Integracija grafiČke proizvodnje komunikacijskim mreŽama upravljanja (petrijeva mreŽa)
Petar Miljković
Sažetak:
Osnovna se funkcija mrežnog povezivanja očituje u komunikaciji računalima primjenom linkova (poveznica) za povezivanje i čvorovima smještenim u piramidalnoj hijerarhiji odlučivanja te uspostavljanju i izmjenjivanju podataka o grafičkom proizvodu. Čvorovi komunikacije kao ulazno-izlazni lokalni resurs usmjeravaju naredbe prema individualnim aktivnostima i, prema zahtjevu, pohranjuju i naknadno analiziraju.
Petrijeve mreže prikazuju se kao grafički alat kojim se modeliraju (upravljaju) dinamički sustavi za realizaciju grafičke proizvodnje. Algoritmi za generiranje složenih procesa iz njihovih grafičkih modela transformiraju se u realne sljedove određenog sustava koji je podložan promjenama, ovisno o dinamici njihove distribucije. Sinkroniziranost sustava izmjene podataka određuje se značajkama modela i njihovom usklađenošću unutar statičko-dinamičke povezanosti. Vizualizacija cjelokupne izmjene podataka omogućena je modeliranjem i uporabom alata koji prezentiraju i analiziraju specifikacije mreže. Organizacijski JDF protokoli prezentirani su u sljedovima upravljanja, a temelje se na XML platformi.
Implementirani komunikacijski sustav u tiskari naglašava podjelu u upravljačkom (komandnom) sustavu s jedne strane i realiziranim grafičkim procesima s druge strane odlučivanja kroz sve faze reprodukcije (prepress-press-postpress) moderne tiskare.
Ključne riječi: Petrijeva mreža, JDF, radni tijek, integracija, XML.
UVOD
Procese grafičke proizvodnje moguće je prezentirati kao niz izvedbenih logičkih aktivnosti koje su u korelaciji s instaliranim resursima tiskara. Zahtjevnost tržišta i sve manja vremenska varijabla primorala je grafičku industriju na digitalizaciju, integraciju i sve veću automatizaciju njezinih procesa. Složenost realizacije određenih grafičkih proizvoda nameće sveobuhvatnu kontrolu poslovnih procesa i planiranje dinamike njihove realizacije u korelaciji s njezinim mogućnostima te upravljivost u dinamičkim izmjenama. Potencijalne aktivnosti i realizacijska planiranja u grafičkoj produkciji moguće je ostvariti Petrijevim mrežama kao alatom za njihovo modeliranje i naknadno analiziranje.
Komunikaciju JDF protokolom moguće je analizirati kroz njezine čvorove realizacije, iz čega se naknadnom analizom utvrđuju situacije cjelokupnoga komunikacijskog sustava, odnosno stupnja automatiziranosti izmjene podataka. Grafički proizvod u svojoj realizaciji zasigurno integrira minimalno dva procesa smještena u jedan izvedbeni zglob (ili više), stoga se pristupa analizama procesa s namjenom njezine digitalizacije i automatizacije.
Struktura Petrijeve mreže određuje se u načinu upravljanja realizacije proizvodnje, odnosno strukturom (ako se razdvoje sve pojedinačne faze grafičke produkcije unutar čvorova komunikacije) i dinamikom njezine planske realizacije u okviru instaliranih kapaciteta.
KOMPONENTE DIGITALNE IZMJENE INFORMACIJE MREŽNOG OKRUŽENJA
Konstrukcijski promatrana, grafička je industrija integrirana od različitih upravljačkih sustava komunikacje.Formulacija upravljanja, koncepcijski promatrano, integrira skup i više podskupova koji sadržavaju jednu ili više komponenata informacija zadanog proizvoda. Svaka definirana izvedbena formulacija grafičkog proizvoda implementira osnovne elemente, realizacijske hodograme, vremenske intervale i opise svake specifične radnje, pretežito u doradnom odjelu (postpress). Osnova koncepcijskog modela upravljanja ogleda se u realnom strukturiranju radnih faza s pripadajućim opisom svakoga individualnog radnog mjesta. Pri instaliranju arhitekture digitalnoga upravljačkog modela, stvorene su predispozicije za prednost takva sustava nad klasičnom mrežnom komunikacijom. Jamči se dvosmjerna komunikacija s naglaskom na elemente sustava te međusobna hijerarhijska upravljačka aktivnost. Osim komunikacije u proizvodnom smjeru, potrebno je osigurati i povezanost s upravljačkim menadžmentom. Početne aktivnosti u proces produkcije započinju i klasifikacijom, odnosno logičkim rasporedom informacija zadanoga grafičkog proizvoda u radne čvorove (zglobove). Hijerarhijska struktura čvorova implementira korelaciju unutar dva entiteta: čvor – element. Sastavnice ulaznih informacija prezentiraju se kao hijerarhijska ili koncepcijska struktura.
Izlazni resurs JDF čvora u pretežitim je situacijama ulazna komponenta sljedećeg čvora. Izmjena informacija među njima nije moguća dok sve informacije o zadanom grafičkom proizvodu nisu unijete i arhivirane na repozitoriju. Samo njihova logička definiranost jamči ispravan slijed aktivnosti i definiranost procesa. Grafički prikazani JDF čvorovi, koji su organizacijski pozicionirani bliže osnovnoj upravljačkoj liniji komunikacije, opisuju glavne (osnovne) radne aktivnosti, a manji čvorovi koji se granaju opisuju pojedinačne radne faze. Istom je logikom postavljena i upravljačka aktivnost (MIS) prema hijerarhiji upravljanja. Osim izmjena informacija o proizvodu i njegovim radnim fazama, čvorovi u sebi implementiraju upravljanje prema resursnim (skladišnim) linkovima. Bitno je napomenuti da sljedivost radnih čvorova ne određuje uvijek i kronologiju realizacije grafičkog proizvoda, odnosno neki logički slijed produkcije. Određene je faze rada moguće višestruko ponoviti (iste faze, ali različiti radni nalozi) radi tehnološke ili ekonomske isplativosti. Takve se situacije obično primjenjuju u odjelima dorade (postpress) gdje su izbjegnuta preklapanja u pred-pripremi složenih doradnih linija. Slijed takvih aktivnosti distribuira se zasebnim dokumentima u obliku MIS protokola. Svaki iskorak od planiranih hodograma ne smije ugroziti konačnu realizaciju grafičkog proizvoda bilo u kvalitativnom ili vremenskom odmaku.
Slika 1. Primjer hijerarhijske strukture radnih čvorova (Specification)
PROTOKOLI I NJIHOVA FUNKCIJA U DIGITALNOJ DISTRIBUCIJI
Za distribuciju (approved) pdf zapisa koje je odobrio naručitelj i njegova implementacija u mastere montažnih araka, potrebno je isplanirati njihov daljnji protokol. Izmjena podataka unutar dva radna čvora u organizacijskoj piramidi upravljanja grafičkom produkcijom realizira se u dizajnu procesa koji nesmetano i sinkronizirano distribuira zapise. Skup komunikacijskih protokola u distribuciji kao što je grafička, ako se promatraju složeniji proizvodi, sigurniji je ako je slojevit, odnosno ako se razdvoje prema hijerarhiji odlučivanja i upravljanja. Razdvajanjem komunikacijskih razina u različite slojeve proširuje se dotadašnja struktura koja ne ugrožava instalirani sustav. Anuliraju se mogući nedostatci u distribuciji naredbodavnih aktivnosti.
Skup informacija koje se prosljeđuju kao radni zadatci (nalozi) u obliku JDF protokola trebaju implementirati elemente koje distribucijska mreža prepoznaje i prosljeđuje u čvorove za koje ja predviđena. Svaki radni čvor u svojoj hijerarhijskoj mreži ima svoju adresu kojoj se distribuira podatak o grafičkom proizvodu, a ujedno se zapisuje i adresa pošiljatelja. Osim adrese, navedene su informacije o radnim zadatcima (tisak, dorada, isporuka, adrese). Naredna informacija prosljeđuje se grafičkom stroju za njegovu predpripremu i pripremu za reprodukciju. Zadnja se informacija odnosi na povratne informacije koje opisuju realizaciju (report lista), odnosno razloge neprovedbe radnih naloga.
Osim distribucije informacija, mrežni protokoli trebaju imati sposobnost upravljanja regulacijom pogrješkama koje su prisutne prilikom prijenosa podataka, kontroliranja same prohodnosti mreže i trebaju jamčiti prohodnost mreže kroz zamjenske (podmrežne) protokole. Instalaciju mreže potrebno je obaviti neovisno od tipa instaliranog računala (sustava) i postavljene upravljačke platforme. Jedan od osnovnih primjera prijenosa informacija sa skupom programskih rješenja i ostalim potrebitim informacijama je FTP. Osim navedenoga, prisutan je i TCP protokol koji je specifičan radi potrebite verifikacije svakoga zaprimljenog dokumenta kao preduvjeta za distribuciju sljedećega. Primopredaja pdf zapisa koju obavljaju naručitelj i tiskar u opisanim situacijama sigurna je od pucanja protokola ili oštećenja samoga faila te dupliciranja istoga. Provodi se potvrda prijma, a naručitelju se distribuira Report screen.
Prednost TCP protokola je u njegovoj mogućnosti cjepkanja velikih (teških) zapisa i pridruživanju redoslijeda svakom segmentu . Svaki čvor koji zaprimi takav dokument treba biti označen svojom ishodišnom i krajnjom adresom. Potrebna preciznost u označivanju dokumenata bitna je radi mogućnosti istovremene distribucije s raznih polaznih točaka (to se pogotovo odnosi na distribuciju časopisa većeg opsega iz različitih studija koji su uređivački neovisni).
MODELI MREŽNIH UPRAVLJANJA I NJIHOVA STRUKTURA
Uporaba Petrijevih mreža u distribuciji digitalnih JDF zapisa ogleda se u dinamičkom modeliranju same arhitekture komunikacijskih protokola. Integracija grafičkih odjela u vertikalnoj izmjeni CIP4 protokola jamči izradu dizajna logičke upravljivosti grafičkim procesima. Vertikalna komunikacija usmjerena prema menadžmentu upravljanja te integriranost sa sustavom baze podataka zaseban je dio komunikacije koji upravlja ključem dostupnosti prema hijerarhijskoj odgovornosti.
Definicija trenutačnih situacija i njezino implementiranje u realne proizvodne procese jedan je od zadataka instaliranih mreža i njezina je stohastička primjenjivost. Sustavi izmjena informacija od iznimne su važnosti u odjelima grafičke pripreme koja je FTP linkovima povezana s naručiteljem. Redoslijed pristiglih araka (stranica) uvijek je u dinamičkom slijedu te je potrebna prilagodba takvim situacijama. Osnovna struktura Petrijeve mreže integrira u sebi pojedinačne elemente u obliku skupa od četiri elementa.
Konačni skup mjesta P i konačni skup prijelaza T imaju svoja značenja koja se odnose na uvjete koje definira mreža te na smisao definiranja događaja prilikom distribucije podataka.
Slojevita hijerarhijska organizacija upravljanja i dinamička izmjena informacija implementira više razina komunikacija i distribucija. Veći broj procesorskih jedinica smještenih u čvorove komunikacije zaduženi su za njihovo provođenje i analizu. Konstrukcija mrežne integriranosti grafičke produkcije i procesa odlučivanja započinju ulaznim informacijama o naručenom proizvodu koje je proslijedio naručitelj. Mrežnom se komunikacijom apliciraju digitalni radni nalozi na temelju odobrenih pred-kalkulacijskih izračuna i analiza – izvjesne situacije nalažu modeliranje i simulaciju grafičke produkcije s predloženim realizacijskim hodogramom. Simulacije daju odgovore na realne situacije i predstavljanje proizvodnih ciljeva te osiguranje potrebitih resursa za njezinu realizaciju. Svaki predloženi i odobreni radni tijek iziskuje njegovu stvarnu realizaciju i osiguranje, uz nadzor kontrolnih mehanizama prema usvojenim standardima kvalitete svakoga tiskara. Pohranjivanje svih informacija o traženom grafičkom proizvodu s njegovim radnim tijekom vizualizira se radi optimizacije procesa i definiranja mogućeg stupnja automatizacije.
ZAKLJUČAK
Upravljanje grafičkom proizvodnjom u mrežnom okruženju tiskara stvaraju se predispozicije za daljinsko rukovođenje i stvaranje suvremene organizacijske strukture. Tehnički razvoj uvjetovan tržišnim zahtjevima integrira nove tehnologije, što jamči konkurentnost na tržištu. Digitalnom integracijom i automatiziranim radom u izmjeni digitalnih zapisa, realiziraju se umreženi hodogrami unutar diferentnih radnih odjela grafičke produkcije. Zadane varijable, koje trebaju biti realizirane, ogledaju se u elementima kao što su:
- simuliranje i modeliranje procesa realizacije i samoga proizvoda,
- poznate ulazne informacije opisane jezikom tiskara (JDF, XML) i implementirane u instalirane resurse,
- vremenska ograničenja realizacije uklopljena u standarde kvalitete i usvojene u grafičkim procesima,
- stalni progres u automatizaciji i standardizaciji grafičkih procesa,
- stalna edukacija djelatnika i prihvaćanje novih aplikacija u upravljanju tiskarom.
LITERATURA:
- Kipphan H.: Handbook of Print Media, Springer-Verlag, ISBN 3-540-673261, Berlin NewYork 2001, pp 923-936
- JDF Specification, Release 1.1, CIP4, 2000-2002
- Žiljak V., Miljković P., Koren A. ; Newspaper Production Process Integration in the JDF Environment, 15th. International Conference he Information and Intelligent Systems, FOI Varaždin, ISBN 953-6071-23-1
KRATICE:
FTP - File Transfer Protocol
JDF – Job Definition Format
TCP - Transmission Control Protocol