|
NORMIRANJE VIRTUALNOG MODELA GRAFIČKE DORADE ZA SABIRANJE I UVEZIVANJE ARAKA ŽICOM Josipa Lajkovič Sažetak U ovom radu izrađuje se novi virtualni podmodel grafičke dorade za sabiranje i uvezivanje araka žicom. Izvodi se pomoću programskog alata koji omogućuje definiranje i unos normativa grafičke dorade. Sabiranje i uvezivanje araka se opisuje preko normativa. Normativi su definirani pomoću XML tehnologije. Za podmodel grafičke dorade za sabiranje i uvezivanje araka žicom je prikazan virtualni model, normativna tablica, shema izrade normativa i prikaz normativa u XML formatu. Kod podmodela koji predstavlja proces grafičke dorade treba stvarati i znati norme faza grafičke dorade. Kod sabiranja i uvezivanja araka je to broj araka i kategorije (sabiranje, sabiranje i uvezivanje žicom, sabiranje i uvezivanje žicom s omotom). Ključne riječi: virtualno, grafička dorada, normativi, sabiranje i uvezivanje araka VIRTUAL MODEL GRAPHIC BINDERY FOR PROCESSING GATHERING AND BINDING SHEETS WIRE Josipa Lajkovič Abstract The research paper presents a new virtual graphics processing submodel for collecting and binding wire sheets. It is operated by a software tool that allows to define and input graphic bindery norms. Adding and binding sheets is described throught norms. The norms are defined using XML technology. The graphic processing submodel for collecting and binding wire sheet is displayed as a virtual model, normative tables, scheme of norms and as a norms presentation in XML format. In submodels which represent the process of bindary graphic norms, preparation phases need to be created and acknowledged. In gathering and binding sheets this the number of sheets and categories (gathering, gathering and binding wire, gathering and binding wire with sheath).. Keywords: virtual, graphic bindery, norms, gathering and binding sheets wire Uvod Optimalni i uravnoteženi parametri grafičke proizvodnje stvaraju se na temelju mjerenja i obrada rezultata. Uvodeći modeliranje u grafičkom sustavu [1] [2] preduvijet je za poboljšanje i optimiziranje proizvodnje [3]. Svaki proizvodni proces teži svojem poboljšanju koji je direktno vidljiv iz varijabilnih normativa. Definiranje grafičke dorade iziskuje najkompleksnija informatička opisivanja strojeva jer je svaki doradni stroj specifičan po svojoj funkciji te se normiranje ne može generalizirati. Preko normativa opisujemo proces grafičke dorade kao što je sabiranje i uvezivanje araka žicom. Normativi su dobiveni temeljom višegodišnjeg iskustva firmi i nakon više mjerenja. Dobile su se prosječne vrijednosti što je postavljeno kao inicijalna norma. Svaki podmodel ima svoju tablicu normativa u relacionoj bazi, pripadnu XML Schemu [4] za komunikaciju i XML DOM (Document Object Model) [5] kao programsko sučelje za izgradnju digitalnog modela. 2. Sabiranje i uvezivanje araka žicom 2. Gathering and binding sheets wire Na slici 2 prikazan je virtualni doradni model za strojno sabiranje i uvezivanje araka žicom. Na eksperimentalnom modelu (na lijevoj strani) vidljiv je ponuđeni izbor doradnih procesa strojnih poslova dorade 1 (Kolbus: Rotobinder (RB) lepljenje/st.omota, RB i 201S, sabiranje 201S, uvezivanje žicom Presto, rezanje na brzorezaču, rezanje na trorezaču, savijanje, savijanje Heidelberg, hidraulička štanca, izrada korica DA, uvez knjiga Stahl, savijanje knjižica sa ručnim ulaganjem, krugorezač). U primjeru je odabrana kategorija uvezivanja žicom “Presto”. Na desnoj strani modela nalazi se naziv kategorije, opis kategorije, količina za odabrane parametre, cijena radnog sata, cijena pripreme, vrijeme pripreme, status rekalkulacije, opis posla, količina sabiranja na sat, faktor količine, konačna količina, vrijeme izračunato iz definirane količine, vrijeme pripreme, dodatno vrijeme, ukupno vrijeme, izračun potrošnog materijala, ukupna cijena posla, ukupno potrošeni materijali i ukupna cijena doradne faze. Norme su dobivene iz mjerenja u tiskarama “Utrip“ Brežice i “Kolortisk“ Krško koje i primjenjuju navedene doradne procese. Uzela se je prosječna vrijednost za strojno sabiranje araka, uvezivanje araka žicom i ručno ulaganje araka.
Normativna tablica sa slike 3 dinamički je nastala iz XML formata zapisa norme u relacionoj bazi podataka. Normativ za strojno sabiranje i uvezivanje araka žicom je količina obrađenih araka na sat. Normativna tablica prikazuje ključeve normiranja prema broju araka (1-2, 3-4, 5-6 i ručno ulaganje) i kategorija (sabiranje i uvezivanje žicom, sabiranje i uvezivanje žicom plus omot i samo sabiranje). Na ukupno vrijeme koje se ostvaruje upotrebom norme za rad doradnog stroja (u određenom modu rada) dodaje se i vrijeme pripreme stroja koje je potrebno da bi se započelo sa proizvodnom fazom. Ovdje su prikazane norme proizašle iz mjerenja rada na stroju “Presto”. Na temelju više mjerenja tijekom više mjeseci dobile su se vrijednosti: sabiranje i uvezivanje araka žicom (za 1-2 ulagačih araka 5850, 5700, 6050, 6100, 6300 araka na sat), (za 3-4 ulagačih araka 4850, 5100, 5200, 5100, 4750 araka na sat); (za 5-6 ulagačih araka 4700, 4450, 4300, 4500, 4550 araka na sat); (za ručno ulaganje araka 1900, 2100, 1800, 1900, 2300 araka na sat); sabiranje i uvezivanje araka žicom s omotom (za 1-2 ulagačih araka 5850, 6000, 5900, 6100, 6150 araka na sat), (za 3-4 arka ulagačih araka 4850, 4800, 5050, 5200, 5100 araka na sat); (za 5-6 ulagačih araka 4550, 4400, 4200, 4650, 4700 araka na sat); (za ručno ulaganje araka 1900, 2000, 2100, 2150, 1850 araka na sat); sabiranje araka (za 1-2 ulagačih araka 5900, 5960, 5940, 6190, 6010 araka na sat), (za 3-4 arka ulagačih araka 5030, 5120, 5140, 4960, 4750 araka na sat); (za 5-6 ulagačih araka 4700, 4630, 4370, 4450, 4350 araka na sat); (za ručno ulaganje araka 1900, 2140, 2010, 1850, 2100 araka na sat); Sabiranje i uvezivanje araka žicom je manje ovisno o formatu, a više o količini araka i pripremi stroja (u sebi uključuje i pokusni rad prije početka rada stroja u punoj radnoj normiranoj brzini). Pri sabiranju i uvezivanju manjeg broja araka (1-2 arka), onda je brzina rada stroja veća (6000 araka na sat) i kraće vrijeme pripreme stroja (10 min). Pri sabiranju i uvezivanju araka žicom plus omot je brzina stroja i produktivnost ista (vrijeme pripreme stroja je dulje za pet minuta zbog dodanog omota te iznosi 15 min). Ako se vrši samo sabiranje araka onda je produktivnost ista (količina araka na sat – 6000, a vrijeme pripreme stroja samo 5 minuta). Slična situacija vidljiva je i kod večeg broja araka (3-4 i 5-6 arka) s tom razlikom da se vijeme pripreme stroja povečava ovisno od kategorije (produktivnost se smanjuje sa količinom araka ali ne i s kategorijom). Kada se primjenjuje ručno ulaganje araka, onda se drastično smanjila norma (na 2000 araka na sat nezavisno od kategorije), dok vrijeme pripreme stroja ostaje isto kao kod 5-6 ulaganih araka (ovdje je uključen i probni arak).
Slika 3 Tablica normativa doradnog procesa za strojno sabiranje i uvezivanje araka žicom nastala iz XML formata (slika 5)
Na slici 4 prikazana je shema stvaranja normativa doradnog procesa za model strojnog sabiranja i uvezivanje araka žicom. Iz sheme je vidljivo generiranje dva ključa normiranja. Prvi ključ normiranja je broj araka koji se dalje grana na 1-2 araka, 3-4 araka, 5-6 araka i ručno ulaganje. Drugi ključ normiranja je kategorija moda rada stroja sa puno više mogućih kombinacija. One se razvrstavaju u tri kategorije: kategorija 1 (sabiranje i uvezivanje žicom), kategorija 2 (sabiranje i uvezivanje žicom plus omot) i kategorija 3 (samo sabiranje).
Slika 4 Shema izrade normativa doradnog procesa za strojno sabiranje i uvezivanje araka žicom
3. Ručno ulaganje, sabiranje i uvezivanje araka žicom 3. Manual feed, gathering and binding sheets wire Na slici 6 prikazan je virtualni doradni model za ručno ulaganje, sabiranje i uvezivanje araka žicom. Na lijevoj strani prikazanog modela mogu se vidjeti iste postavke kao u predhodnom modelu (slika 2). To su: izbor doradnih procesa strojnih poslova dorade 1 (Kolbus: RB – lepljenje/st. omota, RB i 201S, sabiranje 201S, uvezivanje araka žicom Presto, rezanje, rezanje na trorezaču, savijanje, savijanje Heidelberg, hidraulička štanca, izrada korica DA, uvez knjiga Stahl, savijanje knjižica sa ručnim ulaganjem, krugorezač). Isto tako u prikazu odabrana je kategorija klamanje “Presto”. Na desnoj strani modela tako vidimo naziv kategorije, opis, količina za odabrane parametre, cijena sata, cijena pripreme, vrijeme pripreme, status rekalkulacije, opis posla, količina na sat, količina, faktor, konačna količina, vrijeme iz količine, vrijeme, vrijeme pripreme, vrijeme dodatak, vrijeme ukupno, izračun materijala, posao ukupno, materijali ukupno i ukupna cijena faze.
Na slici 7 prikazano je definiranje normativa procesa dorade za ručno ulaganje, sabiranje i uvezivanje araka žicom. Normativ za ručno ulaganje, sabiranje i uvezivanje araka žicom je količina uvezenih araka na sat. Kod ručnog ulaganja araka norma se smanjila na 2000 araka na sat. To je ujedno i usko grlo prozvodnje jer se u istom vremenu odvija rad i vrijeme pripreme stroja. Ovakve su norme proizašle na temelju primjenjenog ručnog ulaganja. Isto tako sabiranje i uvezivanje araka žicom puno manje ovisu o formatu, a više o količini araka i pripremi stroja koja u sebi uključuje i probni rad prije postizanja produkcije u punoj radnoj normiranoj brzini. Normativna tablica sa slike 7 dinamički je nastala iz XML formata zapisa norme u relacionoj bazi podataka.
Na slici 8 prikazan je normativ procesa dorade za model ručnog ulaganja, sabiranja i uvezivanje araka žicom u XML formatu.
4. Zaključak 4. Conclusion Grafička dorada poznaje nekoliko stotina različitih doradnih strojeva. Opisivanje svakog doradnog stroja iziskuje uspostavljanje funkcionalne ovisnosti tipičnih parametara upravo za taj stroj [6]. Faze dorade mogu biti: bižganje, sabiranje, klamanje, rezanje, falcanje, uvez, luknjanje, perforiranje, biganje, štancanje, rundanje, šivanje, vakumiranje, plastifikacija, izrada korica i mnoge druge. Prednost izučavanja pomoću modeliranja s virtualnim doradnim uređajima vidimo u savladavanju daleko većeg opsega sadržaja. To omogućava savladavanje mnogih parametara koji su teško dostupni za testiranje na realnim procesima [7]. Samim time razvijen je jezik i alati za kreiranje interaktivne vizualne simulacije doradnih procesa. Svaka operacija u grafičkoj doradi ima normativne parametre koji su često različiti od operacije do operacije. Zbog složenosti takvih normativa mora se upotrebljavati relaciona baza podataka. Stvaranje univerzalnog XML rječnika grafičke dorade je stvaranje baze podataka s izgrađenom XML razinom pristupa i kreiranje korisničkog web sučelja za punjenje i ažuriranje podataka što je ujedno i preduvjet modeliranja faze grafičke dorade. 5. Reference5. Reference[1] Žiljak V., Pap K., “Optimization of individualized reproduction in long-run digital printing“, IARIGAI 26th research Conference, Munich, 1999. [6] Pap K., Barišić M., Pogarčić I.“Improvement the productivity and costs in graphic production system, 4th Special Focus Symposium on Catallactics, Baden-Baden, 2006
|