishing and Converting Technologies

Vidljivo je da se za 2014. godinu projicira izjednačavanje investicijskog ciklusa između ofsetne I inkjet (digitalne) tiskarske tehnologije – prvi puta u povjesti tiskarstva.

Projiciramo li navedene rezultate u područje realnih grafičkih i nakladničkih proizvoda, dobit ćemo zanimljive smjernice i kretanja
a

Izvor: A study for members of PRIMIR and NPES, The Association for Suppliers of Printing, Publishing and Converting Technologies

Ovome bismo dodali današnje stanje distribucije posla, kako navodi PIRA
a
Source: Pira International Ltd, 2009

Projekcija tehnologije i tržišta

Mogli bismo se složiti, analiziramo li trenutno stanje u nakladnički najzastupljenijoj, ofsetnoj tiskarskoj tehnologiji, osnovne karakteristike stanja izgledaju ovako:

  • sheetfed tehnologija prolazi kroz period prilične krize i brojnih izazova
  • investicije će se u narednom periodu smanjiti oko 27% dok će ukupni prihod, ovisno o područjima tiskanja, biti manji 10-15%
  • ova tehnologija je i dalje neprikosnovena po kvaliteti otiskivanja
  • uvedeni su brojni elementi automatizacije i robotike
  • startni makulaturni primjerci danas su mogući u iznosu od 50-ak araka
  • postoje brojne mogućnosti in-line dentitrometrijskih i spektrofotometrijskih korekcija otiska
  • razni elementi i mogućnosti spot lakiranja - hibridnog, uv, vd i kombiniranog lakiranja
  • nalazi se, na neki način, u procjepu između digitalnog tiska na bazi tonera (do par stotina komada) i hitseta, koji, u novim generacijama automatizacije, podržava naklade i od svega nekoliko tisuća.

Dodamo li prikazu stanje u području grafičke pripreme koja se na nakladništvo naslanja, vidimo shematski prikazane karakteristike stanja tržišnih kretanja u području pripreme tiskovne forme, i digitalnih tiskarskih rješenja.

a

Pridodamo li tome karakterizaciju očekivanja unutar ključnog nakladničkog proizvoda – knjige – možemo se složiti, prema izvorima istraživanja, da smo svjedoci slijedećih industrijskih trendova vezanih za knjigu:

  • očekuje se ukupni pad print-businessa u području knjiga od 9 % u naredne tri godine
  • očekuju se dodatni utjecaji e-nakladništva i digitalnog tiska
  • očekuje se porast broja naslova…..posebice u uže specijaliziranim područjima
  • postoji i jedan svjetski fenomen…….
  • ----od ukupnog broja svih otisnutih knjiga na svijetu…
  • …1/3 nikada ne stigne do krajnjeg kupca

Pritom je, Prema PIRI (Pira International Publishing Retail Values, 2/18/10) 
nužno imati na umu i slijedeće:

  • kao što se vidi, na tržište knjiga i prihod koji se pritom ostvaruje otpada18% ($ 38.48 milijardi) od ukupno $ 217 milijardi publication-market segmenta
  • primjerice, SAD sudjeluje s $ 10.7 milijardi u ukupnom svjetskom tržištu knjiga
  • najbrojnije je azijsko tržište, s Kinom i Indijom - sudjeluju sa 17,4 $ milijardi
  • tržište knjiga past će u području ukupnih prihoda za oko 9% u naredne tri godine.

To uistinu i nije tako strašan rezultat s obzirom na sve bombastične najave o izumiranju klasične knjige pojavom e-nakladništva, i-poda i ostalih elektoničkih čitača.
Kao dodatak, potrebno je imati na umu, ne samo kolika je vrijednost nakladničkog biznisa, već i kakva je struktura troškova unutar samog nakladništva:

l

A što je s digitalnim tiskarskim tehnologijama koji sudjeluju u samoj nakladničkoj industriji? Da li su, ili možda ipak nisu, dosadašnje projekcije predimenzionirale ulogu digitalnog tiskarstva u nakladništvu – bar u području udjela digitalnog tiskarstva u ukupnom otiskivanju.
Prema narednoj shemi (Source: INTERQUEST) vidljiv je priličan raskorak tih predviđanja tj. Činjenice da digitalno tiskarstvo sudjeluje sa svega nekoliko postotaka u ukupnosti otiskivanja nakladničkih proizvoda. Od toga je velika većina – oko 95% tiskana crno-bijelo.
Stoga bismo možda mogli predvidjeti i slijedeće buduće projekcije:

  • ne očekuje se značajan pad cijena u području ove tehnologije
  • iako već postoji na tržištu (Xeikon), očekuje se standardizacija B2 formata
  • za nadati se da će biti riješeni i ostali segmenti koje korisnici priželjkuju
    • bogatija paleta Pantone boja
    • bijela boja na svim instalacijama
    • kvalitetnije rješenje u području spot lakiranja i uv lakiranja
    • bolja on-line povezanost sa strojevima grafičke dorade
    • bolja doradna rješenja općenito
  • iako se neki neće složiti s konstatacijom, 25% porasta investicija u ovom dijelu businessa u narednih nekoliko godina….kao i sličan postotak rasta prihoda općenito………nisu senzacionalne brojke za budućnost…..posebice s obzirom na današnji prilično skroman udio u ukupnom tisku……kao i na znatno hrabrije i optimističnije prognoze.

Međutim, za razliku od digitalnog otiskivanja suhim tonerom, istraživanja u području ink-jet tehnologije prilično su optimistična te se vrlo hrabro najavljuju slijedećea predviđanja:

  • za razliku od digitalnog otiskivanja suhim tonerom, inkjet digitalno otiskivanje posjeduje sasvim drugačiji potencijal
  • osim rasta investicijskog potencijala u narednih par godina od 120-130%, i mnogi su drugi elementi na strani ove tehnologije
  • gotovo da ne postoji konferencija, sajam ili skup na kojoj se ova tehnologija ne detektira…. ne samo kao tehnologija budućnosti, nego i tehnologija koja bi mogla razviti potencijal koji može ugroziti i sami sheetfed
  • nužni su, dakako, novi tehnološki koraci i brojni noviteti i poboljšanja…..međutim, za nekoliko godina nije nemoguće očekivati potpunu kompetentnost u svim fiksnim i varijabilnim poslovima otiskivanja do naklada od 20-ak tisuća
  • za razliku od tiska tonerom, gdje nije moguće biti konkurentan iznad naklade od 500-1500 kom (cijena tonera) - u inkjet području očekuje se velika ekspanzija.

Za nadati se da su svi složni koja su naredna poboljšanja i elementi razvoja nužni da se to i ostvari:

  • inkjet strojevima nužna su slijedeća poboljšanja i unapređenja:
    • cijena inkjet glava
    • veća paleta boja
    • znatni napredak u porastu rezolucije
    • veća fleksibilnost pri izvedbi samih strojeva
    • kvalitetnija paleta repromaterijala a posebno papira
    • bolja povezanost s grafičkom doradom.
  • s obzirom na veličinu investicije (nekoliko ml. eura), za očekivati je da će se u budućnosti različiti poslovi obavljati na jedinstvenim strojevima
  • iako ovi strojevi danas dominiraju u tisku rola-rola, očekuje se sve veći broj instalacija inkjet strojeva iz arka

Zaključak - Swot analiza grafičke i nakladničke industrije

Umjesto zaključka, razmišljanja o stanju predmetne industrije, kao i projekciju razvoja, mogu se dati pomoću analize stanja i okruženja unutar same industrije – prema principima analize snaga, slabosti, mogućih šansi i prijetnji za samu industriju.

Snaga:

  • kvaliteta
  •  fleksibilnost
  •  poznata tehnologija
  •  veliki broj instalacija
  •  raznovrsnost
  •  veliki izbor različitih rješenja
  •  iskustvo

Slabosti:

  • visoka cijena investicija
  •  skupi energenti
  •  skupo zbrinjavanje i prilagodba
    ekološkoj regulativi
  •  sve kompleksnije obrazovanje
  •  industrija koja je klasificirana kao
    slabije profitna djelatnost

Mogućnosti:

  • CIP3, CIP4, JDF
  •  daljnja automatizacija i robotizacija
  •  hibridna grafička proizvodnja
  •  hibridno nakladništvo
  •  varijabilnost podataka kao nova
    vrijednost

Prijetnje:

  • web i Internet
  •  nestabilnost svjetskog tržišta
  •  kontrola cijena materijala
  •  mogući klasterski pristupi
  •  gašenje određenih tehnologija

Literatura

 [5] GAIN – Graphic Arts Intelligence Network: „The European Printing Industry Report“, 2009, Barcelona, Spain, str. 203
 [7] A study for members of PRIMIR and NPES, The Association for Suppliers of Printing, Publishing and Converting Technologies – Prezentirano u sklopu predavanja Commercial Printers Segment, Graphic User Assotiation Conference, Athens, 2011, str. 7
 [13] J. Aumiller.“ Global Trends and Success Factors in Web Offset Printing“, ERA Annual Meeting, Verona, 2007

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .