Individualizacija reprodukcije sa piktogramom kao rasterskim elementom

N. Stanić Loknar, T. Koren, M. Rudolf

Sažetak

U grafičku reprodukciju uvodi se slobodno kreirana grafika kao rasterski element. Konvencionalni rasterski elementi poput linije i točkice i matematički modulirani rasterski oblici proširuju se sa piktogramima, tipografskim znakovima, logotipovima i drugim grafičkim elementima. Izrada fontova i mjerenja pokrivenosti slovnih znakova provode se iterativno u cilju određivanja pokrivenosti četverca sa zadanim grafičkim elementom. Cilj je postići kontinuirani porast pokrivenosti slovnih znakova unutar jednog fonta. Rezultati pokrivenosti se mjere programskim alatima dizajniranim za ovu ciljanu potrebu izvođenja individualiziranih rasterskih elemenata. Proces izrade je zahtjevan, ali jednom stvoreni i uređeni font za rastriranje ulazi u bazu iz koje se može uvijek koristiti. Grafike koje se reproduciraju, a žele se rastrirati sa slovnim znakovima pripremaju se u izvornom heksadecimalnom kodu. Na mjesto svakog piksela dolazi jedan slovni znak iz fonta pripremljenog za rastriranje. Slovni znak se izjednačuje sa pokrivenosti piksla iz slike koja je predmet reprodukcije. Rasterski element može nositi poruku. Kod velikih linijatura rasterski elementi su vidljivi i nose informaciju o sadržaju slike. Ovakvo rastriranje proširuje mogućnosti u dizajnu grafičkih proizvoda, naročito velikih plakata.

Ključne riječi: rasterski elementi, grafička reprodukcija, dizajn

Eksperimentalni plan

Eksperimentalni plan podijeljen je u tri faze istraživanja. Prva faza ili predistraživanje uključuje izradu fontova. Druga faza je mjerenje pokrivenosti slovnih znakova i treća faza obuhvaća rastriranje sa slovnim znakovima.
Predistraživanja uključuju izradu fontova sa grafičkim elementima i tipografskim znakovima. U programima za izradu fontova na mjesto bilo kojeg znaka, odnosno bilo koje UNICODE pozicije može doći bilo koji znak koji će se koristiti kao rasterski element. Fontovi za rastriranje sastavljeni su od slovnih znakova bilo kojeg pisma zajedno sa brojkama i znakovima interpunkcije. Kao rasterski elementi koriste se piktogrami, logotipovi ili bilo koji drugi grafički znakovi( slika1). Fontovi sadrže samo jednan slovni znak ili više njih.

Slika1. Predlošci za izradu slovnih rasterskih elemenata

Uvjet koji mora biti zadovoljen da bi slovne znakove mogli koristiti za rastriranje slika je kontinuirani porast  pokrivenosti kod znakova unutar jednog fonta. Fontovi za rastriranje se izrađuju u programima za izradu fontova identično kao i ostali fontovi (slika 2).

Slika 2.Tablica fonta Portret

Druga faza obuhvaća mjerenje pokrivenosti slovnih znakova. Unutar svakog fonta mjeri se pokrivenost svakom pojedinačnom znaku. Metoda izrade fontova i mjerenja je iterativna.
Kod izrade fonta, nakon prve iteracije provedeno je dorađivanje slovnih znakova sa prevelikim odstupanjima u pokrivenosti. Dorađivanje je djelomično izvedeno sa automatizmima koje nude programi za izradu fontova. To je proporcionalno povećavanje ili smanjivanje čitavog znaka ili samo određenog dijela znaka. Krajnje vrijednosti pokrivenosti dobivene su isključivo ručnim dorađivanjem znakova (slika 3). Deformacija znakova ide do granice nečitljivosti. Maksimalna pokrivenost postignuta je potpunom popunjenošću četverca. Proces mjerenja pokrivenosti znakova nije moguće provesti u programima za izradu fontova, što bi znatno skratilo i pojednostavilo čitavi posao.

Slika 3.Razlika u pokrivenosti četverca slovnih znakova

Fontovi generirani kao TTF format instalirani su u mapu fontova u računalu. Takvi fontovi postaju prepoznatljivi programima za ispisivanje tekstova. Radi bolje preciznosti pokrivenost je mjerena na nekoliko istih znakova ispisanih u nizu bez razmaka gdje je razmak među linijama jednak veličini četverca. Znakovi su dizajnirani da idu od dna do vrha četverca. To ovisi o dizajneru. Svi znakovi iz fonta ispisani su u jednakoj veličini. Svaki ispis znakova spremljen je  kao bitmapa. To je format koji je prepoznatljiv programu za mjerenje pokrivenosti slovnih znakova.
Program radi tako da mjeri pokrivenost svih piksela; onih koji čine slovni znak i onih u okolini. Na taj način precizno je izmjerena pokrivenost čitavog četverca u kojem se nalazi slovni znak.
Program daje tablični ispis izmjerenih vrijednosti koje se prebacuju u grafički prikaz. Grafovi su pregledniji i na njima je lakše uočiti koji od znakova iz fonta ima preveliko odstupanje od traženih vrijednosti (slika 4). Znakovi koji imaju pozitivna ili negativna odstupanja dorađivani su u programima za izradu fontova. Dorađeni font je generiran i instaliran u mapi na mjesto prijašnjeg fonta koji nema dobro uređene znakove. Čitav postupak za mjerenje pokrivenosti slovnih znakova se ponavlja. Kada dobivene pokrivenosti znakova u fontu kontinuirano rastu od minimalnih do maksimalnih vrijednosti i grafički prikaz rezultata mjerenja daje pravac dobijen je font sa rasterskim elementima za kvalitetnu grafičku reprodukciju slika.

Slika 4.Grafički prikaz pokrivenosti znakova u Fontu O

Kompletirani font je generiran kao pfb format koji se koristi u programu za rastriranje sa slovnim znakovima. Svi znakovi unutar fonta postavljeni su u četverce jednakih visina i širina. Njima u rastriranju zamjenjujemo piksele. Nepravilnosti u dimenzijama visine i širine četveraca stvaraju u reprodukciji individualnog rastriranja deformirane slike.
U programu za rastriranje sa slovnim znakovima postoje parametri kojima se određuju veličine piksela za x i y os.  Podešavanjem tih parametara reguliraju se eventualni razmaci ili preklapanja u znakovima za rastriranje.
U reprodukciji individualnog rastriranja prazlikujemo piksel slike koja se želi reproducirati i piksel logotipa. Logotip koji je vektorski dan se rastrira u piksel strukturu logotipa koji može biti  10 x 10, 20 x 20 itd. Svakom pikslu slike pridružuje se ta podpiksel struktura. Ako se svakom pikslu pridružuje 400 podpiksla tada se konačna reprodukcija povećala 400 puta. Slovni znakovi su vektorski određeni kroz programe za izradu slova i mogu se neograničeno povećavati, a da zadržavaju visoku kvalitetu. Svakom pikslu pridružuje se piktogram sa svojom pokrivenošću jednakom pokrivenošću u pikslu. Piktogram se razlučuje u svoje interne piksle u primjeru koji imamo svaki piksel slike razdijeljen je u podpiksel strukturu 26 x 26 piksela (Slika 5). Time se dobiva dovoljna rezolucija podpiksla, a da je piktogram i dalje prepoznatljiv. Svakome pikselu je pridružena podpiksel struktura od 676 piksla. Konačna reprodukcija prikazanog primjerna povećana je za 676 puta.

Slika 5. Podpiksel struktura rasterskog elementa 26x26 piksela

Ovaj primjer individualnog rastriranja izveden je sa četiri različita fonta. Svaki kanal u CMYK reprodukciji rastriran je sa posebnim fontom (Slika 6). Korišteni su fontovi sa samo jednim slovnim znakom. Porast pokrivenosti postignut je podebljanjem temeljnih i spojnih poteza slova.

Slika 5. Original i slika rastrirana sa slovnim znakovima

Slika 7. Detalj rastrirane slike

Slika 7. prikazuje detalj rastrirane slike sa CMYK kanalima označen sa žutim kvadratom na slici 6. Detalj je uvećan 400 puta. Na slici se vidi da je svaki kanal rastriran sa drugim rasterskim elementom, drugim fontom. Cijan kanal je rastriran sa Fontom A, magenta sa Fontom D, žuta sa Fontom O i crni kanal sa Fontom R.

Zaključak

Uvođenjem slobodno kreiranih rasterskih elemenata u grafičku reprodukciju proširuju se dizajnerske mogućnosti oblikovanja proizvoda. Metodom iteracije popravljanja pojedinih rasterskih elemenata izrađuju se fontovi sa kontinuiranim porastom pokrivenosti od minimalnih do maksimalnih vrijednosti. Font koji predstavlja rasterske elemente može se sastojati od samo jednog znaka koji se postepeno mijenja, od više različitih znakova koji mogu biti slovni znakovi ili slobodni piktogrami. Baza fontova se konstantno proširuje. Jednom kreirani fontovi višestruko se primjenjuju uz stalne dodatne inovativne zahvate u njihovom dizajnu. Time se obogaćuju dizajnerska rješenja kroz individualno rastriranje. Grafička reprodukcija slika sa pripremljenim fontovima izvodi se programski gdje na mjesto svakog piksela dolazi po pokrivenosti njemu odgovarajući slovni znak.

Literatura

1.  Adobe Systems Incorporate (1999) PostScript Language Reference thrid edition, Addison-    Wesley, ISBN 0-201-37922-8
2. Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko, 2002, Digitalni udžbenik PostScript grafike ( Digital book of PostScript graphic ), FS, ISBN: 953-199-000-X
3. Žiljak-Vujić, Jana; disertacija, 2007, Modeliranje rasterskih elemenata u stohastičkoj višebojnoj reprodukciji, Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, UDK:655.3.024.004.91
4. Stanić Loknar, Nikolina; disertacija, 2010, Stohastička tipografija u sigurnosnoj grafici, Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, UDK: 655.2:004.91:343.51
5._ Klaudio Pap, Jana Žiljak Vujić, Ivana Žiljak: DESIGN OF DIGITAL SCREENING, FS, Zagreb, (2008.) ISBN 978-953-7064-10—5, NSK: 667861, p120
međunarodna recenzija:, Darko Agić, Hr, Andrew Tribute, Eng,
6. I. Žiljak, "Designing and customising new screening elements for digital printing technologies - Tools for graphic designers" Proceedings of the International Conference on Innovative Educational Content Management and Digital Printing CustomDP Atena, (2003), pp: 89-95
7. N. Stanić, T. Koren, I. Žiljak, "Designing Characteristic Croatian Alphabet Signs in Individual Forms",  Proceedings of the 4th International Conference on Computer Aided Design and Manufacturing CADAM, Supetar, (ed. B. Obsieger), (2006), pp. 89-90., ISBN: 953-7142-19-1