Elektronsko izdavaštvo

Dean Žvorc, Petar Miljković

ABSTRACT

In this paper we provide a brief overview of the current state of development of electronic books in the world market, the possibilities of their further development with an emphasis on the market in Croatia, where electronic publishing is still in its infancy, and their possible impact on the printing industry in general, especially in prepress, but also in press. Here are short review of the new layout philosophy, but also new rules for word processing which should be followed in an electronic publishing environment, regardless of the medium for which the text is prepared.
Key words: PDF, interactivitiy, ePUB, flash, internet

SAŽETAK

U ovom radu dajemo kratak pregled trenutnog stanja u razvoju elektronskih knjiga na svjetskom tržištu, mogućnosti njihovog daljeg razvoja s naglaskom na tržište u hrvatskoj gdje je elektronsko izdavaštvo još u povojima, ali i njihov mogući utjecaj na grafičku industriju općenito, pogotovo na pripremu za tisak ali i tisak. Donosimo i pregled nove filozofije prijeloma teksta, ali i nova pravila kod unosa i obrade teksta kojih se treba pridržavati u okruženju elektronskog izdavaštva neovisno o mediju za koji je tekst pripremljen.
Ključne riječi: PDF, interaktivnost, ePUB, flash, internet

1 UVOD

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, tvrtka Adobe razvila je novi standard u zapisu dokumenata, prvenstveno zamišljen za razmjenu podataka između, tada, prilično različitih platformi. Adobe Acrobat bio je jedini uspješan proizvod tog tipa.
Danas, gotovo dvadeset godina kasnije, PDF je postao standard u grafičkoj industriji, potpuno istisnuvši PostScript. Do nedavno, jedini i vodeči PDL (Page Description Language). Na tržištu više nema klasičnih PostScript RIPova, već se danas iz PDFa direktno prevodi u 1-bit tiff, koji se osvjetljava na film ili ploču. Svi koriste kao osnovu Adobeov Print Engine.
Prednosti PDFa u odnosu na PostScript su njegova kompaktnost, za istu stranicu, PDF je i do deset puta manji od PostScript zapisa, lako se može pregledati na bilo kojoj platformi te se neki potencijalni problemi mogu lako otkriti u ranoj fazi. Svaki dokument se lako može i korigirati prije slanja u dalju fazu, pomoću poluautomatskih ili automatskih sustava No ukoliko se obrati pozornost na neka osnovna pravila, problemi se lako mogu izbjeći.
Do danas je objavljeno deset verzija Adobe Acrobata (koji se kod nas popularno zove samo Adobe, iako je taj naziv sasvim pogrešan, Adobe je naziv tvrtke koja ima još i drugih proizvoda) i definirano je 7 specifikacija PDF dokumenta. Verzija 1.7 definirana je u ISO 32000 standardu. Iako se danas spominje i specifikacija 1.8, Adobe još nije objavio novu specifikaciju. No, grafička priprema je "zaostala" na specifikaciji PDFa verzija 1.3 koja u potpunosti zadovoljava sve potrebe tiska, a i svi RIPovi danas ispravno procesiraju upravo tu verziju. Nadalje, razvojem aplikacija za kreiranje PDFa postalo je i suvišno korištenje PostScripta u procesu. Do verzije Adobe Creative Suita 3, uobićajeni proces izrade PDFa bio je: ispis u PS dokument i njegovo konvertiranje u PDF preko Acrobat Distillera. Od CS verzije 3, export dokumenta izravno iz aplikacije za prijelom, daje potpuno identićne rezultate. Danas se Distiller koristi samo u posebnim situacijama i to najčešće ako nešto nije u redu. Naravno, PDF treba biti napravljen sa posebno podešenim opcijama, ovisno o njegovoj namjeni. Pri exportu, kao i kod distillanja PDFa koristimo iste postavke. Joboption dokument definira načina na koji će se kreirati novi PDF dokument te koja će svojstva imati. Osnovno je, koje rezolucije će biti fotografije i kako će se fontovi sačuvati u dokumentu. Koji prostor boja će biti unutar PDFa i koji će interaktvini elementi biti zadržani iz osnovnog dokumenta iz kojeg kreiramo PDF. Osnovna podjela je isključivo prema rezoluciji fotografija u dokumentu, ali današnji RIPovi na digitalnim tiskarskim strojevima i printerima uglavnom ispravno obrađuju neke dijelove grafike u dokumentu koje RIPovi za tisak nisu u stanju. Konkretno, radi se o transparenstnim objektima u dokumentu, npr. sjena kreirana opcijom "drop shadow" u InDesignu je u stvari transparentni objekt. Transaprentni objekt se lako prikazuje na monitoru, dok ga je nemoguće otisnuti već ga treba obraditi (flatati) kako bi se zadržao izvorni efekt ali bez transparencije. Ta konverzija ćesto zna dati pogrešne rezultate te može stvarati prilične probleme u pripremi za tisak.
I dalje imamo tri osnovne podjele primjene PDFa. Za klasični tisak, digitalni tisak i internet. PDF za internet dobio je nedavno i podverziju - ePUB.

2 PDF i dalje od pripreme za tisak

2.1 Interaktivni PDF

Za razliku od PDFa pripremljenog za tisak, PDF za internet može sadržavati još neke elemente koji su u tisku neupotrebljivi. PDF za internet može biti interaktivan, mogu mu se dodati hiperlinkovi, kako na pojedine stranice ili dijelove tog istog PDFa, tako i na stranice u drugim PDFovima, ali i na ostale internet stranice. Moguće mu je dodati i filmove, animacije, zvuk. Takav PDF može se objaviti na internetu, snimiti na CD, ali i poslužiti kao osnova za dalje.
Interaktivni elementi PDFa mogu se dodati u isti naknadno, doradom PDFa pripremljenog za tisak, mogu se također generirati i u samom prijelomu, ali i prilikom pisanja teksta. Uz odgovarajuće podešenje, PDF eksportiran iz InDesigna zadržava sve interaktivne elemente iz prijeloma. Čime se isključuje "dorada" dokumenta, koja je prilično mukotrpna i zahtjeva dosta vremena i preciznosti.

2.2 Nova filozofija prijeloma

Ugrađivanje interaktivnih elemenata u prijelom zahtjeva novu filozofiju pripreme teksta. Bez obzira za koju namjenu pišemo tekst, isti mora biti ispravno "tagiran" odnosno označen. Svaki paragraf mora biti oznaćen odgovarajućim stilom (tip pisma, veličina, prored, boja), na taj naćin definiramo unaprijed kako će taj tekst izgledati u konačnici, bez obzira na medij prikazivnja, neovisno dali se radio o knjizi, časopisu ili internet stranici. Tagiranje je postalo vrlo važan dio pripreme teksta i ukoliko ga ne napravi sam autor prilikom pisanja teksta, netko ga u procesu mora napraviti. Preko stilova generira se i interaktivni sadržaj publikacije, ali i svi interaktivni elementi. Brzo, jednostavno i precizno.
Pored tagiranja teksta stilovima, nova filozofija traži i postavljanje interaktivnih oznaka (markera) unutar teksta, koji će kasnije poslužiti za automatsko kreiranje indeksa, odnosno kazala pojmova, ali omogućiti čitatelju da jednostavno dobije više informacija o temi o kojoj pišemo.

2.3 ePUB

ePUB traži sasvim drugačiji tip prijeloma nego što smo dosad navikli. Stranica više nije osnovni element, već to postaje ekran. Korisnik, na svom čitaću eKnjiga može definirati veličinu i vrstu pisma kojim želi čitati našu knjigu, time se cijela knjiga "preslaguje" ovisno o njegovim postavkama. Pomoću tagova, softwer će to odraditi besprijekorno. Omjeri veličina pisma unutar prijeloma će ostati isti, bez obziran na odabranu vrstu i veličinu pisma za čitanje. Naravno, ako tagovi nisu postavljeni ispravno, dolazi do grešaka. Tu se sada razvija novi pogled na master stranice u prijelomu. «Klasična» master stranica, koja sadrži definirano zaglavlje i podnožje stranice (header, footer) više nije fiksna, već dinamična, te se i ona preslaguje ovisno o čitateljevim postavkama. Tekst teče nesmetano zadanim redoslijedom.
Problem nastaje upravo sa novinama i časopisima, zbog njihovog načina prijeloma, baziranom na puno malih tekstova na jednoj stranici koji nemogu biti prikazani na ovaj način. Novine i časopisi zadržali su predefinirani format stranice, pa čak i u elektroničkim verzijama. Taj problem je započela rješavati tvrtka Adobe, sa svojim Digital Publishing Suiteom i to s posebnim naglaskom na tablet računala.

3 Flash Flip

Jedna od tehnologija koje se danas koriste, jer nažalost, standard još uvijek ne postoji, je i Flash flip. Tehnologija bazirana na Adobe Flash tehnologiji, koja koristi sve prednosti PDFa (interaktivnost) ali uz dodatak prikaza knjige u "stvarnom" obliku. Knjiga ili časopis se može listati kao pravi, otisnuti primjerak, ali uz dodanu vrijednost. Otisnuta knjiga ili časopis nemaju interaktivnost, nemaju dinamiku, a i, htjeli mi to priznati ili ne, skuplji su. Tisak košta. Taj trošak i novca i vremena je isključen kod Flash flipa. Dokumenti su lako izmjenjivi, prihvatljivi su korisnicima. A biće sve prihvatljiviji.


Slika1
Slika 1 Flash flip book

Flip zadržava cjelokupan izgled publikacije, raspored stranica i slika, ali i interaktivnost PDFa. Pregledavanje je moguće na svim platformama koje podržavaju Flash (Win, Mac, Linux, Android, WinMobile) a i pomoću dodatnog softvera i na iOS platformi. Zadržan je izgled i dojam otisnute publikacije, ali sa "dodanom vrijednošću" interaktivnosti. Dokument sadrži knjižne oznake (bookmarke) i hiperlinkove na dodatna pojašnjenja, ali i mogućnost podcrtavajna zanimljivih dijelova teksta. Primjena tehnologije ima velike potencijalne mogućnosti i razvoj i primjena su joj tek u povojima, barem na našem tržištu.
Ne čudi onda da se neke takve publikacije u svijetu prodaju i skuplje od otisnutih. I, što je nazanimljivije, prodaju. Sigurno ćete radije izdvojiti neku simboličnu sumu za elektronsko izdanje nego ići kopirati otisnutu knjigu koju više nemožete kupiti. Praktički, manji je trošak, a dobijate i interaktivnost, koje u otisnutom primjerku nema.

4 PDF vs Flip

Pa u čemu je razlika? I PDF se može čitati preko neta.
Istina, ali ima nekoliko bitnih razlika.
Prvo, da bi čitali PDF preko interneta, morate učitati cijeli PDF na svoje računalo, time je promet između servera i vašeg računala opterećen tijekom downlaoda PDFa, bez obzira dali vam je preglednik (browser) podešen za izravno pregledavanje PDFa ili ne. Dok se u slučaju flipa učitava samo onaj dio koji je zatražen, odnosno onaj koji čitate, tako server odrađuje konverziju za vas. Bez obzira na veličinu samog dokumenta, čitanje je brzo i jednostavno. Povečavanje dijelova stranica radi se samo na zahtjev korisnika. To, naravno, odrađuje server za vas.
Drugo, kada je PDF jednom prekopiran na računalo i otvoren, s njim je moguće sve. Ispis, kopiranje dijelova i sl. Zaštita sadržaja PDFa baš nije na visokom stupnju razvoja, osim u nekim sitacijama, no to je prilično komplicirano za distribuciju. U slučaju flipa, jednostavnim onemogućavanjem nekih funkcija, moguće je kontrolirati primjenu pa čak i distribuciju sadržaja. Dodatna zaštita osigurava se ugradnjom softvera za kontrolu čitanja. Program provjerava dali taj konkretni korisnik ima pravo otvoriti tu flip knjigu ili ne. Ukoliko na serveru postoji dozvola čitanja za tog korisnika, isti će moći otvoriti flip knjigu. Ukoliko je pak nema, neće moći. Kontrola je potpuno u rukama izdavača, što je sa gledišta zaštite autorskih prava od presudne važnosti.

5 Budućnost

Tehnologije danas dolaze velikom brzinom. Neke ostaju dulje, neke nestaju. Činjenica je da je tehnologija elektronskih knjiga tu i da će se i dalje razvijati. Nama ostaje da ih pratimo, jer ako to ne činimo, može nam se desiti da nas vrijeme pregazi. Kako se već u povijesti dešavalo raznim grafičkim tehnologijama. Tisak neće izumrijeti, ali se mora prilagoditi. Priprema će se dalje razvijati, jer ipak, netko mora objediniti i pripremiti materijal za objavljivanje, neovisno o mediju. Rijetki su autori koji su to sami u stanju napraviti, bez obzira na opsežne upute i gotove predloške, iako, tehnologija ih vodi prema tome.
Razvoj novih uređaja (gadgeta) potiće i razvoj elektronskih publikacija, nove generacije operativnih sustava za te uređaje ćine ih sve pametnijim i pogodnijm za distribuciju materijala. Danas više nije teško uvijek sa sobom nositi dobar dio svoje, virtualne, biblioteke kamo god krenuli, ali i ne samo svoje. Cjelokupno znanje ljudske vrste dostupno nam je na internetu. Samo ga treba pronaći.
Novi grafički elementi olakšavaju nam i pristup tim informacijama na interetu. Implementacija QR kodova (QuickResponse code) u sve više grafičkih proizvoda olakšava komunikaciju između izdavača (oglašivača) i kupca. Preko skeniranog koda, vaš mobilni uređaj, odvešće vas izravno do informacije. Do željene web stranice, do vaše omiljene knjige, bez prepisivanja web adresa i hrpe podataka, bez pretraživanja. Direktno. A dizajneri ih vole.

6 Zaključak

Nove tehnologije su oplemenjivale grafičku industriju već desetljećima. Iako su osnovni principi isti već stoljećima, napredak se oćituje u svim okolnim, pomoćnim, sustavima. Informatizacija je prisutna baš u svim dijelovima grafičke proizvodnje i tehndencija je da će je biti sve više. Iako to izgleda kao nešto strašno, za dobre stare majstore, činjenica je da i oni polagano shvačaju da im uvelike olakšava rad, te da je tu samo da im pomogne kako bi brže i jednostavnije dobili kvalitetan proizvod. Najdramatićniju promjenu je doživjela priprema tiska, a i sav dalji razvoj ide upravo u tom smjeru. Promjene su tolike da su dovele u pitanje sva dosadašnja znanja i poznavanja tehnologije. Teško je razumjeti da ploča više nemože biti podkopirana ili pak preosvjetljena. Svakako, moramo biti upoznati sa mogućnostima, prednostima i ograničenjima tehnologija koje su nam na raspolaganju, kako bi mogli potpuno iskoristiti sve mogućnosti koje su nam dostupne.

7 Literatura

1. Castro E., (2011). E-Pub, straight to the point, Peachpit Press, ISBN: 978-0-321-73468-6, Berkley, SAD
2. Adobe Inc. (2008). Document management — Portable document format — Part 1: PDF 1.7, Dostupno na: http://www.adobe.com/devnet/pdf/pdfreference.html Pristupljeno: 15.07.2011.
3. Adobe inc. (2010.) Adobe® Digital Publishing White Paper, Adobe® eBook Platform: Authoring and delivering eBooks across devices, Dostupno na: http://www.adobe.com/digitalpublishing, Pristupljeno: 15.07.2011.
4.BVDM (2010).MedienStandard Druck 2010 – Technische Richtlinien für Daten, Prüfdrucke und Filme (PDF), Art.-Nr. 86 035, Dostupno na: http://www.bvdm-online.de/Aktuelles/Downloads.php, Pristupljeno: 15.07.2011
5. Lyne M., (2009) http://searchengineland.com/what-is-a-qr-code-and-why-do-you-need-one-27588, Pristupljeno 15.07.2011.

 

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .