LASERSKO GRAVIRANJE RAČUNALNIH MODELA Zvonimir Sabati, Andrija Bernik, Mario Radovac SAŽETAK Lasersko graviranje stakla je proces pri kojem se koriste laserske zrake za graviranje, urezivanje ili označavanje objekta. Proces započinje 3d modeliranjem, koristeći samo poligone ili teksturu, da bi se specijaliziranim programskim alatima pretvorilo u „oblak točkica“ koje su laserskom stroju prepoznatljive i koje u cjelini tvore gravirani model, gravuru. Kod transparentnih materijala kao što je staklo laserska se zraka koncentrira i u fokusu, u unutrašnjosti stakla postiže temperature do 20.000°C. Većinom se koristi transparentno ili bezbojno kristalno staklo za graviranje. Postoji mnogo tehnika za lasersko graviranje: lasersko graviranje ili urezivanje, ablacija, žarenje, spaljivanje, pjenjenje, promjena boje i izbjeljivanje. Svaka tehnika zahtijeva drugačiji materijal, način obrade i pripremu materijala. ABSTRACT Laser engraving on glass is a process that uses laser beams for engraving, carving and marking objects. The process begins with 3d modeling, using only polygons or texture, where the specialized software tool creates a model representation as a "cloud of dots" witch are distinct to the laser machine and they represent the whole future engraved model. With transparent materials such as glass laser rays are concentrated and focused, the inside glass temperature reaches up to 20,000 ° C. Mostly it is used transparent or colorless crystal glass engraving. There are many techniques for laser engraving: laser engraving or carving, ablation, burning, stinging, foaming, discoloration and bleaching. Each technique requires different materials, methods of processing and preparation of materials. 1. UVOD Lasersko graviranje (Laser engraving) je proces korištenja lasera za urezivanje ili označavanje objekta. Računalo se koristi za pokretanje samog procesa. Stroj za graviranje je ovisan o računalu koji je povezan upravljačkim dijelom preko specijaliziranog programa. Program, nakon što učita željeni model, generira oblak točkica. Sve do trenutka graviranja, korisnik ima mogućnost manipulacije oblakom točkica po pitanju gustoće i njihove pozicije, čime se i mijenja oblik modela. Vrlo precizne i čiste gravure mogu se postići u relativno kratkom vremenu, koje ovisi o finalnom broju točkica u oblaku modela i brzini graviranja samog stroja. Laserom se može gravirati staklo, drvo, metal i sl. Za graviranje se koriste posebni laserski strojevi. Laserska obrada varira ovisno o stopi apsorpcije specifične laserske valne duljine materijala i odabrane tehnike. Cijeli proces i trošak energije ovisi o materijalu. Laserom ugravirani dizajn je otporan na vodu i dugotrajan. Ovisno o materijalu mogu se postići različiti efekti. Kod graviranja u transparentne materijale kao što je staklo laserska se zraka fokusira u unutrašnjosti materijala. Uspješni rezultati se postižu samo strogo fokusiranom zrakom, u suprotnom zraka je raspršena, a finalni proizvod ima mutnu strukturu. Temperatura koja se generira u fokusu kratkoročno doseže i do 20.000°C. Hlađenjem materijala ostaje neproziran sloj koji odbija svjetlosne zrake i pri tome predoči željeni oblik. Trodimenzionalni oblici se dobivaju pomicanjem laserskog fokusa po sve tri osi unutar transparentnog materijala. 2. LASERSKO GRAVIRANJE Lasersko graviranje je proces pri kojem se upravljano računalom, koriste laserske zrake za ugraviranje ili označavanje objekata u vrlo visokoj kvaliteti. Tehnika ne uključuje alate koji dodiruju površinu gravure i time je troše. Ovo se smatra kao prednost u odnosu na alternativne tehnologije graviranja gdje su se laserske glave morale redovito zamijenjivati. Utjecaj laserskog graviranja izraženiji je za posebno dizajnirane (laserable) materijale. To uključuje polimere i nove metalne legure. 2.1. Vektorsko graviranje U vektorskom graviranju laser slijedi linije i krivulje prema uzorku koji treba biti ugraviran. Poput olovke kod plotera prati linije segmenta prema opisu obrisa uzorka. Za starija rješenja, "popunjena" područja su bila problematična, budući da su cross-hatching uzorci i dot-fills ponekad pokazivale moiré efekte ili über-patterne uzrokovane nepreciznim izračunjavanjem razmaka između točaka. Rotacija fonta ili dinamičko skaliranje su često izvan dosega uređaja za renderiranje fonta. Uvođenjem Postscript jezika omogućena je veća fleksibilnost, te se sve može opisati vektorima pomoću Postscript-enabled softvera (mogu biti opisane krivulje, ispunjene s odgovarajućim uzorcima i laserksi urezani). 2.2. Rastersko graviranje Rastersko lasersko graviranje u pravilu prati raspored rasterskih elemenata, s tom razlikom što je rezolucija laserskog graviranja gotovo konstantna i tehnički limitirana na 500-800 dpi. Uzorak je optimiziran kontrolerom/računalom kako bi se područja sa svih strana uzorka koje nije potrebno gravirati ignorirala, a praćenje preko materijala se prema tome skratilo čime se dobiva veća efikasnost. Zakrivljenja i dijagonale u pravilu nisu precizne i oštre, ukoliko dužina i pozicija rasterskih linija varira i minimalno u odnosu na granično rastersko skeniranje, prema tome precizno pozicioniranje i ponavljanja skeniranja su najvažnija za dizajn uređaja. Prednost rasteriziranja je u jednostavnoj ispuni koju dobijemo. Danas se više koriste laseri s rasterskim graviranjem, time ostavljajući vektor za tradicionalan izgled ili za brzo markirajuće linije reza ili udubine gdje se reže ploča. 3. STROJEVI ZA LASERSKO GRAVIRANJE Stroj za lasersko graviranje se može podijeliti na tri glavna dijela: laser, kontroler i površina. Laser je kao olovka – emitirane zrake lasera omogućavaju kontroleru graviranje uzoraka na površinu. Kontroler (obično računalo) kontrolira smjer, intenzitet, brzinu kretanja i širenja laserskih zraka usmjerenih na površinu. Površina je usmjerena onamo gdje laser može djelovati. 3.1. LASER X-Y STOL Za preciznije i vizualno ukrasne gravure koristi se laserski stol. Laser stol ili X-Y stol koristi sofisticirano postavljanje opreme koja se koristi za vrlo precizno usmjeravanje laserske zrake. Laser je obično trajno fiksiran na strani stola i emitira svijetlost prema paru pokretnih zrcala tako da svaka točka na površini stola može biti pometena preko lasera. Na mjestu gravure laserske zrake su fokusirane kroz leću na površinu što omogućava iscrtavanje vrlo preciznih i zasićenih uzoraka. 4. MATERIJALI ZA GRAVIRANJE 4.1. Drvo Direktno "spaljivanje" slike na drvetu su neki od prvih načina korištenja graviranja laserom. Laser radi snagom manjom od 10W što naravno ovisi o materijalu koji se gravira: orah, mahagonija, hrast, javor ili sl. 4.2. Plastika Laser se koristi za graviranje na plastiku, akril, lijevane smole, dvoslojne graverske plastike, natpisne ploče i sl. Kako je laser izvor topline, tako i razni oblici i sastavi plastike reagiraju različito. Kod nekih plastika moguće je da rub rezane ili duboko gravirane plastike bude istopljen, tako da plastike treba drugačije tretirati i obrađivati. Od plastika i akrila se najčešće izrađuju plakete i nagrade te se one izvrsno graviraju i odaju profinjenost i "težinu" nagrade. 4.3. Metali Za graviranej metala koriste se laseri s kratkim valnim duljinama. Na taj način je riješen veći dio problema, ali još uvijek postoje materijali koje se ovim sustavom ne mogu gravirati već se kod njih pristupa načinom "markiranja". Na samu površinu nanosi se tekućina za markiranje, te ona pri prolaskom lasera na tom području ostavlja permamentni trag. 4.4. Obloženi metali Obloženi (obojani) metali su odlični za graviranje, te se samim graviranjem skida samo površinska boja. Ukoliko su metali obojani kontrastnom bojom, moguće je dobiti krasan rezultat. Najčešća primjena je za identifikacijske pločice, kućne brojeve, razne natpise i sl. 4.5. Kamen i staklo Laser svojim udaranjem o kamen stvara učinak čekića te razbija sitne dijelove kamena. Takvim načinom moguće je u kamenu izgravirati slova, sliku pa čak i fotografiju. 5. LASERSKI PROCESI Laserska obrada varira ovisno o apsorpcijskoj stopi specifičnih lasera valne duljine od strane ciljanog materijala i tehnika izabranih za primjenu. 5.1. Lasersko graviranje i lasersko rezanje Tijekom procesa laserskog graviranja, cilj je odstraniti isparavanje materijala od laserske zrake. Da bi se postigao taj rezultat, intenzitet laserske zrake (snopa) je postavljen tako da prelazi određeni prag vrijednosti. Ovaj prag intenziteta posebno je visok kod materijala koji su električki vodljivi, kao što su metali. Dobiva se membrana procesom utiskivanja pod utjecajem laserske zrake i toplinske vodljivosti od ciljanih materijala. 5.2. Ablacija TIjekom procesa ablacije, površinski sloj isparava. Veoma tanki površinski sloj kao što je boja i/ili eloksiranje su posebno prigodni za lasersko graviranje. Veliki kontrast može se postignuti s malom količinom laserske snage od kad ovi slojevi absorbiraju lasersku radijaciju. Kod lakirane plastike mogu se postignuti uklanjanje jednog sloja boje. 5.3. Žarenje Kontrastna oznaka može biti načinjena koristeći postupak žarenja na metalnim materijalima. Laserski snop zagrijava metal, stvarajući strukturne promjene na površini. Boja oznake određuje se maksimalnom temperaturom postignutom u metalu. Svojstva metala ovisi o parametrima odabranim na laseru. Postupak žarenja ima unikatnu karakteristiku po tome što proizvodi kontrastne oznake bez narušavanja završne obrade metala. 5.4. Spaljivanje Metalne gravure mogu sepostići spaljivanjem površinskih slojeva uz pomoć keramičkog praha (Totec MetalFix) u obliku spreja koji je odmah uklonjen nakon procesa laserskog graviranja. Koristeći ovu proceduru, metalne površine mogu biti ugravirane s visokom kontrastnim CO2 laserom. U ovom slučaju oksidacija se odvija na površini. 5.5. Pjenjenje Ponekad najbolja tehnika za obradu materijala je pjenjenje. Najčešće se koriste s određenim plastičnim materijalima. Pjenjenje je lako prepoznatljivo zato jer je površina zahvaćenog područja “uzdignuta”. Topljenje se pojavljuje kada se spoje laserske zrake s ciljanim materijalom na kojem izvršavamo proces. Tijekom procesa, plinski mjehurići formiraju oblik, stvarajući željeni rezultat. 5.6. Promjena boje i izbjeljivanje Ovaj efekt je moguć samo s plastikom i ovisi o valnoj duljini koju laser koristi. U većini slučajeva ovaj efekt je jedino moguć s Nd:YAG laserom (laser dvostruke frekvencije). Tijekom procesa laserska radijacija (zračenje) prodire plastiku i apsorbira boju pigmenta. Kao rezultat toga pigmenti su kemijski modificirani, što rezultira promjenom boje u materijalu. Budući da lasersko zračenje prodire kroz plastične površine, površinski sloj ostaje gotovo neoštećen.
Tablica 1. Tehnike laserskog graviranja 6. USPOREDNI PODACI LASERSKOG GRAVIRANJA
7. ZAKLJUČAK Lasersko graviranje u novije vrijeme preuzima posao tradicionalnih načina obrade materijala. Nešto što se ranije moglo napraviti pomoću nekih tiskarskih tehnika, danas se puno brže napravi korištenjem stroja za lasersko graviranje. LITERATURA [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Laser_engraving
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||