FRANCUSKI NAZIVI TIPOGRAFSKIH VELIČINA U HRVATSKOM JEZIKU Biljana Stojaković Sažetak U ovom radu se utvrđuje francusko porijeklo nekih naziva tipografskih veličina u hrvatskom jeziku. Istražuju se semantičke promjene koje francuske posuđenice trpe na svome putu od jezika davatelja do jezika primatelja. Naročito se analizira utjecaj jezika posrednika. 1. Uvod Jezično posuđivanje je proces koji se odvija kad bilingvni govornik reproducira uzorak jednog jezika u drugome (Haugen, 1950). Bloomfield (1933) razlikuje tri oblika jezičnog posuđivanja: kulturno posuđivanje (Cultural borrowing) (Sapir, 1953), intimno posuđivanje (Intimate borrowing) i dijalekatsko posuđivanje (Dialect borrowing).U kulturnom posuđivanju preuzimaju se strane riječi kako bi se njima označili pojmovi, proizvodi i tehnologije preuzeti iz drugih kultura. Ovo se događa u prvoj fazi posuđivanja, dok još ne postoji domaća riječ koja bi označila preuzeto. Nakon adaptacije na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini tuđice se integriraju u sustav jezika primatelja i postaju posuđenice. Strana riječ, tj. replika najčešće ulazi u jezik primatelj u značenju koje je suženo u odnosu na značenje modela . 2. Hrvatske replike francuskih modela U hrvatskom jeziku postoji određeni broj riječi, tj. termina koji označavaju tipografske veličine prema Didotovom sustavu . i koje etimološki gledano pripadaju francuskom jeziku. Međutim, ti galicizmi nisu došli u hrvatski jezik izravno, nego preko jezika posrednika , uglavnom njemačkog jezika. Naime, tiskarske tehnologije su počele pristizati u Hrvatsku već u sedamnaestom stoljeću . Dolazeći s njemačkog govornog područja, bile su popraćene tiskarskim nazivljem preuzetim iz njemačkog jezika. S druge strane, njemački jezik je posudio francuske riječi kako bi njima označio određene tipografske veličine.
Kako postoje sumnje u moguće odudaranje u značenju replike u službi tipografskog termina u odnosu na ukupno značenje modela, analizirali smo termine na semantičkoj razini. 3.Semantičke promjene u jezičnom posuđivanju Uzroci promjenama značenja riječi vezuju se uz lingvističke, povijesne, društvene i psihičke čimbenike (Meillet, 1921; Baylon i Fabre, 1978). Posuđivanje stranih riječi jedan je od načina obnavljanja leksika nekog jezika (Vendryes, 1968), ali pri tome se nužno događaju i promjene u značenju riječi. Posuđenice nužno trpe veće ili manje promjene značenja : suženje, proširenje i pomak značenja ("restriction, extension et déplacement" - Vendryès, 1968). b) elipsa
d) pejorizacija i amelioracija značenja 4. Rezultati analize semantičkih promjena galicizama koji označavaju tipografske termine 4.1. Promjene u semantičkoj ekstenziji U prikazu promjena semantičke ekstenzije galicizama koji označavaju tipografske veličine koristili smo metodološki predložak koji je Rudolf Filipović osmislio i koristio u analizi adaptacije anglizama pri ulasku u hrvatski jezik. Francuski model brilliant n.m. ne sadrži značenje tipografske veličine, zaključujemo da je u njemačkom jeziku došlo do proširenja značenja te riječi. Hrvatski jezik je iz njemačkog preuzeo riječ briljant zajedno s proširenim značenjem.
Francuski model diamant n.m. ne sadrži značenje tipografske veličine, zaključujemo da je u njemačkom jeziku došlo do proširenja značenja te riječi. Hrvatski jezik je iz njemačkog preuzeo riječ briljant zajedno s proširenim značenjem.
Francuski model perle n.f. ne sadrži značenje tipografske veličine, pa zaključujemo da je u njemačkom jeziku došlo do proširenja značenja te riječi. Hrvatski jezik je iz njemačkog preuzeo riječ perl zajedno s proširenim značenjem.
[preko njem (die) Parisienne metalnim nitima protkana svilena tkanina; tipogr. vrsta slova; francuska revolucionarna pjesma iz 1830. god.]
Francuski model nompareille/nonpareille , n.f. nekad se upotrebljavao i u značenju navedene tipografske veličine. U tom značenju je i preuzet u njemački jezik, a nakon toga i u hrvatski.
Francuski model colonel, elle, n. preuzet je u hrvatski jezik u značenju pukovnik. U primarnoj adaptaciji riječ je prihvaćena u suženom značenju, vjerojatno preko talijanskog jezika. Međutim, u sekundarnoj adaptaciji galicizam kolonel počeo se upotrebljavati u još jednom značenju: vrsta tipografskog slova. To značenje galicizam kolonel vjerojatno je preuzeo iz njemačkog jezika u kojem ima isto značenje. [preko njemačkog (die) Borgis - pismovna veličina od 9 tipografskih točaka] Galicizam buržuj preuzeo je u primarnoj adaptaciji 3 od ukupno 7 značenja francuskog modela bourgeois, oise, n. U sekundarnoj adaptaciji taj galicizam je pod utjecajem ruskog jezika doživio proširenje značenjskog polja, a pod utjecajem njemačkog jezika povećanje broja značenja. 4.2. Elipsa Galicizam petit koji označava tipografsku veličinu od 8 točaka eliptični je oblik francuskog termina petit-texte. Pretpostavljamo da je hrvatski galicizam zapravo replika njemačkog termina die Petit. Dakle, u ovoj semantičkoj promjeni došlo je do potpunog pomaka u značenju francuske riječi petit, koja ne sadrži značenje tipografske veličine . 4.3. Metonimija
[preko njemačkog (die) Garmond pismovna veličina od 10 tipografskih točaka] 5. Zaključak U hrvatskom tipografskom nazivlju postoje termini koji potječu iz francuskog jezika. Te riječi su pri adaptaciji i integraciji u sustav hrvatskog jezika pretrpjele sljedeće promjene na semantičkoj razini: promjene u semantičkoj ekstenziji, promjene značenja zbog djelovanja elipse u jeziku primatelju i promjena značenja zbog metonimijskog pomaka. Promjene u semantičkoj ekstenziji odnose se prvenstveno na proširenje značenja replike u odnosu na značenje francuskog modela. U nekim slučajevima uzrok potpunom otklonu značenja replike u odnosu na značenje modela nalazimo u dijakronijskom diskontinuitetu značenja modela u francuskom jeziku. Analiza je pokazala utjecaj njemačkog jezika kao jezika posrednika na formiranje značenja svih galicizama koji označavaju tipografske veličine u hrvatskom jeziku. Literatura
Meillet, A. (1921), Linguistique historique et linguistique générale, Paris
Rječnici i enciklopedije Dictionnaire de l'Académie française, 4th Edition (1762)
Le Grand Robert de la langue française (1990), Le Robert, Paris
Mesaroš, F. (1970), Grafička enciklopedija, Tehnička knjiga, Zagreb Internetske stranice:
The linguistic analysis that has been carried out has shown that certain typographic units in the Croatian language have come from French. Those loan words have suffered certain semantic changes on their way from the giving language to the receiving language. The influence of intermediary languages has been investigated too.
„Element – riječ- X kako ga izgovaraju govornici jezika LD zovemo model, a posuđen element kako ga izgovaraju govornici jezika LP zvat ćemo replika.“ R.Filipović, Teorija jezika u kontaktu, 1986. Galicizam je svaka riječ preuzeta iz francuskog jezika koja označava neki predmet, ideju ili pojam kao sastavne dijelove francuskecivilizacije; ona ne mora biti francuskog porijekla, ali mora biti adaptirana prema sustavu francuskog jezika i integrirana u francuski vokabular. (Prema definiciji anglicizma: R.Filipović, Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku, 1990) „Ponekad se riječ ne preuzima iz jezika davaoca izravno, već putem jezika posrednika (intermediary languages) u kojima se riječ već upotrebljavala kao posuđenica.“ R.Filipović, Teorija jezika u kontaktu, 1986. Pavao Ritter Vitezović (1652-1713) je polovicom 1694.god. u Beču kupio tiskarski stroj i osnovao Zemaljsku tiskaru. Prema Wahrig Deutsches Wörterbuch, Bertelsmann Lexicon - Verlag, 2000, Wörterbuch Deutsch & Fremdwörter – Buch,Friedhelm Hübner/Bassermann Prema R. Filipoviću, Teorija jezika u kontaktu (1986). Uvod u lingvistiku jezičnih dodira. Zagreb, JAZU – Školska knjiga Ovaj oblik semantičke promjene javlja se kad značenje replike ostaje nepromijenjeno nakon integracije u sustav jezika primatelja. Primjer eliptičnog oblika anglizma: basket ball > basket (zbog djelovanja elipse u hrvatskom jeziku, promijenjeno je značenje engleske riječi basket) R.Filipović, „Metonimija u funkciji formiranja anglicizama u europskim jezicima“, Suvremena lingvistika, 34/2, Zagreb, 1992. R.Filipović je uveo novinu u analizu adaptacije stranog elementa u sustav jezika primatelja: podjela na primarnu i sekundarnu adaptaciju (Teorija jezika u kontaktu, 1986) U primarnoj adaptaciji došlo je do suženja u broju značenja modela - preuzeto je samo drugo značenje modela. U sekundarnoj adaptaciji došlo je do proširenja u broju značenja modela. Naime, ponekad, kad se posuđenica adaptira i integrira u sustav jezika primatelja dogodi se da joj se pod utjecajem različitih sociolingvističkih čimbenika poveća broj značenja ili proširi značenjsko polje u odnosu na značenje modela Prema Dictionnaire de l'Académie française, 4th Edition (1762) “Il se dit, en termes d'Imprimerie, d'un des plus petits caractères, que l'on appelle plus habituellement aujourd'hui Corps de six points ou, elliptiquement, Corps six.” [Dictionnaire de L'Académie française, 8th Edition (1932-5)] U popisu naziva tipografskih veličina u američkom engleskom jeziku iz 1929.god. nalazimo naziv Minion (7 točaka)
|