ZAŠTITA SLUŽBENIH OBRAZACA RH

Branka Morić Kolarić, Ivana Žiljak Stanimirović

SAŽETAK

Primjena, sadržaj, oblik i način sigurnosne zaštite za izradu zaštićenih isprava i službenih obrazaca i izdavanje, tiskanje i prodaja sigurnosno zaštićenih službenih obrazaca te ostalih službenih obrazaca, propisani su zakonima, drugim propisima i aktima, a objavljuju se u Službenom glasilu RH Narodnim novinama. Narodne novine d.d. osnovane su za uslugu izdavanja, tiskanja i prodaje službenih obrazaca i službenog glasila RH (nakladnik Ljudevit Gaj, vlastitu tiskaru otvorio 1838. godine).
Istražujemo nivo zaštite isprava i službenih obrazaca u ovisnosti o osiguranju dostupnosti i sigurnosti korisnika isprava i službenih obrazaca, a vezano za njihovu zakonitost i propisanu primjenu, kao i transparentnost čiji su sadržaj, oblik, način zaštite i obvezna primjena propisani zakonima i drugim propisima.
Uspostavom samostalne hrvatske države 1991. godine kreirane su nove isprave i službeni obrasci RH. Kod sigurnosno zaštićenih službenih obrazaca primjenjivao se vrlo visok nivo grafičke zaštite što je iziskivalo i visoke troškove izrade.
Danas, s razvojem digitalizacije i informatizacije, broj službenih obrazaca se drastično smanjuje; mijenja se način poslovanja, te se personalizirani tisak sigurnosno zaštićenih obrazaca centralizirao kroz digitalne forme putem interneta.

NARODNE NOVINE D. D.

6. siječnja 1835. godine izlazi prvi broj Narodnih novina „Novina Horvatzkih“. To su bile prve novine na hrvatskom jeziku u Zagrebu, pisane kajkavskim narječjem i starim pravopisom. Imale su format 21x25 cm i samo 4 stranice, a bile su uvezane u tvrde  korice. Nakladnik je bio Ljudevit Gaj.  U drugom broju  Novina Horvatzkih izašao je i prilog pod nazivom „Danicza Horvatzka, Slavonzka Y Dalmatinzka“.  Novine su izlazile dva puta tjedno, a prilog jednom na tjedan.

Slika 1: Novine Horvatzke

Slika 2: Oglas o otvaranju Gajeve tiskare

1952. godine osnovano je izdavačko poduzeće Narodne novine za  – izdavanje, tisak, prodaju službenih tiskanica i službenog glasila.
1990. godine Narodne novine su postale službeni list Republike Hrvatske.
1999. Hrvatski sabor donio je zakon o preoblikovanju javnog poduzeća Narodne novine u dioničko društvo.

SLUŽBENI OBRASCI RH

Svi službeni obrasci (dalje: obrasci) propisani su zakonom, pravilnikom ili nekim drugim zakonskim aktom od strane ministarstava ili neke druge državne institucije, te su objavljeni u službenog glasilu RH Narodnim novinama. Propisana je namjena, način korištenja, sadržaj i oblik službenih obrazaca, dok se opis sigurnosne zaštite rjeđe objavljuje. Upravo zato je državnoj instituciji koja propisuje i javno objavljuje službene obrasce potrebna stručna, profesionalna podrška proizvođača (državne tiskare) u oblikovanju i tehničkoj specifikaciji obrazaca; dok je proizvođačima potrebna podrška znanosti i nove tehnologije. Kada je ta komunikacija delegirana i kompaktna, tada je i propisani obrazac temeljito opisan.
Uspostavom samostalne hrvatske države 1991. godine kreirane su nove isprave i službeni obrasci RH. Kod sigurnosno zaštićenih službenih obrazaca primjenjivao se vrlo visok nivo grafičke zaštite što je iziskivalo i visoke troškove izrade. Tijekom vremena primjena i način korištenja visoko zaštićenih službenih obrazaca ukazao je na činjenicu da su preskupi, te se zbog toga počeo mijenjati i nivo i način zaštite. Zato je potrebno sistematizirati i standardizirati nivo i način zaštite službenih obrazaca.

KREIRANJE SIGURNOSNE ZAŠTITE NA SLUŽBENIM OBRASCIMA

Važno je što se zaštićuje, kako se zaštićuje i zašto se zaštićuje. Ako je potrebno zaštiti manju količinu obrazaca, koristi se zaštićeni papir sa UV vlakancima i sa vodenim znakom markiranim od proizvođača papira, a umjesto holograma koristi se folija s uzorkom. Ako postoje velike količine obrazaca koje je potrebno zaštiti, tada se i hologram i vodeni znak u papiru autoriziraju. Kako su grafičke zaštite na službenim obrascima rjeđe ili nedovoljno opisane u propisanom i objavljenom zakonskom aktu, ne može se odrediti ni vrsta ni nivo sigurnosne zaštite. Jasno je da obrazac mora biti zaštićen; međutim od desetak primarnih zaštita niti jedna nije navedena, a isto je i sa sekundarnim zaštitama. Ne postoje nikakve obveze u korištenju zaštitnih bojila, vrste grafičkog sigurnosnog rješenja, niti svojstva zaštićenog papira. Ne postoje niti Specimeni koji bi trebali jasno odrediti i razlučiti što je original, a što nije original. Zbog svega toga bitno je sistematizirati zaštitne elemente na službenim obrascima, uz jasno naznačene materijale i tehnologije tiska. Materijali obuhvaćaju: bojila, papir, folije i doradnu ugradnju (nit papira s tiskom ugrađenog u obrazac). Tehnologije tiska obuhvaćaju: visoki tisak, duboki, plošni, foliotisak, slijepi tisak i sitotisak. Tipični sigurnosno zaštićeni obrazac realizira se s nekoliko tiskovnih tehnika od kojih svaka ima svoje specifičnosti. Vrijeme je da se na službenim obrascima koji su zaštićeni pristupi sustavno: računarskom grafikom i zaštitnim tehnologijama.

NAJZNAČAJNIJE SIGURNOSNE ZAŠTITE NA SLUŽBENIM OBRASCIMA

U papiru (proizvođač papira)

• UV zrnca i/ili vlakanca
• Vodeni znak (vodeni žig)
• Zaštitna hologramska nit

U tisku (apliciranje u vlastitoj tiskarnici)

• Hologram

U boji (tisak u vlastitoj tiskarnici)

• UV boje
• Infracrvene boje (skrivena slika u infracrvenom CMYKIR)

Zaštita u papiru

Zaštite u papiru (UV vlakanaca, vodeni znak ili utkana zaštitna hologramska nit) moguće je izvesti jedino u proizvodnji papira. Vodeni znak u papiru prvi put se koristio 1840. godine i to kod tiskanja prve poštanske marke. Proizvodnja papira sa zaštitom ne postoji u Hrvatskoj. Za različite službene obrasce RH koji se rade u manjim nakladama, uglavnom se koristi ista vrsta (ili dvije vrste) zaštićenog papira s UV vlakancima i standardiziranim vodenim znakom. Kod većih količina papira vodeni znak je poželjno autorizirati.ć

Slika 3:  UV fluorescentna vlakna u papiru

Zaštita u tisku

Sa hologramom je isto kao i sa papirom. Proizvodnja holograma u Hrvatskoj ne postoji, te je jedina prednost što se može aplicirati u vlastitoj proizvodnji. Hologram se također kod većih količina obrazaca isplati autorizirati.

 
Slika 4:  Hologram sa skrivenim tekstom vidljivim samo pod UV svjetlom

Hologram (2D/3D; 2D; 3D; true color; transparentni; Dot Matrix; flip-flop; mikrotekst) je jedan od najpoznatijih i najraširenijih zaštitnih elemenata, te se njegova proizvodnja i dalje razvija. Noviji hologram 3D digitalni sadrži hologramske točkice koje se pomiču i nižu u prostoru pomoću IT tehnologije.

Slika 5: Folija sa uzorkom kao zamjena za hologram

Zaštita u boji – skrivena informacija

Zaštita se odnosi na UV (ultraljubičaste) i IR (infracrvene) boje koje su na otisku vidljive samo pod UV i IR svjetlom. Ni infracrveno ni ultraljubičasto nisu u čovjekovu vidnom polju, odnosno nisu u spektru vidljive svjetlosti, pa obe boje mogu imati istu namjenu i primjenu (skrivena informacija).
CMYKIR separacija odvija se u grafičkoj pripremi i odnosi se na algoritam koji koristi kontinuirane transformacije od RGB-a do CMYK-a. Kod prijelaza slike iz RGB-a u CMYK koriste se različiti softveri, a separacija se odvija po zadanim algoritmima softvera. U CMYKIR separaciju1 ulaze dvije različite slike koje su nezavisne i različite. Prvoj slici, koja će se vidjeti, pridružujemo parametar područja vidljive svjetlosti - valnu duljinu od 400 do 700 nm,  a drugoj slici; slici koja je skrivena, određuje se infracrveno područje od 800 do 1000 nm, te će ona biti vidljiva samo u infracrvenom svjetlu. Bit je u tome da je druga slika  skrivena u Infracrvenom području. (Prva slika se vidi samo u dnevnom svjetlu, a druga slika se izdvojeno vidi u infracrvenom svjetlu.)

Slika 6: Skrivena tetovaža s UV bojom

Vidljivi dio spektra(400-700 nm)        Skrivena slika (1000 nm)
Zaštićeno patentima:EP2165844, P20080466A, P20100201A
Slika 7: Skrivena slika u infracrvenom području

1 CMYKIR separacija se odvija s pomoću algoritma razvijenog od strane projektnog tima hrvatskih znanstvenika s Grafičkog fakulteta u Zagrebu. Za inovaciju INFRAREDDESIGN zaslužna je docentica Grafičkog fakulteta Dr. sc. Ivana Žiljak Stanimirović.

AUTORIZIRANA ZAŠTITA

Autorizirana zaštita se koristi kod većih i velikih naklada obrazaca iste namjene, propisanih od iste državne institucije. U Hrvatskoj ne postoji proizvodnja značajnih grafičkih zaštita poput holograma, zaštićenog papira, UV boja i slično. 2005. godine hrvatski znanstvenici su predstavili zaštitu s infracrvenim efektom. Kod sigurnosno zaštićenih službenih obrazaca najvažnije je da se uz jedan vidljivi elementa zaštite (vodeni znak u papiru ili hologram) primjeni i jedna skrivena zaštita, skrivena informacija kao tekst ili slika u UV i/ili IR području.

Autorizirani hologram

                         
Slika 8:  Primjer autoriziranog holograma                         Slika 9: Rola autoriziranog holograma

Primjer autoriziranog holograma „DMRH“ koristi se na svim obrascima Državne matice RH (Izvod iz matice vjenčanih, Vjenčani list, Izvod iz matice rođenih, Rodni list,…). Prednost mu je što je uočljiv i prepoznatljiv.

Autoriziran vodeni znak u papiru

      
Slika 10: Primjer autoriziranog vodenog znaka u papiru

Autorizirani vodeni znak u papiru koji nosi obilježja Republike Hrvatske i Narodnih novina, primjenjuje se na različitim vrstama službenih obrazaca manjih naklada. (Takvi obrasci imaju različite namjene i propisuju ga različite državne institucije.) Papir zaštićen s ovakvim višenamjenskim autoriziranim vodenim znakom, imati će širu primjenu od navedenog autoriziranog holograma „DMRH“.

Autoriziran infracrveni i ultraljubičasti tisak – skrivena informacija

Slika 10:  Primjer autoriziranog infracrvenog tiska –skrivena informacija

Ovaj vid zaštite nudi beskonačne mogućnosti dizajniranja i primjene. Ulazimo u dizajn, u strukturu dizajna, u mikrodizajn, dizajn sa stohastičkim planiranjem rasterskih elemenata. Službene obrasce možemo oplemeniti sa dizajnom. Grafička zaštita je tako riješena da se ne može uvesti fotografskim procesima.
Novi način separiranja je potpuno individualan; i to svaki korak izvođenja transformacije boja s pomoću razvijenih algoritama.
Unaprijed se dizajnira i UV i IR slika, te se ulazi u dizajn dvojakosti boja. Ako IR ima modularnu funkciju, to znači da je boja negdje slabija, a negdje jača, a negdje je i modularno prisutna i IR i UV koje su sastavni dio dizajna.
Koriste se sve boje CMYK + IR +UV. Uvođenjem ovakve zaštite dizajner mora povećati svoja znanja. Nitko od dizajnera se ne bavi apsorpcijom svjetla izvan vizualnog spektra, a to će se morati promijeniti.

ZAKLJUČAK

S razvojem digitalizacije i informatizacije, broj službenih obrazaca se drastično smanjuje. Mijenja se način poslovanja, te se personalizirani tisak sigurnosno zaštićenih obrazaca centralizirao putem interneta kroz digitalne forme. Razvijaju se e-tiskanice koje imaju interaktivna polja za unos potrebnih informacija u digitalnim formama.
Zaštitne elemente sigurnosno zaštićenih službenih obrazaca potrebno je standardizirati i sistematizirati uz pomoć znanosti i novih tehnologija. Samo su dvije državne tiskare u Hrvatskoj ovlaštene za izdavanje, tisak i prodaju sigurnosno zaštićenih isprava i službenih obrazaca. Zato je nužna transparentna i konstruktivna suradnja državne ustanove koja propisuje službene obrasce i državne tiskare uz podršku znanosti i novih tehnologija. Elementi zaštite službenih obrazaca moraju se oplemeniti ulaskom u mikrodizajn gdje su potrebna nova znanja o modularnim separacijama boja u području izvan vidljivog spektra.

Literatura:

1. Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana. Infrared security graphic. Zagreb : FotoSoft, 2009 (monografija).
2. Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana. Infraredesign. Zagreb : Fotosoft, 2008 (monografija).
3. http://www.hgk.hr/wps/wcm/resources/file/eb1b3d4c61a3795/KATALOGIvanaHGKRGB_4.pdf
4. Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana; Žiljak, Ivana. Infraredesign ili CMYKIR separacija. Inovacijska kultura i tehnologijski razvoj / Božičević, Juraj (ur.). Zagreb : Hrvatsko društvo za sustave, 2009. Str. 169-174.
5. I. Bekavac, 2005. Narodne novine Zbornik 1835.-2005.