Izrada rječnika na primjeru dvojezičnog građevinskog rječnika

Lidija Tepeš Golubić, Barbara Komočar

Sažetak

Novi mediji danas korisnicima omogućavaju pristup raznim on-line rječnicima, no potreba za tradicionalnim rječnicima ne jenjava, štoviše ubrzani tehnološki razvoj i drugi izvanjezični čimbenici potiču potrebu za stručnim i specijaliziranim kako jezičnim tako i višejezičnim rječnicima. Program za izradu rječnika Softlex autorima pomaže pregledniju, bržu i sustavniju izradu rječnika. Rječnike bismo mogli podijeliti na dvije temeljne skupine, onu koju možemo nazvati tradicionalnom i koja uključuje leksikografska izdanja rječnika, te suvremene rječnike koje nalazimo na internetu. Iako u struci postoje različite podjele, rječnike ipak možemo podijeliti na nekoliko temeljnih skupina: jednojezične i dvojezične rječnike, odnosno terminološke rječnike (Mihaljević:1993), opće i specijalizirane rječnike te enciklopedijske rječnike. Tradicionalna, leksikografska izdanja rječnika podliježu kriterijima objave, kao što je recenzija i lektura, dok je situacija s rječnicima dostupnim na Internetu nešto drugačija. To su mahom „rječnici“ koji prevode pojedini pojam, riječ s jednog jezika na drugi, no točnost prevedenog pojma ne mora biti precizna ni adekvatna, budući da takvi rječnici ne prolaze proceduru kao leksikografska izdanja.
Postoji potreba za internetskim verzijama pouzdanih rječnika,a ali to pitanje za sobom povlači niz izvanjezičnih čimbenika i utvrđivanje pravila. Stoga ćemo se ovdje zadržati na leksikografskim izdanjima rječnika, odnosno potrebom za jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima vezanim za struku. Osvrnut ćemo se na potrebu za izradom dvojezičnog hrvatsko-njemačkog odnosno njemačko-hrvatskog građevinskog rječnika.
Kod koncipiranja rječnika važno je prije svega utvrditi kriterije i sukladno tome koncipirati rječničku natuknicu. Na primjeru izrade mogućeg njemačko-hrvatskog građevinskog rječnika kao sastavni dio natuknice mogli bi se uključiti i germanizmi koji su karakteristični za ovu struku i u svakodnevnoj komunikaciji vrlo česti, budući da je jedan širi društveno-povijesni kontekst uvjetovao preuzimanje germanizama u hrvatski jezik.
Računalni program  koji danas olakšava i ubrzava izradu rječnika na način da omogućuje definiranje strukture rječnika i njegovih elemenata je Softlex. U njemu su rađeni brojni rječnici, kao primjerice: „Hrvatski enciklopedijski rječnik, skupina autora, Novi Liber, Zagreb, 2002.“, „Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Vladimir Anić, Novi Liber, Zagreb, 2004.“, „Rječnik stranih riječi, Vladimir Anić i Ivo Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2005.“, itd.
Elementi rječničkog članka „programiraju“ se u Softlexu prije unosa natuknica, čime se unaprijed definira rječnički članak i slijed elemenata. Također možemo za svaki element izabrati font, stil, itd. – što uvelike olakšava daljnji rad na rječniku, jer nam preostaje samo „popunjavanje šablona“, bez brige za poredak elemenata ili formatiranje istih.   Pod popunjavanjem šablona mislimo na to da programom unaprijed odredimo automatsko nastavljanje zadanih elemenata, te automatsko primjenjivanje unaprijed određenog stila na pojedine elemente. Tako da nam jedino preostaje upisivanje teksta u za to predviđena mjesta.
Program omogućava i automatsko javljanje grešaka prilikom krivog upisa u određeni element.
Prva verzija Softlexa bila je razvijana za operacijski sustav DOS između 1991. i 1992. godine i napravljena je u Turbo C-u. Tada je broj elemenata koji su se mogli isprogramirati bio ograničen, a formatirani izlaz bio je prilagođen programu za prijelom Venturi. Nakon nje nastala je verzija iz 1994., koja je radila pod Windowsima i omogućavala malo više slobode u radu, no, još uvijek je bila za samo jednog korisnika na računalu. Sljedeća verzija izašla je 1999. godine. Ta je verzija prva podržavala client/server način rada- što znači da je više korisnika moglo raditi na istom rječniku ako su umreženi na LAN-u (danas se tako radi i u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje). S dolaskom te verzije, mogao se raditi neograničen broj elemenata, a i nije postojalo ograničenje na duljinu natuknice. Ovdje je formatirani tekst za prijelom bio u RTF formatu, te se mogao učitavati u MS Word. Kasnije nadogradnje ove verzije su omogućavale izvoz kompletnog rječnika u xml datoteku, te ponovni uvoz nakon obrade, što je značilo da se rječnik mogao direktno vraćati u program. To je omogućavalo korištenje vanjskih programa za obradu podataka, te prebacivanje teksta u druge baze. Ova i sve ostale verzije bile su pisane u programskom jeziku Delphi. Unicode je prvi puta podržan u verziji 2006. Tako je zapravo podržan cijeli niz lokalnih setova znakova, čime su smanjene komplikacije kod prebacivanja teksta u programe za obradu teksta koji su podržavali taj standard. Kasnije je izašlo još par verzija s manjim nadogradnjama, kao npr. podrška za Windows 7, itd.
Nakon prve instalacije Softlexa 2006, automatski je generiran jedan korisnik koji ima pravo pristupa programu. Ako samo jedan korisnik radi na toj kopiji Softlexa 2006, onda se ne trebaju stvarati novi korisnici, već se radi na tom defaultnom korisniku. Softlex 2006 nam omogućuje kreiranje novog korisnika, brisanje postojećeg i mijenjanje lozinki za postojeće korisnike. Kada želimo stvoriti novi rječnik, odabiremo opciju 'New Dictionary' na alatnoj traci. Nakon toga se pojavljuje prozor u koji upisujemo željeno ime rječnika. Kada smo upisali ime rječnika, dobivamo mogućnost za izbor fonta za taj rječnik. Nakon što smo izabrali font, stvara nam se novi rječnik na kojem možemo dalje raditi.  Za otvaranje postojećeg rječnika odabiremo opciju 'Open dictionary' na alatnoj traci, te nam se prikaže lista postojećih rječnika u bazi. Softlex nam omogućuje i prebacivanje natuknica iz jednog u drugi rječnik. Jednostavno dodamo odabrane natuknice u selekciju i „preselimo“ selekciju u željeni rječnik. Jedna od raznih mogućnosti Softlexa je i naknadno definiranje fontova koji će se koristiti za određeni rječnik.Tako se osiguravamo od neželjenih fontova u našem rječniku. Iako je dovoljan jedan font za izradu rječnika, mi možemo dodavati  nove fontove u bilo kojem trenutku. 'Insert symbol' nam omogućuje umetanje bilo kojeg simbola iz Character Map-a u otvoreni rječnički članak.
'Define Elements' je mjesto gdje se programira struktura rječničkog članka. Rječnički članak se sastoji od više unaprijed definiranih elemenata (npr. vrsta riječi, gramatička zona, odrednica, primjer, usporedba, itd.). Novi elementi se kreiraju pritiskom na gumb 'New element'. Pri stvaranju novih elemenata, oni se smještaju na kraj liste s nazivom „New element“. Ime elementa, kao i ostale opcije, može biti promijenjeno. Prilikom kreiranja novog elementa, on dobiva sva svojstva Default elementa, pa je poželjno prilagoditi font i ostale opcije default elementa tako da ih ne moramo stalno ispočetka unositi. Na lijevoj strani prozora ispisani su svi strukturni elementi rječnika, a na desnoj strani svojstva te strukture. U 'General' tabu se nalaze ime elementa, kratica elementa, tipkovnička kratica,  oznaka i boja stila, itd. Opcijama 'Text before', 'Text after' i 'Text between'možemo podesiti ono što je programirano prije elementa, poslije elementa ili između dva elementa. Ti znakovi će se ispisati u „output“ dijelu.
Dijalog  'Find' nam omogućuje pretragu natuknica po cijelim riječima, dijelovima riječi ili elementima. Replace služi  ukoliko se bilo što želi zamijeniti (riječ s rječju, element s elementom, itd.). U dijalogu 'Groups', koji se nalazi unutar 'Define' naredbi, možemo definirati grupe za naš rječnik.  'Grouping level' nam omogućuje izbor razine koju editiramo, a u desnom prozoru odabiremo mogućnosti za tu razinu.  'Before counter', 'Before group',  'After group' i 'Beetwen Groups' nam služe za definiranje sekvenci izlaznog teksta. Primjer grupa su rimske brojke, brojevi, slova, itd.
Ako želimo definirati tipkovničke prečace za znakove koje naša tipkovnica ne sadrži, npr. hrvatske akcente, koristimo dijalog 'Keyboards'. Pomoću njega kombinacijom različitih  znakova stvaramo željeni znak. Softlex 2006 omogućuje i  dodavanje bilješki rječničkim člancima, a uz to i komunikaciju s urednikom. Klikom na 'New' otvara se opcija za stvaranje nove bilješke. Nakon što stvorimo bilješku, lijevo uz natuknicu pojavljuje se oznaka 0 (1). Za pregled natuknica ide se na search, zatim se u  'Find' dijalogu popunjava opcija 'Find', a u donjem lijevom uglu označava se dodatni zahtjev da se traženje ograničava samo na natuknice koje imaju bilješke. Bilješke su vidljive svima, ali mogu biti izbrisane samo od strane autora ili administratora. Za dodavanje bilješki na rječničke članke ostalih korisnika potrebna je dozvola za modificiranje bilješki.
Jedan od kompleksnijih zadataka u izradi rječnika je sortiranje natuknica. Jedan rječnik se najčešće sastoji od više tisuća natuknica, a svaki jezik ima različite specifikacije sortiranja. Softlex 2006 nam dopušta da sami definiramo način sortiranja, te da uvedemo iznimke u sortiranju. Za definiranje redoslijeda sortiranja koristimo opciju 'Sorting order' u 'Define' skupu naredbi. Ako dvije natuknice počinju istim slovom, vrši se usporedba drugog slova u riječima, itd. Ponekad se slova u nekom jeziku sortiraju kao dva znaka, npr. ß u njemačkom sortira se kao „ss“. To rješavamo tako da definiramo ta slova kao „composite characters“ i Softlex 2006 ih zamjenjuje sa njihovim dvoslovnim prikazom.  Također se mogu definirati znakovi koji neće ulaziti u usporedbu, npr. poželjno je ignorirati prazna mjesta i crtice u natuknicama.
U nastojanju da se izradi što iscrpnija natuknica primjerice dvojezičnog građevinskog rječnika struke, jedna od mogućnosti bila bi kako slijedi:
Bauschutt, m – građevinski otpad (opeka, žbuka); krš, ostatak; germ. reg. šuta f; ~ entsorgen – zbrinjavanje građevinskog otpada; v. Schutt
Navedeni primjer obuhvaća pojam, prijevod odnosno tumačenje, podatke o rodu imenice, primjer, germanizam odnosno regionalizam koji se koristi u praksi, te se upućuje na sinonim njem. Schutt m.
Wordlista nam omogućuje definiranje točnih znakova (npr. kratica) koje neki element može sadržavati. Ako se unutar rječničkog članka unese riječ koja nije u Wordlisti tog elementa, program odbija spremanje natuknice. Ako ignoriramo upozorenje i ipak spremimo natuknicu, upozorenje će svejedno ostati. Ono se miče čim unos postane ispravan, ili ako se ta riječ naknadno programira u Wordlistu tog elementa. Sa lijeve strane 'Define wordlists' prozora nalazi se popis postojećih wordlista. U trenutku kada je jedna od wordlista selektirana, s desne strane prozora pojavljuje se njen sadržaj, te je tada možemo uređivati. Ako želimo promijeniti ime wordliste, upišemo novo ime u 'Description', a ako želimo dodati nove unose u wordlistu kliknemo na gumb 'Add'.
U 'Level of completion' dijalogu možemo kreirati nove razine završenosti za naš rječnik, pritiskom na 'Add level' gumb i ispunjavanjem imena razine. Ako želimo ukloniti jednu od razina, dovoljno je označiti je i pritisnuti na gumb 'Remove selection'. Default razine, „Incomplete“ i „Complete“ ne mogu se ukloniti. Prva razina je defaultna razina, a njihov redoslijed mijenjamo sa strelicama koje se nalaze kraj imena razine.
Računalno potpomognuta izrada rječnika nužno uključuje i autora rječnika koji određuje i tumači riječi, pojmove i natuknice. Program je taj koji autor/ima olakšava izradu i cijeli proces čini bržim i ekonomičnijim.

Literatura

Mihaljević M. (1993): Definicija naziva u terminološkim rječnicima. Rasprave ZHJ. Sv.19
Vinja, N.V. (2008): Novi pristup u obradbi Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Krapina
Routledge (1997): Langenscheidts Fachwörterbuch Bauwesen, Deutsch-Englisch, Englisch-Deutsch. Langenscheidt. Berlin, New York
Anić V. (2003): Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber. Zagreb
Hansen-Kokoruš R. Maešić J i dr. (2005): Njemačko-hrvatski univerzalni rječnik. Nakladni zavod Globus. Zagreb

Autori Softlexa su Krešimir Blaževac i Miroslav Jeras, prof. dr. Vladimir Anić, dr. Dunja Brozović Rončević, prof. dr. Ivo Goldstein, Slavko Goldstein, mr. Ljiljana Jojić (glavna urednica), prof. dr. Ranko Majstorović (glavni urednik), prof. dr. Ivo Pranjković

Patrik Ervells latest collection is ironically titled “Software”ADIDAS ORIGINALS TUBULAR SHADOW. In the notes from the presentation, Ervell says he was interested in developing tension between nostalgia and sci-fi,NIKE ZOOM WINFLO 3 and even included 90s cyberpunk amongst his influences. Ervell developed this point of view by creating an imaginary software company called Idegen software systems. He then re-appropriated the company’AIR JORDAN XXXI MENs logo in several of the collection’s garments. Elsewhere,MBT TARIKI MEN mohair coats with oversized lapels made an appearance alongside mock neck tees,NIKE AIR JORDAN RETRO 5 police-inspired ribbed sweaters,MBT FORA GTX WOMEN flight bombers, and polyurethane leather coats. The setting was also suitably dystopian, and the resulting ambiance was something akin to if the creators of Deutschland 83 and Hackers met up and decided to create a collection… We mean that as a compliment.Yesterday afternoon,JORDAN CP3 IX MEN artist JR spent the day working on his latest collaborative piece with Daniel Arsham in Greenpoint,NIKE AIR MAX 90 Brooklyn,MBT KIMONDO GTX MEN NYC. Connecting the lines between art, architecture, dance and theater, Daniel Arsham has been known to subvert existing architectural structures in unconventional,NIKE CLASSIC CORTEZ NYLON playful ways; confusing and confounding the expectations of space and form. Source: Street Art News .