Informacijski aspekti Infraredesign® zaštite

Ivan Pogarčić, Maja gligora Marković, Ivana Žiljak Stanimirović 

Abstract

Infrared protection of product’s design represents an original solution not just for the original design or protection mark of a product, but it also provides a possibility of safer communication in general. Though this process may allude a certain conspiratorial effect, attention should be primarily given to the safety aspect, regardless to the cause and goal of application. Paper considers another aspect of infrared protection by placing the problem and process into domain of information science and data processing. Material manifestation of graphical solution of infrared-protected object possesses undoubtedly specific features when being observed as virtual or memory object. By measuring some scalable features of infrared-protected objects through their virtual projections and manifestations, authors try to imply how infrared protection necessarily owns code specificity and emphasizes a need for specific treatment of such objects when they are being used in communication.

Sažetak

Infracrvena zaštita dizajna proizvoda predstavlja originalno rješenje ne samo originalnog dizajna ili zaštitne marke proizvoda već pruža i mogućnost sigurnije komunikacije uopće. Premda se na takav način postiže određeni dojam konspirativnosti u prvom redu treba promatrati upravo aspekt sigurnosti bez obzira na povod i cilj primjene. Rad razmatra drugi aspekt infracrvene zaštite smještajući i problem i proces u domenu informatike i obrade informacija. Materijalna manifestacija grafičkog rješenja  infracrveno zaštićenog objekta posjeduje nesumnjivo specifična svojstva kad se promatra kao virtualni ili memorijski objekt. Mjereći neka, mjeriva, svojstva infracrveno zaštićenih objekata kroz njihove virtualne projekcije i manifestacije želi se ukazati na činjenicu da infracrvena zaštita nužno posjeduje kodnu specifičnost i ukazuje na potrebu specifičnog tretmana takvih objekata kad ih se koristi u komunikaciji.    

1. Uvod

Vjerojatno niti jedan pojam nema toliko definicija i toliko sinonima kao što ih ima informacija. Obično se pojam informacije veže za spoznaju i znanje koje se prenosi ili prima a vezano je uz određene činjenice  ili određene okolnosti. Međutim informaciju se ne može tretirati u potpunosti kao aksiomatski pojam, premda takva svojstva ima. Sa znanstvenog stanovišta u okvirima stroge definicije pojma informacija, nedostaje bliži rodni pojam, a okolnosti u kojima se definira informacija vrlo često pragmatički nameću više različitih specifičnosti i razlika.
Pojmovi kao što su podatak ili činjenica vrlo često se uzimaju kao sinonimi i dovode do zabuna i zbrke Jednako tako se pojmovi  informacija, znanje i mudrost često uzimaju kao sinonimi premda je nužno voditi računa o razlikama, finijim i preciznije definiranim svojstvima kojima se mogu izraziti njihove specifične razlike. Dok se informacije mogu promatrati u sirovom obliku kao čisti proizvod obrađenih podataka ostaje se na nivou koji ne zahtijeva preciznije određenje. Kada se pristupi organiziranju informacija i određenju strukture prikupljenih informacija može se govoriti o znanju. Znanje kao sustav ili tijelo je nužno vezano za određeno područje ljudske djelatnosti pa se time nužno informacijama dodaje humani aspekt. Na takav su način formirane znanosti kroz kategorizacije i klasifikacije određenog informacijskog fundusa. Pravilna i kvalitetna operacionalizacija znanja u konkretnim okvirima predstavlja ljudsku  mudrost ali se često promatra kao sinonim informaciji. 
Razvoj znanosti i tehnike rapidno povećava količinu informacija, bez obzira na područje u kojem se znanstvenik ili općenito korisnik nalazi i bez obzira na predmet  proučavanja i razmatranja.
Kad je informacija materijalizirana i smještena u/na nositelja nužno je voditi računa o svim okolnostima u kojima se ona može  iskoristiti i upotrijebiti. Među aktivnostima koje prate materijalizaciju i korištenje informacija zaštita zauzima visoko mjesto na ljestvici prioriteta. Tisak kao oblik materijalizacije informacija je djelatnost kroz koju je moguće primijeniti određene oblike zaštite. Zaštita informacija u oblicima tiskanim infraredesign tehnologijom zasigurno predstavlja visoko pouzdan način.
Predmet razmatranja u ovom radu je pokušaj sagledavanja informacijskih stanovišta u praktičnom području kreiranja nositelja informacija s posebnim osvrtom na materijalne, ili bolje, materijalizirane oblike informacija. Dakle, zaštita se podrazumijeva ali se druge mogućnosti promatraju kao izvjesne realnosti.

2. Infraredesign: svojstva, oblici i nositelji informacija

Postavljanje podataka u određeni kontekst pretvara iste u informacije. Koliko će neki podatak uistinu biti informacija ovisit će o više različitih okolnosti u kojima se čitav proces odvija. Operacionalizaciju, materijalizaciju ili jednostavno korištenje informacija određuje kontekst u kojem se taj proces odvija.
Svaka informacija nužno mora imati izvor, ali korištenje podataka i pretvaranje istih u informacije nužno zahtijeva i primatelja ili korisnika. U protivnom čitav proces nema smisla odnosno nema elementa koji procesu daje smisao. Na taj način se dolazi do komunikacije kao pojma i poruke kao oblika izmjene podataka ili informacija. Pojmovno je proces označen kao komunikacijski kanal na čijem se kraju nalaze izvor i primatelj. Kanal je u humanoj komunikaciji tipa vis-a-vis alterirajući a fizička dislociranost ta dva elementa  nužno zahtijeva oblikovanje podataka i informacija u oblik razumljiv i jednoj i drugo strani. Bez obzira na oblik komunikacije pouzdanost prijenosa informacija i zaštita cijelog procesa je nužna.
Komunikacija je također i povijesna kategorija jer se vremenom mijenjala oblikom i načinom određujući i način promjena  i iziskujući određena tehnička rješenja. Tako su govor i pismo povijesne kategorije nastale kao potreba artikulacije i određenja komunikacije. Za potrebe ovog rada je samo nužno napomenuti da oba kraja komunikacijskog kanala nužno moraju govoriti istim „jezikom“ ili u protivnom trebaju posrednike i prevoditelje. 
U skladu s navedenim informacije i podatci se u komunikacijskom kanalu mogu promatrati kao materija koja se razmjenjuje i kao takva treba biti pripremljena u obliku koji posjeduje određena svojstva. Obično se takav oblik naziva porukom.
Premda spominjanje komunikacija u današnje vrijeme skoro podrazumijevano asocira na informacijsku tehnologiju, računala i Internet ne mora nužno biti tako. Čak što više, ICT je samo jedan od oblika i mogućnosti komuniciranja. Pisani odnosno tiskani oblik je i preteča ali i suvremenik ICT i utječe na njezin razvoj. Naravno da je utjecaj obostran. Komuniciranje ICT u velikoj mjeri uklanja potrebu za tvrdim oblicima nositelja podataka i informacija. Međutim potreba za tiskanim oblicima je nužna u svim situacijama u kojima se komunikacija mora popratiti nekim materijalnim oblikom.
Premda je predmet rasprave tiskana informacija i infraredesign kao oblik zaštite takve informacije za početak je nužno odrediti najvažnija svojstva informacije zbog određenja potrebe zaštite kao dodatnog svojstva i informacije i komunikacije  kao procesa u kojem se te informacije konzumiraju.
Ovisno o kontekstu u kojem se razmatraju informacije i komunikacije u literaturi se može naći grublji ili finiji raster svojstava informacija. U okvirima nastave na Johnstone High School [1] informaciju se karakterizira sa 9 svojstava u svjetlu materije čija uporaba stvara vrijednost. Ta su svojstva:

  • Dostupnost – se očituje u lakom pristupu informaciji i jednostavnom rukovanju istom,

  • Točnost – stupanj točnosti ovisi o okolnostima i može varirati,

  • Pouzdanost i objektivnost – svojstva vrlo usko vezana za istinitost informacije,

  • Relevantnost i prikladnost -  relevantnost je određena svrhom informacije, također i prikladnost. Oba svojstva su zahtijevana i određena od strane korisnika,

  • Konciznost/nivo detaljnosti – oblik i način koji je jednostavan i podesan za brzu uporabu,

  • Način prezentacije – zahtijevani oblik podesan za korisnika,

  • Pravovremenost -  informacije moraju biti pravovremene i svrhovite. Važnost informacije je određena pravovremenošću,

  • Vrijednost informacije – važnost informacije ima svojstvo relativnosti ali određuje vrijednost informacije,

  • Cijena informacije – način pribavljanja informacije određuje cijenu informacije.

Premda ovo nije zatvoren skup svojstava neka druga svojstva mogu biti dodana i biti važna u okolnostima koja to budu zahtijevala.
Cijena i vrijednost su svojstva informacije koja se vrlo često poistovjećuju što je krivo. Informacija posjeduje apsolutnu i relativnu vrijednost. Relativnu vrijednost određuje korisnik u okolnostima u kojima koristi informaciju. Zapravo je relativna vrijednost informacije određena nivoom konzumiranosti informacije. Cijena informacije je ekonomska kategorija. Međutim određivanje cijene informacije kao nematerijalne kategorije često predstavlja problem. Svaka ekonomska kategorija obično zahtijeva mogućnost iskazivanja u novčanom ekvivalentu što u slučaju cijene informacije predstavlja problem.
Međutim postavlja se pitanje: Cijena informacije je novčani ekvivalent kojeg svojstva informacije?
Problem bi bio jednostavan da se može vrednovati na spomenuti način količina informacije. Tada bi jednostavnim određenjem cijene 1 bita informacije  bilo moguće odrediti i cijenu informacije za bilo koji trenutak. Dodatni problem predstavlja često poistovjećivanje količine informacije sa sadržajem informacije. U nastavku će razmatranje biti fokusirano upravo na količinu informacije i mogućnost određivanja količine kao osnovnog pokazatelja informacije.
Makar količina informacije nije relevantan pokazatelj vrijednosti i pouzdan način određenja cijene informacije upravo je  kao jedan mjerivi parametar povod razmatranju informacijskih svojstava tiskovina zaštićenih  infraredesign tehnologijom.

3.  Infraredesign u svjetlu semiotike

Dvije su činjenice kod infraredesign tehnikom zaštićenih proizvoda čine važnim i međusobno su uvjetovane. To su

  • Višeslojnost (dvoslojnost) kao realizacija zaštite

  • Nužno materijalni oblik proizvoda

Pojam proizvod je ovdje iskorišten u općem smislu, a za potrebe razmatranja predstavlja oblik u kojem je spremljena informacija ili informacije. Pod materijalnim oblikom se podrazumijeva fizička realizacija odnosno materijalizacija  informacije. Materijalizacija informacije zahtjeva alat kojeg moraju poznavati korisnici bez obzira na njihovu poziciju u komunikaciji. Ako se informacija oblikuje tekstualno jasno je da će biti primijenjen određeni niz simbola, a oblikovanje biti izvedeno pod određenim pravilima uređivanja tih simbola.
Stoga je u cjelokupnom ili holističkom pristupu informaciji ili nositeljima informacija promatranje semiotičkih svojstava bitno.  Semiotika obuhvaća podjednako semantička, sintaktička i pragmatička svojstva informacija. Razmatranje unutar ovog rada je potrebno vezati za sva tri spomenuta područja.
U tom razmatranju je nužno odvojiti oblik ili formu od sadržaja.
Autori [3] temeljito razmatraju upravljanjem informacijama u infracrvenom dijelu spektra ograničavajući pojam informacije na boje u procesu tiskanja i izrade tiskovina. Rad sadrži i matematičke modele kojima se objašnjavaju konkretni procesi u primjeni boja vidljivih u infracrvenom dijelu spektra. Povijesni aspekt je bolje naglašen u [4] kroz prikaze grafike i tiska infraredesign tehnologijom odnosno ispisa dviju slika od kojih je jedna vidljiva pod IR (infracrvenim svjetlom) a druga pri dnevnom svjetlu. Ti aspekti se u ovom razmatranju neće uzimati u obzir ali će se podrazumijevati.
Za detaljnije informiranje o teorijskim osnovama infrared sustava može se pogledati u [5].

4.  Neka svojstva informacija u slučaju infraredesign 

Premda je infraredesign tehnika  prvenstveno steganografski postupak u daljnjem tekstu će se podrazumijevati šira mogućnost primjene uključujući i steganografiju.
Infraredesign tehnikom je dakle moguće pripremiti za tisak objekt sastavljen od dvije slike odnosno dva teksta ili općenito dva objekta A i B, pri čemu je objekt A vidljiv pri dnevnom svjetlu, a objekt B pod infracrvenim svjetlom. Neka je takav objekt A+B realiziran i dostupan.
U tom se slučaju može postaviti više pitanja. Neka, važnija od njih su:

  • U kakvom su odnosu objekt A i objekt B,
  • Ako je količina informacija koju nosi objekt A – Qi(A), a količina informacija koju nosi objekt B – Qi(B) kolika je ukupna informacija , odnosno vrijedi li odnos  Qi(A)+ Qi(B) ≤ Qi(A+B) pri čemu se po A+B podrazumijeva infraredesign otisak,
  • Da li je u slučaju bilo kakve transformacije koja ne podrazumijeva infraredesign količina informacije koju nosi objekt vidljiv pod infracrvenim svjetlom izgubljena
  • Što je sve korisniku nužno znati ili imati u slučaju da raspolaže s objektom tipa A+B.

Neka su dakle A i B dva objekta pripremljena za tisak. Objekti mogu biti na određeni način zavisni ili nezavisni. Ako se na bilo koji način informacije koje nose objekti mogu dovesti u vezu kao što je suplementarnost ili komplementarnost onda su oni međusobno zavisni i čine jednu cjelinu. Ako objekt B ima isključivo zaštitnu ulogu  tada objekti nisu međusobno zavisni odnosno objekt A može biti zaštićen bilo kojim objektom oblika B. Ovdje se ne postavlja pitanje razloga povezanosti objekata nego se razmatra mogućnost vezivanja objekata u bilo kojem smislu koji se čini korisnim za uporabu.  Ako se objekti mogu povezati u semantičkom smislu. Tada to otvara i neke druge mogućnosti koje će biti razmatrane kasnije.

Slike 1.i 2. prikazuju  umjetnička djela akademske slikarice Nade Žiljak. Slike su u naravi dvostruke od koji je jedna slika rađena bojama vidljivim pod infracrvenim svjetlom.  Autorica u svom umjetničkom izričaju može vezati sadržaje ovih dviju slika tako da slike mogu ali i ne moraju činiti cjelinu. U fizičkom smislu slike jesu cjelina jer su slikane na istom mediju, ali u semantičkom smislu su zasebne cjeline i zaseban umjetnički izričaj autorice, pa se kao takve mogu i promatrati.

a
Slika 1. Slike vidljive pod infracrvenim svjetlom

 

a
Slika 2. Slike vidljive pod dnevnim svjetlom (slike na istim nositeljima kao i slike na slici 1.)

Nadalje, neka je ukupna informacija Qi(A+B)  realiziranog objekta od važnosti za korisnika. Kako se infraredesign prvenstveno smatra steganografskom tehnikom bilo kakva transformacija objekta A+B koja ne podrazumijeva infraredesign znači i djelomični gubitak informacije koju će nositi objekt vidljiv pod infracrvenim svjetlom.  Ako su objekti vezani korisniku će biti u tom slučaju uskraćena informacija koju nosi objekt B. Ako veza postoji da li će se iz preostalog dijela moći odrediti koje informacije nedostaju i izvršiti bilo kakav oblik rekonstrukcije. Ako objekti nisu bili vezani na spomenuti način tada  je objekt  A izvršio svoju zaštitnu ulogu. Međutim, ove činjenice postaju bitne kod virtualizacije objekata i njihovog prijenosa u digitalne oblike.

Iz primjera je vidljivo da je moguć separirani prikaz, pa samim time i pohranjivanje obaju objekata ali je potrebna i specijalizirana oprema. To nameće dodatno pitanje: Može li korisnik prepoznati da posjeduje objekt A+B ako ne posjeduje ili informaciju o tome ili spomenutu opremu. Infracrvenih kamera već ima dovoljno u okruženju i moguće ih je nabaviti tako da je važnije posjedovati informaciju o tome da je objekt kojim korisnik raspolaže objekt tipa A+B odnosno da je rađen po infraredesign pravilima.
Oprema kojom je moguć pregled spomenutog tipa objekata  je prikazana na slici 3. Osvijetljene infracrvenim zrakama umjetničke slike daju na zaslonu uređaja odraz koji je osjetljiv na infracrvene zrake pa se vidi objekt B odnosno slika koja je rađena bojama osjetljivim na infracrvene zrake. Međutim, iako su u naravi obje slike rađene bojama slika objekt tipa B na ovaj način gubi informaciju o vrsti boje jer je prikazana u sivim tonovima i kao takva je moguća u virtualnim oblicima. Ako boja ima nekakvo semantičko svojstvo onda će to svojstvo biti izgubljeno. Naravno da je to nije važno ako je uloga slike objekta tipa B isključivo zaštita objekta tipa A.

Samo radi napomene o postojanju uređaja i software za infrared detekciju, koju na primjer rabi Microsoft upućujemo čitatelja na adresu [4]. Kakva je korespondencija između tih i uređaja prikazanog na slici 3. Prelazi okvire ovog promišljanja pa se ostavlja na volju čitatelju izvođenje zaključaka u tom smjeru.
Ako se promatra količina informacija koju nose slike 1. i 2.  Priređene u jednom od formata prilagođenih za računalnu uporabi ( u ovom slučaju jpeg Image format) primjetna je razlika i veličini datoteka. Slika 1. je velika  1,1 Mb dok je slika 2. velika 1,4 Mb. Očito je da se ovaj parametar ne može koristiti značajnije  ali se može registrirati kao dodatno svojstvo u opisu objekata. Utoliko više što su za potrebe ovog rada promatrani i elektronski oblici tipa *.bmp, *.tif i *.gif. Rezultati mjerenja pokazuju slične razlike.

a

Slika 3. Uređaj za očitanje objekata dizajniranih prema infraredesign pravilima

Ako se infraredesign koristi isključivo kao element steganografije  onda je informacija o načinu pripreme objekta tipa A+B važna samo za onu stranu komunikacijskog kanala na kojoj su korisnici koji tu zaštitu trebaju. Korisnik kojemu se takvi objekti prepuštaju nije nužno upoznat s činjenicama koje govore o obliku i vrsti zaštite. Zaštita je u prvom redu potrebna da bi se otklonile materijalne, ali i nematerijalne posljedice bilo kakve zlouporabe objekta koji se štiti. Zbog toga podatci o obliku i načinu zaštite nisu potrebne konzumentu objekta A+B pojedinačno ili kao dijela drugog objekta ili proizvoda.

Kako je ipak u pozadini razloga za zaštitom ovakvog tipa prvenstveno zaštita ekonomskih resursa korisnika informiranje druge strane nije nužno ukoliko ne može izazvati štete na toj strani. Zaštita ovakvog tipa je posebno važna na svim mjestima gdje može doći do krivotvorenja u području originalnih proizvoda.

5. infraredesign:  ekonomski povodi i pragmatički aspekt

Međutim, primjena Infraredesign pravila u tiskarstvu kao oblika zaštite proizvoda ne bio smjela biti pravilo. Ako se promatra semantička vrijednost zaštite, koncipiranje spomenutih objekta A i B, njihovo značenje i povezanost  mogu poprimiti  različite oblike. Na taj se način može originalni objekt – objekt koji se štiti, bez obzira na vrstu, prilikom tiska opremiti objektom – objekt koji štiti, a koji će sadržavati  sve metapodatke o štićeniku  koji se mogu učiniti nužnima. Time se može postići i ekonomska ušteda u konačnoj izradi cjelokupnog objekta. Pri tome područje u kojem će se primijeniti ovakva tehnologija, kako se čini, nije značajnije ograničeno niti bilo čime izuzeto. Ekonomska strana i pragmatička strana ovakvih postupaka međusobno se upotpunjuju.

Informacije su u bilo kojem procesu osnova za formiranje mišljenja, pripremanje i donošenje odluka. Sva, na početku, navedena svojstva određuju ukupnu vrijednost informacije i kvalitetu odluke. Zaštita informacija i po obliku i po sadržaju jest osnovni problem i najvažniji zadatak svakog sustava.

Ako su informacije prikupljane i spremane u oblike u kojima se može primijeniti ovakav oblik zaštite onda je on poželjan. Pogotovu zbog toga što se pokazuje kao izuzetno djelotvoran. Ako pri tome izaziva i ekonomske efekte u vidu uštede onda su ti efekti pragmatički povod primjeni istog.

6. Zaključak

Susret sa objektima pripremljenim prema infraredesign pravilima i opremom koja može prezentirati , barem osnovne, prednosti takvog dizajna obično ostavlja dojam tajnovitosti, konspiracije u prvom mahu. Impresioniranost i oduševljenje su popratne emocionalne manifestacije u takvim okolnostima – okolnostima prvog susreta. Svaki je takav osjećaj upotpunjen činjenicom da se na takav način postiže zaštita i sprječava bilo kakva zlouporaba, pogotovu kad se zaštita primjeni u području vrijednosnica i osobnih dokumenata. Pragmatička strana uporabe jest zaštita vitalnih i ekonomskih interesa korisnika, bez obzira tko je korisnik. U takvim okolnostima sve dok postoji potreba za izradom dokumenata ili općenito uzevši, objekata ovakvog tipa, ovakav način izrade će biti bez premca. Zato se ovakva djelatnost čini  visoko profitabilnom. Međutim, kao i sve djelatnosti i ova podliježe zakonima poslovanja i ekonomskim pravilima. Drugim riječima, premda može u prvi mah biti izuzetno profitabilna ali kao i sve druge djelatnosti može dosegnuti vrhunac nakon kojeg dolazi do zasićenja.
U eri računala, interneta, virtualnog svijeta  tiskarstvo kao djelatnost mora odrediti svoju poziciju. Ta mu pozicija mora biti primjerena. Bez obzira na mogućnosti koje određuju i usmjeravaju prema virtualnom „tvrdi“ – tiskani oblici mogu zadržati svoju poziciju. U vrijeme kad Internet i slične organizacije tresu zlouporabe, provale i prijevare okretanje zaštićenim oblicima „tvrdih“ nosilaca informacija je logično i razumljivo. Ako se pri tome u tiskarstvu uz ovakve načine pripreme uzmu u obzir svi načini koji obećavaju pozitivne ekonomske učinke jasno je da je uspjeh zagarantiran.
Veliki se uspjeh s ovakvom tehnologijom može postići svagdje gdje je osim zaštite, koja je primarna u svakom slučaju, moguće primijeniti infraredesign pravila u pripremi materijala, podataka i informacija na način koji će osigurati korisniku puno više u/od informiranosti uz kvalitetnu zaštitu materijala.

Literatura

[1] http://www.jhigh.co.uk/Intermediate2/Using%20Information/12_charact_of_info.html
[2]http://msdn.microsoft.com/enus/library/windows/hardware/ff539583%28v=vs.85%29.aspx
[3] Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Žiljak, Jana. Ž. Vujić, Upravljanje informacijama u infracrvenom dijelu spektra, Informatologia, 42, 2009., 1, 1-9
[4] Ivana Žiljak, Klaudio Pap, Jana Žiljak Vujić,  The print of the double picture and INFRAREDESIGN in the space of the security graphics,  36th International Research Conference,  Advances in Printing and Media Technology, Stockholm, Sweden, 4.10
[5] Max J. Riedl: Optical Design Fundamentals for Infrared Systems, Second Edition (SPIE Tutorial Texts in Optical Engineering Vol. TT48, SPIE Publications, 2001, ISBN-13: 978-0819440518

 

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .