ANALIZA POGREŠAKA NASTALIH KONVERZIJOM DATOTEKA KOD IZRADE GRAFIČKE PRIPREME ZA TISAK PUBLIKACIJA

S. Ivančić Valenko, N. Bolčević,  D. Valdec

1. Sažetak

Grafička priprema za tisak je vrlo važan segment koji može odrediti konačnu kvalitetu tiskanih publikacija. Većina alata za prijelom publikacija specijalizirana je za manipulaciju tekstom, rad sa rasterskom i vektorskom grafikom, a PDF format je postao standardni format zapisa za prijenos podataka. Kod nestandardnih alata za prijelom postoje neka ograničenja koja mogu rezultirati određenim pogreškama koje u konačnici utječu na kvalitetu grafičkog proizvoda. Većina pogrešaka se događa prilikom konverzije elemenata kao što su formule, jednadžbe i grafovi, te nestručnom primjenom istih.  Pogreške koje se javljaju su premala rezolucija slika i grafova, pogrešan model boja, nemogućnost primjene posebnih boja, te problemi sa tekstom i fontovima. Takav dokument se vrlo često direktno izvozi u PDF format, a greške se uočavaju otvaranjem u Adobe Acrobatu. U ovom radu biti će prikazane najčešće pogreške koje nastaju prilikom konverzija, te objašnjen način kako se takvi problemi mogu brzo i efikasno riješiti.
Ključne riječi: Adobe Acrobat, grafička priprema, PDF format, pogreške    

2. Uvod

U posljednje vrijeme najkorištenije aplikacije za profesionalni prijelom i pripremu tiskanih publikacija postali su Adobe InDesign i QuarkXPress. Radi se o aplikacijama koje posjeduju veliku preciznost, te su tako nastali dokumenti u potpunosti spremni za ispis na raznovrsnim izlaznim uređajima, od stolnih pisača pa do profesionalnih tiskarskih strojeva. Prednost ovih aplikacija pred nekim nestandardnim je i u tome što imaju raznovrsnu mogućnost spremanja izlaznih formata.
Tako se dokument primjerice iz Adobe InDesigna može izvesti u PDF format koji se šalje direktno u tiskaru. Ukoliko postoji potreba da se isti dokument objavi na Webu, vrlo je lako tu publikaciju prilagoditi za distribuciju u elektroničkom obliku. Adobe InDesign ima i mogućnost izrade interaktivnih dokumenata poput gumba, hiperveza i prijelaza između stranica, te se nakon toga dokument može izvesti i kao Flash (SWF) datoteka.
Mogućnosti profesionalnih aplikacija za grafičku pripremu su zaista velike, a takvi su dokumenti obično odmah spremni za tisak. Međutim, osim spomenutih aplikacija, grafička priprema se danas radi i u mnogim drugim  nestandardnim aplikacijama kao što su Microsoft Word i LaTeX koji dokumente izvoze direktno u PDF format, te je ponekad potrebno odraditi još neke korake u Adobe Acrobatu prije samog tiska.

3. Teoretski dio

3.1. Adobe Acrobat

Adobe Acrobat je aplikacija koju je 1992. godine razvila tvrtka Adobe Systems predstavivši PDF (Portable Document Format) kao novi format dokumenta. Od tada pa do danas, Acrobat je doživio nekoliko verzija i neprestano se razvija. [Baker, Donna L., 2004.] Njegova prednost je što su datoteke komprimirane, sva pisma i povezane datoteke su smještene unutar jedne složene datoteke, te je ona kompatibilna i sa Macintosh i sa Windows platformom. [Adobeov kreativni tim, 2009.]
PDF je standardni zapis datoteke koji čuva fontove, slike i izgled izvornog dokumenta stvorenog u različitim aplikacijama i na različitim platformama.
Adobe Acrobat omogućava učinkovito kreiranje PDF datoteka iz različitih izvornih formata (npr. konverziju datoteka iz Microsoft Worda u PDF), pruža obogaćivanje dodatnim sadržajima, omogućava zaštitu, te razmjenu i suradnju u svim poslovnim procesima. Na raspolaganju su tri inačice Acrobata - Standard, Professional i Pro Extended, te se tako omogućuje optimalni odabir svim razinama korisnika, od osnovnih do najzahtjevnijih.

3.2. LaTeX

LaTeX je program Lesliea Lamporta koji se pojavio 1986. godine kao proširenje programa TeX kojeg je još 1976. godine razvio Donald E. Knuth, a omogućuje oblikovanje raznovrsnih tekstova, njihovu cjelokupnu pripremu za tisak i ispisivanje.
Za razliku od drugih programa za obradu  teksta, datoteke u LaTeX-u se kreiraju tako da se unosi tekst našeg dokumenta i posebne naredbe kojima se opisuje logička struktura dokumenta, a konačan izgled dokumenta je moguće vidjeti na ekranu tek nakon što ga LaTeX procesira.
Najveća prednost LaTeX-a je priprema zahtjevnih tekstova koji sadrže složene matematičke formule i različite nestandardne simbole koje je vrlo teško napraviti u običnim programima za obradu teksta, te je zbog svojih mogućnosti postao izrazito popularan, jer omogućuje slaganje i izradu profesionalno dizajniranih dokumenata.

4. Analiza i diskusija pogrešaka nastalih konverzijom datoteka

U ovom poglavlju prikazane su pogreške do kojih dolazi uslijed pripreme dokumenata u nestandardnim aplikacijama za prijelom publikacija poput LaTeX-a i Microsoft Worda te konverzijom u PDF format. Za analizu pogrešaka koristili su se primjeri publikacija iz prakse koji su se zaprimali u obliku PDF formata.  Kao što je u teoretskom dijelu navedeno, LaTeX je aplikacija koja se koristi za prijelom knjiga koje u sebi sadrže različite formule, jednadžbe i grafove. Dokument iz LaTeX-a direktno se izvozi u PDF format, a eventualne pogreške koje bi mogle nastati uslijed konverzije vidljive su tek u Adobe Acrobatu. U nastavku rada opisane su neke od pogrešaka koje se javljaju prilikom pripreme takvih dokumenata.

4.1. Ograničenje kod primjene posebnih boja u LaTeX-u

Prijelom knjige je izrađen u LaTeX-u i izvezen direktno u kompozitni PDF format te zamišljen kao tisak u dvije boje. Tekst je trebao biti 100% crne boje, većina slika i grafikona u sivoj skali, a neki dijelovi sadržaja u „posebnoj“ crvenoj boji.  Međutim uslijed definiranja boja u rgb modelu te konverzijom, crna i crvena boja su ostale definirane u cmyk-u. (slika 1.) Za tisak knjige u dvije boje separacija boja nije odgovarala te je trebalo na osnovu postojećeg dokumenta napraviti kvalitetnu pripremu za tisak. Pošto su sve slike bile u cmyk -u, tisak u četiri boje pojednostavio bi pripremu, ali i poskupio sam proizvod što nije bila moguća opcija. Prema tome, tisak je dogovoren u dvije boje.
Da bi se riješio problem sa crno-bijelim slikama dobivenim u cmyk-u, dokument je prilikom ispisa u PDF definiran kao Composite Gray te su se na taj način sve boje spljoštile u jednu separaciju koja se kasnije koristila za crnu boju. No, tada i crvena boja postaje siva pa su se svi elementi koji će biti crvene boje izbrisali iz crne separacije pomoću alata u Adobe Acrobatu.

Slika 1. Graf crne boje dobiven iz cmyk-a te izgled crne separacije. [Keček, Vuković, 2012.]

Separacija posebne crvene boje dobila se ispisom mađente u zasebnu PDF separaciju. Pošto separacija mađente nije u potpunosti tonski odgovarala za posebnu crvenu boju prilikom RIP-anja se korigirala pomoću krivulje reprodukcije. Dijelovi sadržaja koji nisu trebali biti u posebnoj boji su obrisani u PDF-u. U tiskaru su se tako slala dva PDF dokumenta sa već separiranim bojama. Drugi način rješavanja istog problema bio bi da se dokument otvori u Adobe Illustratoru te korekcija boja napravi primjenom za to predviđenih alata što bi uvelike usporilo, a samim time i poskupjelo konačni grafički proizvod.

4.2. Nepotpuna konverzija teksta kod izvoza u PDF kod LaTeX-u

Kao i u primjeru 4.1. prijelom ove knjige je također rađen u LaTeX-u i kod spremanja direktno izvezen u PDF format. Otvaranjem takvog dokumenta u Adobe Acrobatu uočene su pogreške prilikom konverzije teksta koji se očituje tako da su se na nekim grafovima umjesto nekih brojeva pojavili kvadratići. (slika 2.)

Slika 2. Primjer grafova sa nepotpunom konverzijom teksta[Keček, Kovač, 2012.]

Korišteni font je Times New Roman u TrueType formatu te je vidljivo da je došlo do“pucanja“ fonta pri izradi postscripta. Kod složenijih prijeloma koji koriste puno specijalnih znakova za formule i jednadžbe, odnosno kod pisanja knjiga za matematiku, kemiju i fiziku preporuča se koristiti OpenType fontove jer sadrži širi skup osnovnih znakova. U ovom slučaju problem tekstualnih pogrešaka u gotovom PDF dokumentu riješen je provjerom i ispravkom grešaka u Adobe Acrobatu pomoću TouchUp Text alata.

4.3. Pogreške kod izvoza u PDF iz Microsoft Worda

Na slici 3. prikazane su pogreške do kojih je došlo nakon spremanja dokumenta iz Microsoft Worda u PDF format. Naime, knjiga je od strane autora prelomljena u Microsoft Wordu, te je spremljena u PDF format. No, prilikom izvoženja u PDF format, došlo je do nekih pogrešaka prilikom konverzije teksta koje su vidljive otvaranjem u Adobe Acrobatu. Greške su se pojavile na nekoliko stranica, bez ikakvog pravila u pojavljivanju, tj. potpuno nasumično. Problem je bio u razdvajanju ili preklapanju slova unutar riječi, te je bila potrebna temeljita provjera sadržaja knjige.

Slika 3. Prikaz pogrešaka nastalih nakon izvoza dokumenta iz Microsoft Word-a u PDF format [Šimović, Milković, Varga, 2012.]

Problem je riješen tako da je svaka stranica koja je imala grešku u tekstu otvorena u Adobe Illustratoru i greška je ispravljena ručno. Kako bi se otkrio uzrok nastalih pogrešaka, zatražen je originalni dokumenat u Wordu te je uočeno da je problem nastao uslijed korištenja starije verzije Word dokumenta.  Ponovnom konverzijom u PDF format navedene greške nisu se javljale pa bi se ovakve pogreške mogle pripisati nestručnom primjenom samog alata.

4.4. Pogreške kod izvoza jednadžbi u PDF iz Microsoft Worda

Najčešća pogreška koja nastaje prilikom izvoza dokumenta s jednadžbama u PDF je generiranje bitmape male rezolucije što direktno utječe na kvalitetu konačne reprodukcije. Takva slika je mutna i ne može se editirati. (slika 4.)

Slika 4. Jednadžba prikazana u obliku teksta i u obliku bitmape [Tehnički glasnik 2012.]

Pogreška je nastala uslijed konvertiranja datoteke iz docx formata koji radi pomoću novog  Equation editora u nižu verziju doc formata koji ne podržava ovaj uređivač. Radi ostvarivanja kompatibilnosti datoteka se mora spremati u docx formatu i kao takva izvesti u PDF format.

5. Zaključak

U radu su opisane i prikazane pogreške do kojih je došlo zbog prijeloma teksta u nestandardnim aplikacijama za prijelom poput LaTeX-a i Microsoft Word-a te njihovim izvozom u PDF format.
Kao što je opisano, pogreške koje su se javile riješene su pomoću opcija i alata u samom Adobe Acrobatu, odnosno ako je bilo potrebno obaviti malo veće izmjene otvaranjem dokumenta u Adobe Illustratoru. Nakon što su uočene pogreške ispravljene, prije samog tiska preporuča se dodatna i temeljita kontrola cijele publikacije od strane autora i grafičkog urednika u smislu kontrole teksta i sadržaja.

Dokumenti spremljeni u PDF formatu  nisu zamišljeni za naknadno editiranje, ali ukoliko je potrebno obaviti male izmjene u sadržaju postoje alati koji omogućuju popravljanje istih. Tekst se u Adobe Acrobatu može mijenjati neograničeno, uz pomoć alata Tools/Advanced Editing/TouchUp Text Tool. Ukoliko je u tekstu potrebno obaviti malo veće izmjene, blokove teksta je moguće otvoriti u Adobe Illustratoru koji omogućuje izmjenjivanje većeg dijela teksta. Međutim, ukoliko Adobe Acrobat nema pristup fontu teksta koji se uređuje tada se postojeći tekst uvijek može izbrisati, ali se ne može mijenjati ili dodavati.

PDF format je postao standardni format za prijenos informacija u grafičkoj pripremi, a osnovna prednost je da ga može otvoriti bilo tko i bilo gdje pomoću besplatne Adobe Reader aplikacije.

6. Literatura

• Adobe Creative Team, „Adobe InDesign CS4 Učionica u knjizi“, Dobar Plan, Zagreb, 2009.
• Baker, Donna L.,“Adobe Acrobat 6: Saveti i trikovi“, Mikro knjiga, Beograd, 2004.
• Smith C., Cox S., „ Naučite Adobe Acrobat 5“, Miš, Zagreb, 2002.
• http://www.sayber.ba/software/adobe_acrobat.html
• http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/s4-prof/latex.pdf