Nevidljiva grafika na transparentnim materijalima s flekso tiskom

Invisible prints on transparent materials with flexo printing

Martina Friščić, Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap

Sažetak

Razvili smo INFRAREDESIGN tehnologiju dvostrukih informaciju na tiskovne podloge: polipropilen (PPbopp), polipropilen metalizirani (PPmet), polipropilen cast (PPcast), polietilen (PE), poliester (PET) poliamid (PA), aluminij (AL), sleeve filmovi (PET i PVC), papir. Boje za fleksotisak razlikuju se od bojila za ostale tiskarske tehnike pa su za njih razvijeni matematički modeli kao „eksperimentalni color settinzi“. Za ofset i knjigotisak, bojila su u gustim pastama, dok su bojila za fleksotisak u tekućem stanju. Druga razlika je to što su bojila za fleksotisak transparentna, a nanose sa na polimerne trasparentne materijale, dok su bojla za ofset i knjigotisak večinom pokrivne. Time je zahtjev IRD tehnologije veoma visokog standarda kada se planira dizajn s dvostrukim transparentnim slikama. Utvrđene su razlike u tehnologiji sakrivanja informacija između ofseta, digitalnog tiska i fleksotiska na različitim, gore navedenim materijalima. Postavljene su procedure miješanja procesnih i spot bojila na dva načina: prije tiska te algoritamsko miješanje bojila koje će se desiti za vrijeme tiska. Izvedene su „nevidljive grafike“ za komercijalne proizvode, grafike koje štite i nakladnika i tiskaru.
Ključne riječi: Flekso tisak, CMYKIR, INFRAREDESIGN

Abstract

We have developed the double information INFRAREDESIGN technology for the following substrates: polypropylene (PPbopp), polypropylene metalized (PPmet), polypropylene cast (PPcast), polyethylene (PE), polyester (PET) polyamide (PA), aluminum (AL), sleeve films (PET i PVC), paper. Flexoprint dyes are different in comparison to printing dyes made for other printing techniques, so mathematical models have been developed for them as experimental color settings. The dyes are in the form of thick paste for offset and book printing, whereas they are in liquid state for flexoprint. Another difference is that the dyes for flexoprint are transparent, and they are printed on polymer transparent materials, whereas the dyes for offset and book printing are mostly of the covering type. Thereby, IRD technology sets very high standards when planning a design with double transparent pictures. Differences are determined in the technology of hiding information between offset, digital printing and flexoprint on the different materials listed above. Procedures are set for mixing process dyes and spot inks in two ways: mixing preceding the printing process, and algorithm mixing that will take place during printing. „Invisible graphics“ have been carried out for commercial products, graphics that protect the publisher as well as the printer.
Keyword: flexo print, CMYKIR, INFRAREDESIGN

Uvod

INFRAREDESIGN® tehnologija je pogodna za sigurnosnu grafiku na polimernim materijalima s pripadnim bojilima. Boje su transparentne, otisak je proziran što otežava postizanje nevidljive slike. Spajanje dviju slika je poseban zahvat koji uključuje kontroliranu GCR metodu upravljanu s vanjskom informacijom. Prva izdanja o IRD sustavu pokazala su već 2008. g. [1] mogućnost primjene na ambalaži od kartona. Od tada su napravljeni testovi na svili i tkanini [2] koji su objavljeni u časopisu TEKSTIL. Spajanje dviju slika s CMYKIR metodom je otvorilo put općim unapređenjima sigurnosne grafike u tiskarskoj praksi. Objavljeni radovi su potvrda da je budućnost IRD teorije [3] našla svoj prostor u dizajnu plakata, knjiga, vojne industrije. Ovaj rad je prvi izvještaj o uspješnom ulasku IRD-a u tisak velikih naklada s pretenzijom unapređenja zaštite proizvoda. Gotovo sva ambalaža za hranu se rješava s prozirnom ambalažom. Kako još nema „prozirnog papira“, ne može se zaustaviti polimerni materijal niti u tako osjetljivom području kao što je hrana. Bojazan od krivotvorenja prehrambenih proizvoda je ohrabrilo pokuse sa zaštitnom grafikom koju pruža IRD tehnologija.
Proizvodi u našim dučanima s polimernim pakiranjem su: kruh, keksi, meso, bademi i
mnogi drugi. Tipične transparentne ambalaže u našim trgovinama označene su s cijenom, nazivom artikla, rok trajanja kao obavezne informacije. Postoje i drugi podaci koji bi se mogli staviti: ime dizajnera, tiskara ambalaže, porijeklo i povijest proizvoda.

Slika 1. Pileći ražnjići omotani sa šunkom u transparentnoj ambalaži

Slika 2. Kremenadli, dobro vidljiv proizvod u transparentnoj ambalaži

Nevidljive grafike na transparentnoj ambalaži

Pokazujemo dva stanja ambalaže. Snimljena s sa ZRGB kamerom [4], a izvedena u fleksotisku. Prvo stanje je za vizualni spektar gledano golim okom. Drugo stanje je snimljeno s filtrom za dnevno  svjetlo. Koristi se sunčana komponenta bliskog infracrvenog zračenja. Ta slika je planirana kao druga slika koja se nalazi u reprodukciji, ali ju naše oči ne vide. Obično govorimo o „nevidljivoj stvarnosti“.
Veliki pomak u razvoju IRD teorije je praksa s transparentnim materijalima. Obićno se krivo misli da je to metoda tiska slike preko slike. Transparentnost nam pomaže da dokažemo neprikladnost pokušaja ovakovih tvrdnji. Ne samo da je slika nastala kao prozirna nego je i polimerni materijal proziran. Time se odbacuje svaka diskusija o odvojenom tisku dvije slike. Pokazuje se tvrdnja da je svaka boja moguća u nekoliko izbedbenih rješenja obzirom na sastav bojila. Ista smeđa boja, naprimjer, može biti realizirana za apsorpciju svjetla samo iz vizualnog spektra kao V grafika, a za apsorpciju svjetla u infracrvenom spektru promjeni se sastav bojila. Taj drugi sastav ima poprilično karbon  crnila. Po konvencionalnoj GCR metodi, u drugom sastavu bojila smanjena je količina cijana, magente i žutog bojila. Obavljaju se mnnogi pokusi da se dobije jednak doživljaj boje, a za posve različite smjese.

Slika 3. Okruglice s IRD zaštitnom grafikom u transparentnom pakiranju

Za prozirne materijale potreban je dizajn s prozirnom grafikom. Tisak u boji na polipropilenu se podlaže s bijelom bojom. Tada grafika nije prozirna, ne vidi se proizvod na tom mjestu. Predlaže se dizajn grafike s linijskim motivima bez podložne bijele boje. Na slici 3 su okruglice iznad koje je zaštitna grafika tipična za vrijednosnice. Rozete sadrže u sebi izmjenične infracrvene linije. Cijela grafika dozvoljava vidljivost proizvoda.
Slično rješenje se nudi u transparentnoj  s „pilećim jetricama i srcima“ (slika 4) . Proizvod je veoma osjetljiv na sumnju o svježem mesu. Takav proizvod je dobro oplemeniti s prozirnom grafikom na način da se linije izmjenjuju od stanja X0 (bez apsorpcije na 1000 nm) do stanja X40 (40% apsorpcija na 1000 nm). Blizanci boja se postižu tokom četverobojnog tiska s veoma kvalitetnim registrom.

Slika 4. Veoma osjetljiv proizvod u transparentnoj ambalaži

Komentar na deltaE i jednakost doživljaja boja

U teoriji i praksi, razvijen je numerički parametar „delta E“ kao rezultat numeričke metode kvantificiranja jednakosti i različitosti boja na materijalima i te različitosti tako nastalih dviju grafika. To bi se primjenjivalo onda kada bismo morali napraviti bojilo jednako nekom uzorku iz kataloga bojila, naprimjer. Radi se o dvije reprodukcije. Prva grafika je uzorak s bojom a druga je otiska za visoku nakladu. Ili, prva je želja dizajnera kao primjer boje a druga je reprodukcija u ofsetu. To su dva različita materijala i bojila koja služe samo kao referentno pokazivanje želja. Možda će poslužiti i kao dokaz u sporu, arbitraži postizanja zadanog dizajna. Dvije slike se nalaze na dva odvojena mjesta, na dva različita materijala, izvedena s dva različita seta bojila. Promatra se u istom vizualnom svjetlosnom okruženju. Svojstva apsorpcije svjetla drugih spektralnih područja nisu važna za određivanje deltaE parametra.
INFRAREDESIGN® praksa ima sasvim drugi zadatak. Dvije grafike se otiskuju jedna do druge, jedna u drugoj ili imaju zajednički „piksel otisak“ s istim izvorom bojila, otisnuta istovremeno, s time da su bojila različitog sastava obzirom na apsorpciju proširenog spektra koji uključuje vizualno i infracrveno područje. Prvoj grafici je nametnut zahtjev da nema apsorpciju svjetla u bliskom infracrvenom (NIR) spektru na valnoj duljini od 1000 nm (Z=0). Drugoj grafici je nametnut zahtjev da ima zadanu apsorpciju NIR svjetla, naprimjer 40% (Z=0.4).
Sama tehnika, teorija i praksa s deltaE nema nikakove veze u respektiranju dva spektralna svijeta. DeltaE mjerenja bave se samo u prostoru 400 do 700 nm vizualizacije u osmoj svjetlosnoj oktavi. U tom istom području je i cijeli reprofotografski sustav upravljanja bojama (eng. „color management“) koji nam ništa neće doprinjeti u stvaranju sakrivene, dvostruke, nevidljive slike, a što je prva zadaća IRD tehnologije.
Mjerenje deltaE je sastavljeno od strogih pretpostavki: svjetlost, kut upada svjetla, podložni papir i jedan od izabranih matematičkih modela računanja. U IRD tehnologiji toga nema. Kriterij je jednostavan. Za svaki kut gledanja dvostrike slike na materijalu reprodukcije postavlja se pitanje: Da li golim okom vidim ili ne vidim sakrivenu sliku. Da li ju prepoznajem? Razabirem, izdvajam, razlučujem dvije slike?

Literatura

[1] Žiljak Ivana; Pap Klaudio; Žiljak-Vujić Jana. Infraredesign, 978-953-7064-09-9, Fotosoft, 2008 (monografija).,
[2] Ivana Žiljak, Klaudio Pap,Jana Žiljak Vujic, INFRARED DESIGN ON TEXTILES AS PRODUCT PROTECTION, // TEKSTIL, ISSN 0492-5882, Vol. 58 No. 6 (2009),  Science Citation Index Expanded, pp. 239-253 (2009) ; UDK677.027 :655.3.026. 36:004.9 
[3] Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujic, Jana; IMAGE REPRODUCTION FOR NEAR INFRARED SPECTRUM AND THE INFRAREDESIGN METHOD. // Journal of Imaging Science and Technology, ISSN 1062-3701, (2009)
[4] Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio; Žiljak-Stanimirović, Ivana. DEVELOPMENT OF A PROTOTYPE FOR ZRGB INFRAREDESIGN DEVICE. // Technical Gazette. 18 (2011) , 2; 153-159 , IF 0,601 [3] Pap, JIST