Near-infrared Spectroscopy of printing days and pigments

Jana Žiljak Vujić^1,2

jana@ziljak.hr
¹Tehničko veleučilište Zagreb, Vrbik 8, Zagreb, Hrvatska
²Sveučilište Sjever, Trg dr. Žarka Dolinara 1, Koprivnica, Hrvatska

Sažetak

Sistematski su uređeni apsorpcijski spektri procesnih bojila za tisak na papiru, svili, polipropilenu i platnu u prvoj polovici bliskog infracrvenog područja. Ciljano miješanja bojila i pigmenata usmjerno je prema izradi blizanca bojila po teoriji INFRAREDESIGN^®, a za postizanje nevidljive slike, zaštićene informacije izvedene tiskarskom tehnologijom. Spektroskopija u bliskom infracrvenom prostoru do 1000 nm, NIRS1, daje informaciju i o komponentama: cijana, magente, žute i crnog tiskarskog bojila u pojedinačnim parovima blizanaca boja. Apsorpcijski spektri su razdjeljeni prema tehnici tiska: offset, sitotisak, digitalni tisak, a prma njima svojstvenim bojilima. Analiza spektrograma pojedinih bojila sugerira slijedeću iteraciju oderđivanja sastavakoponenti procesnih bojila. Modeli međeuzavisnosti parova bojilaV (vizualno) i Z (blisko infracrveno) uključuju svojstva tiskarske tehnologije, transparentnosti bojila, penetraciju bojila u materijale na koje se bojila nanose. NIRS1 spektroskopija proširuje istraživanja uprostoru sakrivene grafike, sigurnosne tiskarske tehnologije.
Ključne riječi: NIR spektroskopija, sigurnosna grafika, blizanci bojila

1. Near infrared spectroscopy

Za tiskarske boje je napravljena spektroskopija. Digitalni tisak je izveden konvencionalnim tonerom na pisaču OKI-ES5431. Svaka od boja: cijan, magenta, žuta, zelena, crvena, plava i crna otisnute su u stepenicama pokrivenosti s razmakom od 20%. Oznake su: C, M, Y, G, R, B i K. Posebno se je pripravila siva boja sa komponentama cijanom, magentom i žutom. U ovom radu je označena kao slovom S. Otisci osam boja se prikazuju kroz 40 grafikona apsorpcije sunčanog svjetla. Zelena boja se programirala kao jednaki udjeli žute i cijana. Crvena boja je otisnuta sa jednakim udjelom magente i žute. Plava boja je mješavina magente i cijana.

Boje žuta, magenta i cija imaju pik apsorpcije na 460, 560 i 700 nm. Zelena boja ima dva pika upravo na mjestima svojih sastavnica C i Y. Plava boja ima pik na istom mjestu gdje ga ima i cijan, ali ima i „uzdignuto koljeno“ na 600 nm. Zbog superozicije cijana i magente. Crvena boja ima pik na istojpoziciji gdje ga ima magenta (650 nm) ali zbog jednakog udjela žute pokrivenosti, pojavljuje se dodatno koljeno na 460 nm. Svih spomenutih šest bojila nemaju pozitivno svojstvo apsorpcije svjetla iznad 800 nm. Plava boja i cijan boja protežu svoje pozitivno apsorpcijsko svojstvo dalje od 700 nm. Budući da se S boja sastoji od C + Y + M boja, niti ta boja ne apsorbira svjetlost iznad 800 nm. Naše oči doživljavaju boj S kao crnu, kao i boju K. Nasuprot, crni toner, crna boja, nazvana „Karbon black“ apsorbira svjetlo dalje od 800 nm. U cijelom eksperimentalnom dizajnu koncentracija je na miješanje svih boja međusobno. Budući da imamo dvije crne boje S i K koje su jednakog doživljaja za naše oči, a različito apsorbiraju svjetlo iznad 800 nm , razvijena je teorija pod nazivom INFRAREDESIGN^®.

U nastavku ovog rada razvija se upravljanje sa slikama u vidnom i bliskom infracrvenom spektru stvarajući dvostruke informacije na istom mjestu. Razvijene su i dvostruke kamere s kojima se razlučuju dvije slike, dva stanja otiska u različitim područjima svjetlosti.